‘Domovina se voli poštenim radom i plaćanjem poreza. A tu se gospodin Thompson baš i nije iskazao’

I Istra se suočava se s problemom otpada. Županijsko odlagalište otpada Kaštijun godinama je predmet pobune građana zbog nesnosnog smrada u ljetnim mjesecima, dok u Pazinu već godinama ne uspijevaju riješiti otpad koji je na prostoru bivše tvornice Istraplastika ostavila talijanska tvrtka Natural Recycling Company i nakon toga otišla u stečaj. Istra i ove godine bilježi rekordne turističke rezultate unatoč tome što je promet kod tunela Učka otežan jer radovi na izgradnji punog profila autoceste A8 na dionici od tunela Učka prema Matuljima još uvijek traju.

O tome i drugim temama tjednik Nacional razgovarao je s istarskim županom Borisom Miletićem.

NACIONAL: Kako komentirate maratonsku saborsku sjednicu koju je predsjednik Republike sazvao zbog ekocida u Gospiću? Je li bila potrebna i je li ispunila svrhu s obzirom na to da nisu usvojeni zaključci koje je predsjednik predložio?

- Možemo raspravljati o tome je li sjednica morala trajati 18 sati i koliko je sama rasprava bila konstruktivna, ali o tako bitnoj temi Sabor, kao zakonodavno tijelo, treba raspravljati. Činjenica je da govorimo o vrlo ozbiljnom slučaju koji zaslužuje raspravu na najvišoj razini. Je li ta rasprava doista i bila na toj razini, to je već neko drugo pitanje. Međutim, građanima je od same rasprave puno važnije što će se konkretno poduzeti. Smatram da je sada najvažnije utvrditi sve činjenice, provesti hitnu sanaciju, kazniti odgovorne i osigurati da se takvi slučajevi više ne mogu ponoviti.

NACIONAL: Premijer i vladajući optužuju opoziciju da politiziraju, šire paniku i uznemiravaju javnost, iako je rezultate vještačenja objavio USKOK. Bi li netko u Vladi trebao preuzeti političku odgovornost – od ministara do premijera – s obzirom na to da je država davala dozvole, a institucije su znale što se tamo događa?

- Razlučio bih kaznenu odgovornost od samog funkcioniranja sustava. Ponavljam, ključno je sanirati to područje, prekršitelje adekvatno kazniti za počinjena kaznena djela, a još bitnije je unaprijediti cijeli sustav gospodarenja otpadom kako se takvo nešto ne bi moglo ponoviti u budućnosti. Odgovornost mora biti jasna i temeljiti se na činjenicama, a ne na političkim prepucavanjima.

NACIONAL: Je li Hrvatska zato postala eldorado za smećarsku mafiju i uvoz opasnog otpada iz europskih zemalja – uostalom, i u Pazinu je takav slučaj s talijanskom tvrtkom i već godinama se to ne sanira?

- Taj problem ima širi europski kontekst jer se radi o europskom otpadu, a i takvi slični slučajevi već su se, nažalost, dogodili u europskim zemljama, od Italije do Irske, Rumunjske, Ujedinjenog Kraljevstva… Zato smatram da bi se na cijelom području Europe trebalo rigoroznije regulirati tokove otpada upravo kako bi se izbjegli navedeni scenariji zagađenja okoliša. Ponavljam, radi se o europskom otpadu. U Istri imamo vrlo konkretno iskustvo Pazina i nezakonito odloženog otpada u krugu bivše Istraplastike. Zato mora postojati učinkovit nadzor prekograničnog prometa otpadom, a inspekcije moraju pravodobno djelovati i kada se nepravilnosti utvrde, brzo ih sanirati i rigorozno kazniti odgovorne.

NACIONAL: Županijsko odlagalište otpada Kaštijun godinama je predmet pobune građana zbog nesnosnog smrada u ljetnim mjesecima. Sastali ste se s predstavnicima lokalne vlasti i rekli da je prvi korak promjena vlasničke i upravljačke strukture. Na koji način?

- Grad Pula je većinski vlasnik tog trgovačkog društva – ima 51 posto, a Županija 49. Neovisno o tome drago mi je da je gradonačelnik Grbin prihvatio prijedlog predviđen prethodnim sporazumima, a to je da sve jedinice lokalne samouprave na području Istarske županije budu i u vlasničkoj strukturi Kaštijuna. I to prvenstveno zato da bi se spriječio taj neugodni miris, koji se širi osobito ljeti zbog velikog broja turista i velikih količina hrane koje završavaju na tom otpadu. To se može jedino ako imate dobru suradnju s onima koji taj otpad prikupljaju. A to su komunalna društva u vlasništvu gradova i općina. Zato smatram kako bi najbolje bilo da se svi gradovi i općine uključe u vlasničku strukturu i putem svojih komunalnih društava pridonesu tome da smrada nema. Svi dosadašnji direktori Kaštijuna izrijekom su potvrdili da tehnologija nije upitna, ali je problem u ljetnim mjesecima, kada dnevno vršno opterećenje prelazi 390 tona. Vjerujem da se to može riješiti i da ćemo to riješiti, ali je potrebna iskrena suradnja svih nas.

NACIONAL: Vaš prezimenjak Marin Miletić vodi rat protiv privatnih plaža. Privatne plaže postoje i u Istri – kakav je vaš stav o tome?

- To što radi moj prezimenjak i kada pročitam te bombastične naslove, mogu samo definirati kao najobičniji populizam s ciljem privlačenja pažnje javnosti. Često se pitam povezuju li nas možda ljudi zbog tog prezimena, no mi nismo ni u kakvom rodu. Osim toga, to kako on doživljava politiku potpuno je suprotno onome kako je ja doživljavam. Mi u Istri imamo dvije plaže koje imaju ograničen pristup. Radi se o nudističkim plažama, s oznakom FKK, koje su ograničen pristup imale i dok sam bio dijete i to nikome ne predstavlja problem. Hoteli ne mogu tek tako ograničiti pristup plažama, ali postoji Zakon o pomorskom dobru koji predviđa različite vrste koncesija. A što se tiče plaže ispred hotela Hilton Costabella u Rijeci, gdje Marin Miletić na tjednoj bazi pili lokot, ako je taj objekt dobio legalnu državnu koncesiju tog tipa, a to sam tako iščitao, onda oni imaju pravo ograničiti pristup na tu plažu. Tu koncesiju je, ako se ne varam, izdala Republika Hrvatska. Bit ću tu vrlo otvoren – ako je netko investirao neki novac u Republiku Hrvatsku, kakvu poruku mi šaljemo investitorima ako se ne pridržavamo vlastitih zakona i ugovora koje smo potpisali? Jesmo li pravna država ili nismo?

NACIONAL: Ekstremne suše problem su diljem Europe. Istarski vodovod i odvodnja Buzet uputio je prošlog tjedna posljednje upozorenje građanima da smanje potrošnju vode jer bi moglo doći do redukcija. Navodno su problem ograničenja distribucijske mreže. Hoće li do doista doći do redukcija?

- Iskreno se nadam da neće doći do redukcija. Za razliku od 2022., kada na izvorištima nije bilo dovoljno vode zbog dugotrajne suše i kada je razina vode u našem akumulacijskom jezeru Butoniga bila izuzetno niska, sada vode ima dovoljno. Međutim, ono što je nekad znalo biti iznimka sada je postalo pravilo. A to je da je potrošnja vode za piće u noćnim satima značajno veća od one tijekom dana. Što znači da se preko noći zalijevaju ogromne zelene površine. Zato je Vodovod uputio apel građanima da smanje potrošnju vode za zalijevanje zelenih površina jer se zbog toga tijekom noći ne uspiju napuniti vodospreme i onda je neće biti ni za piće, ni za higijenu, ni za kuhanje. A mi svakako želimo izbjeći neke strože mjere.

NACIONAL: Svakog vikenda medije pune vijesti o kolonama prema moru. Poseban problem su i radovi na izgradnji punog profila autoceste A8 na dionici od tunela Učka prema Matuljima, zbog čega nastaju ogromne gužve. Zašto to nije završeno prije početka sezone ako već dobro surađujete s HDZ-ovom Vladom i ministrom Butkovićem?

Kao prvo, poznato je koji su planirani rokovi otkad je koncesionar, trgovačko društvo Bina-Istra, krenuo u završetak punog profila, a to je početak 2027. godine. Drago mi je da je koncesionar uspio ta četiri i pol kilometra čak šest mjeseci prije roka pustiti u promet, naravno, uz ograničenja brzine i privremenu regulaciju. Morate imati na umu da se cijelo vrijeme dok su trajali radovi na tom potezu ipak odvijao promet. To je bilo izuzetno zahtjevno jer su se morala izvesti brojna miniranja. Nije bilo lako uskladiti potrebe gradilišta s potrebama prometa. Da je bila potpuno zatvorena za promet, vjerujem da bi ta dionica već bila završena, ali to nije bila opcija jer kvalitetne alternative za prolaz kroz Učku nema. Mislim da to treba gledati iz tog aspekta. Zapravo je fascinantno koliko su radova uspjeli izvesti i vjerujem da će sve biti gotovo prema planu, početkom 2027. Treba svakako spomenuti da osim tog dijela od tunela prema Matuljima imamo još dva vrlo bitna gradilišta na području Istarskog ipsilona, na vijaduktima Mirna i Limska Draga. Ono što mi kao Županija potičemo, a već su izrađene i studije opravdanosti, jest da se i naša istočna obala spoji na sustav autocesta, odnosno, da se izgradi autocesta od Žminja do Labina tako da bi se Istarski ipsilon pretvorio u Istarski iks.

‘To što radi moj prezimenjak Marin definiram kao najobičniji populizam s ciljem privlačenja javnosti. Pitam se povezuju li nas možda ljudi zbog tog prezimena, no mi nismo ni u kakvom rodu’

NACIONAL: Nedavno ste s ministrom Butkovićem imali plodonosne razgovore o ključnim prometnim infrastrukturnim projektima u županiji. Što je s Istarskim iksom i modernizacijom željezničke infrastrukture, kako na to gleda Vlada?

Drago mi je da je potpredsjednik Vlade i ministar Oleg Butković podržao ideju da se Istarski ipsilon dovrši, jer morate znati da se to ne financira iz državnog proračuna, nego se radi o koncesijskom ugovoru. Dakle, koncesionar ulaže sredstva i onda ubire cestarinu. Ali bez političke podrške i političke volje Vlade, pitanje je bi li se to dogodilo jer prethodna vlada i nije baš imala razumijevanja. Što se tiče željeznice, također mi je drago da je taj oblik transporta konačno prepoznat u Hrvatskoj jer je dulje bio zapostavljen i podzastupljen. A uzimajući u obzir zaštitu okoliša i navike Europljana, željeznica ponovo postaje najjeftiniji, najčišći i najbrži oblik transporta. Drago mi je da je započela obnova i modernizacija željezničke pruge od slovenske granice do Svetog Petra u Šumi, što je faza jedan, vrijedna 55 milijuna eura. Faza dva je od Svetog Petra do Pule. Nekada se, u Austro-Ugarskoj, u Pulu dolazilo željeznicom iz Beča, a naša želja je da to opet bude tako, odnosno, i s puno šireg područja jer Europa ima izuzetno dobru željezničku povezanost.

NACIONAL: Kritičari vas optužuju da malo predobro surađujete s HDZ-om i da se Butković trudi dokazati Istrijanima da bi im bilo bolje da su oni tu na vlasti. Je li u tom smislu bilo nemoralnih ponuda HDZ-a prema vama?

- Prema meni nije bilo takvih ponuda ni od HDZ-a ni od ostalih političkih stranaka. Građani koji su mi dali povjerenje i na posljednjim izborima 2025. znaju moj put, kao što ga znaju posljednjih 20 godina. No ono što sam promicao sve to vrijeme, a činit ću to i dalje, jest kultura dijaloga i suradnja institucija. Znam da je teško razlučiti tu granicu, kada jedna politička opcija ima izvršnu vlast, ali svatko koga su građani izabrali na lokalnoj, županijskoj ili državnoj razini treba htjeti, znati i moći surađivati s isto tako izabranim političarima na pozicijama koje obnašaju. Karta Istre je poprilično šarolika ako gledamo prema političkim bojama onih koji obnašaju različite dužnosti, no smatram da je meni kao županu suradnja sa svim načelnicima i gradonačelnicima u Istri imperativ. Naravno da župan treba biti spona između jedinica lokalne samouprave i ministarstava, odnosno Vlade i njezina predsjednika. Nitko si ne smije dopustiti da zbog svog ega ne surađuje, jer ga građani nisu za to izabrali.

NACIONAL: Zlobnici tvrde kako vam je HDZ pomogao da na prošlim lokalnim izborima pobijedi vaša nezavisna lista. Što kažete na to?

- To može reći netko iz opozicije koji tako gleda situaciju. Drugi tvrde da su mi pomogli i iz SDP-a. Smatram da ne može više postojati neka stranačka direktiva prema članovima, a osobito ne prema biračima, koju će oni samo slijepo slijediti. Mislim da birači ipak prvenstveno vrednuju rezultate rada onoga tko se kandidirao i na temelju toga mu daju svoje povjerenje. Na izborima sam imao protukandidate koji su svi redom, osim jednog iz stranke Možemo!, bili saborski zastupnici. Dakle, bila je to prilično žestoka politička bitka i na kraju je narod odlučio povjerenje dati meni.

NACIONAL: Sklopili ste sporazum o suradnji sa svojom bivšom strankom IDS-om. Zašto se niste vratili u članstvo iako se o tome spekuliralo?

- Sklopio sam sporazum prvenstveno radi stabilnosti rada u predstavničkom tijelu, odnosno u Skupštini Županije. Naime, nema tog čelnika koji može upravljati izvršnom vlašću ako nema dobru suradnju s predstavničkom. Naravno da je lakše sklopiti suradnju kada imamo izuzetno kompatibilne programe, a i dobro se poznajemo. Tu nije bilo iznenađenja. Međutim, na ove izbore sam izašao kao nezavisni kandidat, na mojoj listi bili su brojni ljudi koji se nikada nisu bavili politikom i povjerili mi svoje ime i ugled. Dakle, ulazak u bilo koju političku stranku s moje strane ne bi bio korektan i bio bi zapravo neka vrsta prevare birača koji su glasali za nezavisnu listu.

NACIONAL: Kako ocjenjujete suradnju s Peđom Grbinom, novim gradonačelnikom Pule, koji se ondje suočava s brojnim problemima?

- Surađujemo dobro, a isto tako sam dobro surađivao i s Filipom Zoričićem, njegovim prethodnikom. No Peđu puno bolje poznajem. On je bio član mog poglavarstva u mom prvom gradonačelničkom mandatu od 2006. do 2009. godine. I kao što sam već prije istaknuo, ne smije postojati nesuradnja institucija. Kako bi to izgledalo da se najveći istarski grad i Istarska županija gledaju preko nišana ili da se međusobno inate? Od toga građani sigurno ne bi imali koristi. Meni neke sitne političke igrice nikada nisu predstavljale zadovoljstvo niti sam se njima bavio.

NACIONAL: Mnogi kao pozitivan korak pamte vašu zabranu Thompsonova koncerta u pulskoj Areni, no vi odbijate za to preuzeti zasluge. Zašto, ako je on ikona krajnje desnice, a njegovi koncerti su politički skupovi s ustaškom ikonografijom, dok je Istra oduvijek bila snažno antifašistički orijentirana?

- Mislim da prvo treba istaknuti da pulska Arena predstavlja kulturni spomenik nulte kategorije. Dok sam obnašao dužnost gradonačelnika, a to je bilo punih petnaest godina, u pulskoj Areni odobravali su se programi koji su se prijavljivali na javni poziv i o kojima je odlučivalo stručno multidisciplinarno povjerenstvo. To stručno povjerenstvo nije odobrilo program koji je tada predložio menadžer gospodina Marka Perkovića Thompsona. Dakle, kako sam mogao zabraniti nešto što uopće nije bilo prethodno odobreno? A taj koncert nikada nije bio odobren. U konačnici, oni su išli na sud i izgubili. Sud je presudio u korist Grada Pule, a istina je da je to Thompsonu poslužilo kao dobra reklama. Volim različitu glazbu, ali rekao sam na početku kako se voli domovina – poštenim radom i plaćanjem poreza. A tu se gospodin Thompson baš i nije iskazao.

NACIONAL: Istarska županija otvorit će Banku hrane u Pazinu. Tko će biti donatori, a tko primatelji pomoći u hrani i hoće li to smanjiti količine bačene hrane, koja najčešće završava na Kaštijunu?

- Istarska županija intenzivno radi na strateškom projektu uspostave Banke hrane. Prošlog tjedna smo županijskim sredstvima kupili nekretninu u Pazinu u kojoj će biti njezino sjedište. Jako smo sretni jer smo uspjeli osigurati adekvatan prostor i ubrzali uspostavu Banke hrane, koja će uskoro moći započeti s radom. Donatori će biti proizvođači hrane, trgovački lanci, distributeri, OPG-ovi i svi drugi subjekti koji imaju višak zdravstveno ispravne hrane, a ne mogu je plasirati na tržište. S druge strane, hrana će putem humanitarnih organizacija i socijalnih ustanova dolaziti do naših najugroženijih sugrađana. Vjerujem da će Banka hrane značajno pridonijeti smanjenju bacanja hrane. Umjesto da završava kao otpad, kvalitetna i sigurna hrana dobit će svoju pravu svrhu. Time istodobno dodatno jačamo socijalnu osjetljivost i smanjujemo količine biootpada koje završavaju u sustavu gospodarenja otpadom, uključujući i Kaštijun. To je lijep primjer kako održivost i solidarnost mogu ići ruku pod ruku.

‘Multidisciplinarno povjerenstvo nije odobrilo program u Areni koji je tada predložio menadžer Marka Perkovića Thompsona. Kako sam mogao zabraniti nešto što nije uopće bilo odobreno?’

NACIONAL: Već dugo se spekulira i o stvaranju centrističke platforme s obzirom na to da su stranke centra rascjepkane i zato ne uspijevaju na izborima. Je li bilo razgovora o tome?

- Na marginama se uvijek govori i o nacionalnoj politici i o izborima, u ovom trenutku to je prilično vremenski udaljeno. Osobno sam fokusiran na rad župana, a posla ima preko glave jer imamo puno projekata. Kada se približe parlamentarni izbori, sigurno će se o tome početi razgovarati. Kao netko tko se gotovo cijeli život bavi politikom, naravno da sam zainteresiran i da me zanima u kojem smjeru ide država i što bi bilo dobro za njezinu budućnost. Sasvim sigurno mi nije svejedno ni kao građaninu ni kao političaru, ali za sada je malo prerano išta prognozirati. No svjestan sam da sam poželjna udavača u političkom svijetu.

NACIONAL: Kad smo već kod turističke sezone, kako ste zadovoljni ovog ljeta?

- Hrvatska ima jako dobar sustav evidencije gostiju, a to je eVisitor, koji bilježi sve goste koji su prijavljeni. Brojka na dan 3. kolovoza pokazuje da je Istra u odnosu na 2025., koja je bila rekordna godina, u dolascima bila na 101,5 posto, a u noćenjima na 100,5 posto. No to su statički podaci, a nama je puno bitnije kakva će biti zarada. Ono što čujem s terena – restorani, lokali i iznajmljivači koji nude visoku razinu kvalitete više su nego zadovoljni. A oni koji misle da je turizam kratkoročna zarada i koji bi u dva mjeseca na brzinu željeli zaraditi za cijelu godinu, vjerujem da imaju problema.

NACIONAL: U povodu Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja održan je tradicionalni mimohod u Puli. Istra i Primorje nekako su u drugom planu kada se govori o braniteljima i zapravo se ne zna koliki su doprinos dali u obrani domovine. Zašto je tako i kako ste zadovoljni mimohodom?

- Mimohod je, kao i svake godine, bio doista veličanstven jer su se na njemu okupili branitelji iz svih dijelova Istre, a to je već postala tradicija u najvećem istarskom gradu – Puli. A kada govorimo o doprinosu naših branitelja u Domovinskom ratu, parafrazirat ću riječi koje sam izgovorio u govoru na Dan pobjede, domovinske zahvalnosti i hrvatskih branitelja u Puli. Iako mi nismo bili pogođeni direktnim ratnim razaranjima, na području Istarske županije bio je daleko najviši odaziv na mobilizaciju u odnosu na ostatak Hrvatske – čak 90 posto. Osim toga, činjenica jest da je Istra otvorena srca prihvatila brojne prognane i izbjegle koji su zbog rata morali napustiti svoje domove. Bili su smješteni diljem Istarske županije, a mnogi od njih tu su i ostali živjeti. Mi smo im na tome zahvalni, oni ovdje rade i pridonose tome da Istra bude najrazvijenija regija u Hrvatskoj.

NACIONAL: Istrijani se svojim doprinosom Domovinskom ratu nisu nikad busali u prsa i nisu tražili od države da im vrati taj dug, nego su nastavili raditi…

- Kao što sam rekao, o tome se malo zna jer su naši ljudi, Istrijani, tihi i radišni, ali kad je trebalo stati u obranu domovine, pokazali su to svojim odazivom. A danas u miru to pokazuju svojim radom i plaćanjem poreza. Tako se voli domovina. A to se lako može provjeriti i vjerujem da to Ministarstvo financija jako dobro zna. Jedan pjesnik je rekao – kad je rat, domovinu se voli tako da uzmeš oružje i ideš je braniti, a kad je mir, voliš je tako da radiš, budeš pošten, stvaraš dodanu vrijednost i plaćaš porez, rekao je Boris MIletić za Nacional.