Radna grupa za civilni nadzor: 'Kaštijun ne smije čekati svoj Gospić'

Radna grupa za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun upozorila je na, kako navodi, nedostatke u sustavu praćenja mogućeg onečišćenja na području Županijskog centra za gospodarenje otpadom te poručila da na već opterećenoj lokaciji ne bi trebalo graditi nova postrojenja. Posebno se protive mogućnosti smještaja sušare fekalnog mulja na Kaštijunu.

„Kaštijun ne smije čekati svoj Gospić“, poručili su danas iz Radne grupe za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun d.o.o., povlačeći paralelu s nedavno objavljenim rezultatima vještačenja ilegalnog odlagališta otpada u Gospiću.

Kako navode u priopćenju, USKOK je ovog tjedna objavio nalaz vještačenja prema kojem su na lokaciji u Gospiću utvrđene koncentracije teških metala u tlu i do stotinjak puta iznad dopuštenih vrijednosti, kao i prisutnost PFAS-a, tzv. vječnih kemikalija, u podzemnim vodama nizvodno od lokacije.

Iz Radne grupe naglašavaju da je ondje onečišćenje otkriveno neovisnim kaznenim vještačenjem, a ne redovnim nadzorom, te smatraju da bi taj slučaj trebao biti upozorenje i za Kaštijun.

Tri mjerna zdenca unutar postrojenja

Podzemne vode i tlo na Kaštijunu redovito se prate, a prema godišnjem izvještaju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije za 2025. godinu nisu zabilježena prekoračenja graničnih vrijednosti.

No članovi Radne grupe upozoravaju na ono što smatraju ključnim nedostatkom takvog monitoringa – sva tri mjerna zdenca, tvrde, nalaze se unutar granica postrojenja.

Prema njihovim navodima, ne postoji referentna mjerna točka izvan Kaštijuna koja bi omogućila usporedbu uzoraka prije i poslije lokacije, odnosno uzvodno i nizvodno od mogućeg izvora onečišćenja.

Upravo je takva usporedba, ističu, bila važna za otkrivanje onečišćenja u slučaju Gospića.

– Kaštijun takvu usporedbu jednostavno ne provodi, pa se ono što bi ona mogla pokazati ne može ni potvrditi ni isključiti – poručuju.

Posebno upozoravaju na karakteristike krškog terena južne Istre, zbog kojih bi se, u slučaju onečišćenja podzemnih voda, ono moglo širiti prema poljoprivrednom zemljištu i moru.

Sporno skladištenje SRF-a i metalne frakcije

Radna grupa iznosi i ozbiljne tvrdnje o načinu skladištenja materijala na samom Kaštijunu.

Navode da se ondje nalazi oko 30 tisuća tona SRF-a, odnosno goriva iz otpada, pri čemu tvrde da su bale položene izravno na tlo, bez nepropusne podloge, folije ili druge odgovarajuće zaštite.

Također navode da se na neadekvatnoj podlozi nalazi više od 14 tisuća tona ostataka metalne frakcije. Prema njihovu tumačenju, oba načina skladištenja protivna su uvjetima okolišne dozvole.

Podsjećaju i na slučaj iz studenoga 2022. godine, kada je Radna grupa Inspekciji prijavila odlaganje metalne frakcije na neuređenoj otvorenoj površini. Tada je, navode, uz hrpu uočena tekućina nepoznatog podrijetla, nakon čega je provedena neovisna analiza površinske vode.

Prema tvrdnjama Radne grupe, analiza je pokazala onečišćenje i višestruka prekoračenja dopuštenih vrijednosti pojedinih tvari, u nekim slučajevima i do 30 puta.

'Prva kategorija zraka ne znači da nema smrada'

Članovi civilnog nadzora osvrnuli su se i na kvalitetu zraka. Kaštijun, navode, godinama ističe da je zrak u okolici prve kategorije, odnosno čist ili neznatno onečišćen.

Takva se ocjena, međutim, odnosi na zakonski propisane parametre poput dušikova dioksida, lebdećih čestica ili sumporovodika.

Iz Radne grupe tvrde da to ne odgovara svakodnevnom iskustvu stanovnika okolnih naselja, koji se, posebice tijekom ljeta, žale na intenzivan neugodan miris.

– Formalna kategorija zraka i stvarno iskustvo života pored postrojenja očito su dvije različite stvari – poručuju.

Smatraju da bi upravo zbog toga trebalo provesti dodatna neovisna ispitivanja.

Pozdravljaju novu lokaciju za kompostanu, ali pitaju: Što je sa sušarom mulja?

U priopćenju su se osvrnuli i na prošlotjednu najavu pulskog gradonačelnika Peđe Grbina da bi se kroz izmjene Prostornog plana Grada Pule trebala predvidjeti nova lokacija za kompostanu, koja je prema važećem planu predviđena na Kaštijunu.

Radna grupa takvu najavu pozdravlja, ali istodobno postavlja pitanje buduće lokacije sušare fekalnog mulja.

Podsjećaju da je na posljednjoj sjednici pulskog Gradskog vijeća najavljeno kako bi sušara mogla biti smještena upravo na Kaštijunu.

– Ako je jasno da Kaštijun ne može podnijeti još jedno postrojenje, zašto se onda najavljivalo da će sušara fekalnog mulja ipak doći upravo tamo? – pitaju iz Radne grupe.

Traže da se ista logika koja je dovela do traženja druge lokacije za kompostanu primijeni i na sušaru mulja.

Prozvali i Istarsku županiju zbog Plana gospodarenja otpadom

Kritike su uputili i Istarskoj županiji zbog nedonošenja Plana gospodarenja otpadom.

Tvrde da je taj dokument prema zakonu trebao biti usvojen još u siječnju 2024. godine te upozoravaju da bez njega nema jasne planske odluke o tome gdje bi se trebali nalaziti kompostana, bioplinsko postrojenje, sušara mulja i ostala potrebna infrastruktura.

Posljedica je, smatraju, da se Kaštijun pojavljuje kao prvo rješenje svaki put kada se otvori potreba za novim postrojenjem.

– Kaštijun ne može biti odgovor na svaku potrebu za novom infrastrukturom u Istri. Građani južne Istre zaslužuju plan, a ne stihiju, i zaslužuju da postojeće postrojenje, ako već mora ostati tu gdje jest, počne raditi kako propisuje njegova dozvola za rad – poručuju.

Zaključuju da pitanje Kaštijuna više nije samo pitanje gospodarenja otpadom, nego i odgovornosti prema stanovnicima i okolišu.

– Nakon iskustva Gospića, institucije ne bi trebale čekati da neovisno vještačenje jednog dana pokaže ono što se danas moglo i moralo provjeriti – stoji na kraju priopćenja koje potpisuju članovi Radne grupe za civilni nadzor nad radom tvrtke Kaštijun Ivo Lorencin, Diana Dropulić, Ozren Grbavčić, Goran Zgrablić i Irena Burba.