Slovenci tek pokreću zaštitu, a labinski 'TITO' već je zaštićen kao kulturno dobro

U Sloveniji pokreću inicijative da se veliki kameni natpisi 'TITO' na Sabotinu kraj Nove Gorice i iznad Dekana kod Kopra proglase kulturnim spomenicima lokalnog značaja.

Kako smo već pisali, jedan od takvih monumentalnih natpisa nalazi se i na brdu Jelensko iznad Raške doline, nedaleko od Barbana. Podignut je još 1946. godine, a nakon devastacije tijekom 1990-ih obnovljen je u armiranom betonu. Općinski prostorni dokumenti evidentiraju ga kao 'Spomen natpis Tito', no on nema status registriranog kulturnog dobra. Općina Barban zasad nije zaprimila inicijativu za njegovu zaštitu, dok su predstavnici istarskih antifašističkih udruga i Zajednice društava Josip Broz Tito Istarske županije najavili da će o takvoj mogućnosti razgovarati.

No barbanski nije jedini istarski 'TITO' zanimljiv u kontekstu aktualnih slovenskih inicijativa.

Samo 15-ak kilometara dalje nalazi se veliki natpis 'TITO' na vrhu poznatog labinskog Šohta i on već je dio zaštićene kulturne baštine.

Doduše, u Labinu sam natpis nije zasebno proglašen kulturnim dobrom, već je zaštićen Rudarsko-industrijski kompleks Pijacal, čiji je Šoht sastavni dio, a natpis 'TITO' jedan je od elemenata koji su tijekom desetljeća postali dio prepoznatljive slike tog objekta. Dakle, niti jedan vijak na ta četiri slova ne smije se zamijeniti bez prethodne suglasnosti konzervatora.

Rudarsko-industrijski kompleks Pijacal registrirano je kulturno dobro pod oznakom Z-2719. Kompleks obuhvaća niz građevina nekadašnjeg rudnika u Podlabinu, a među njegovim najupečatljivijim elementima upravo je izvozni toranj - Šoht, danas jedan od simbola grada.

'TITO' vraćen nakon obnove

Kada je 2019. godine Šoht obnavljan, velika slova s njegova vrha bila su skinuta. Nakon završetka radova natpis 'TITO' obnovljen je i zajedno s natpisom 'L.A.E.' (Labin Art Express) ponovno vraćen na svoje mjesto. Iako je tadašnji gradonačelnik Valter Glavičić u većem djelu labinske javnosti poentirao zbog vraćanja 'Tita' na šoht, istina je da zapravo nije ni imao izbora, jer su to u procesu obnove zahtijevali konzervatori.

Sam Šoht je, naravno, znatno stariji od natpisa s Titovim imenom. Monumentalni izvozni toranj nastao je u vrijeme talijanske uprave Istrom i intenzivnog razvoja rudarenja na Labinštini. Nakon Drugog svjetskog rata mijenjali su se država, politički sustav i simboli, dok je rudarski kompleks ostao središnji dio identiteta Labina i svjedočanstvo razdoblja u kojem je rudarstvo određivalo gospodarski i društveni život čitavog kraja.

U jednom trenutku na vrhu Šohta pojavio se i veliki natpis 'TITO', koji je desetljećima bio vidljiv iz velikog dijela Labina i okolice i postao dio njegove vizure.

Upravo zato Šoht danas na jednom mjestu ima simbole različitih povijesnih razdoblja: od talijanske industrijalizacije i istarskog rudarstva, preko jugoslavenskog razdoblja, do zatvaranja rudnika i današnjeg odnosa prema industrijskoj baštini.

Natpis 'TITO' jedan je od tih simbola – politički svakako najuočljiviji, ali ujedno i dio izgleda objekta kakav generacije Labinjana pamte.