'Pula mora odlučiti želi li biti grad koji raste i razvija se, ili ćemo stagnirati i imati status 'skoro grada''
Piše: Ivor Balen
Iz Grada Pule dolaze vijesti da je stanje s građevinskim dozvolama konačno pod kontrolom.
Građevinske dozvole su u Puli veliki problem svima koji žele nešto graditi jer se čekalo doslovno godinama. Sada je to prepolovljeno, pa i više.
Nema dakle boljeg povoda za razgovor s pročelnicom Sanjom Kljajić Dakić, koja je na čelu Odjela za urbanizam, graditeljstvo i zaštitu okoliša. Mnogi će reći da je sređivanje stanja u najvećoj mjeri njezina zasluga.
Kljajić Dakić se na prošlim izborima uključila i u politiku, kao dio nezavisne liste Gorana Mihovilovića. Imamo dakle više tema, ali krenut ćemo od nečega trećeg, a to je tekuća problematika.
- Iza nas su žustre rasprave o UPU-ima. Prvo Max Stoja, i sad nedavno Lungomare i Delfin. Što se točno mijenja i oko čega je nastala cijela problematika?
- Jako mi je žao da se stvorila atmosfera kao da radimo ne znam što, a u više navrata smo slali priopćenja baš zato da ne bilo došlo do ovakvih situacija i krivih tumačenja. Radi se isključivo o transformaciji postojećih planova iz analognog u digitalni oblik. Nema izmjena postojećih rješenja. U dijelovima gdje smo morali raditi izmjene radi novih zakonskih rješenja i usklađivanja s planovima višeg reda, ustvari smo napravili poboljšice u odnosu na postojeće planove. Konkretno, kod UPU-a Lungomare plažni objekti mogli su imati do 150 kvadrata, a mi smo to sada ograničili na 11. Tako da ne vidim uopće zašto cijela drama oko svega i povlačenje u nekakvu prošlost, 2011., 2012., 2015.. Sada smo u 2026. i digitaliziramo stvari, za što nam je, između ostalog, i sam zakon postavio rokove za digitalizaciju svih postojećih planova. U to smo krenuli jer možemo dobiti novce iz sredstava NPOO-a preko poziva Ministarstva na koji smo se javili. Što se tiče Maxa, tu jesmo išli na izmjenu samog koncepta jer su se okolnosti na terenu i potrebe grada promijenile. Odustalo se od ranijih ideja poput filmskog studija i prešlo se na rješenja koja odgovaraju stvarnim potrebama Pule - prije svega, osigurava se prostor za prijeko potreban novi dom za starije osobe, uz prateću stambenu zonu te zelene i rekreacijske površine. Cilj je bio da se nekadašnji kamenolom stavi u funkciju građana, a ne da godinama stoji neiskorišten zbog nerealnih projekata iz prošlosti.

- Koji je onda uzrok reakcija u dijelu javnosti i na raspravama?
- Mislim da taj uzrok seže jako dugo unatrag, da ne kažem od kad Lungomare postoji. Mi smo sada mogli biti licemjerni i staviti sve u zeleno, ali investitor ima dozvolu i svejedno je prekasno. Da smo stavili "sve u zeleno" pobrali bismo aplauz, ali ništa ne bismo napravili. Kao što ništa nije promijenila ni presuda koja je donesena u vezi Lungomarea, a sve obzirom da investitor ima zaključane uvjete gradnje na tom području kroz lokacijsku i građevinsku dozvolu, koje su izvršne i pravomoćne.
- Kakvo je vaše mišljenje o gradnji kao takvoj, oko čega se lome koplja. Trebaju li Puli novi stanovi ili ne?
- U Puli je općenito negativna atmosfera top tema, bez obzira što se radi. Bili to stanovi, shopping centar ili poduzetnički centar. Što god krene, s prvom lopatom diže se panika. Evo sada nije dobro ni što se grade POS stanovi jer se radi dan i noć pa to smeta građanima koji žive u okolici. A radi se tako da se što prije završi s obzirom da znamo koliko se taj projekt vremenski otegnuo. Mislim da je izjava gradonačelnika da Puli fali stanova izvučena iz konteksta. To je iskarikirano. Fali stanova u smislu priuštivog stanovanja. Ali toliko ulaziti u privatno vlasništvo i diktirati što će se gdje graditi - to ne možemo raditi, s obzirom na trenutne planove. I da pokrenemo priču iznova i kažemo da ne želimo više gradnju, svi koji imaju zemljište u stambenim ili mješovitim zonama i nisu počeli graditi pokrenut će gradnju. To se ne može zaustaviti. U medijima se pojavila informacija da može, ali to je apsolutno netočno. Moglo se po starom zakonu privremeno obustavljati gradnju do donošenja novih planova, ali zakonodavac je to s razlogom promijenio zbog niza tužbi investitora. Ono što nama treba je dijalog s investitorima, da se prostor ne devastira i da ta gradnja liči na nešto. Moramo se odlučiti želimo li biti grad koji raste i razvija se ili ćemo stagnirati i imati status "skoro grada". Pula je takav grad da može biti sve.
U Puli je općenito negativna atmosfera top tema, bez obzira što se radi. Bili to stanovi, shopping centar ili poduzetnički centar. Što god krene, s prvom lopatom diže se panika
- Max Stoja je projekt za budućnost, Lungomare ide svojim tijekom, ima li kakvih novosti s Delfinom?
- Zahtjev za građevinsku dozvolu za jednu ili dvije čestice na Delfinu predan je još prije više godina. O njemu još ništa nije odlučeno.
- Zašto nije odlučeno?
- U prijašnjem sastavu vlasti donesena je odluka da će se s investitorom pokušati pronaći dogovor.
- A u novoj vlasti?
- Investitor nije podnio nove zahtjeve, a prethodni je u statusu mirovanja. Grad, s druge strane, želi sveobuhvatno i kvalitetno rješenje za tu lokaciju te u smjeru toga razvija komunikaciju s investitorom.
- Znači možemo reći da se čeka dogovor?
- Upravo tako. Čeka se cjeloviti dijalog i usklađivanje s investitorom kako bi se pronašlo rješenje koje je urbanistički i javno prihvatljivo za Pulu.

- Kakvo je stanje s izdavanjem građevinskih dozvola. Prošlih godina bilo je jako puno kritika da se previše čekaju.
- Mislim da je stanje sada jako dobro, ali još nismo na odličnom. Imamo jako puno ulaznih predmeta, ali i 30-ak posto više riješenih. Zaostaci postoje od prije, a cilj je da dođemo do toga da zahtjeve rješavamo u roku 6 mjeseci, odnosno da zaostaci budu u okviru tih 6 mjeseci. Po pitanju građevinskih dozvola smo 30 do 50 posto bolji u odnosu na prije, a uporabne smo, da tako kažem, rasturili. Od 2021. do 2024. izdavalo ih se oko dvjestotinjak godišnje, a mi smo sada na duplom broju - cca 400 - u razdoblju od lipnja 2025. do danas. A bitno je naglasiti da smo u navedenom razdoblju zbog prelaska na novi sustav e-dozvole bili onemogućeni u radu i više od mjesec dana. Također, nije manje bitna ni činjenica da uz uporabne i građevinske dozvole odsjek za gradnju izdaje 10-ak različitih drugih akata i kod njih je stanje relativno tekuće. Pokrenule su se stvari. U prethodnom mandatu se dogodilo to da je jako puno ljudi cirkuliralo, mijenjali su se službenici, voditelji, pročelnici odjela i nije se ulovila dobra organizacija. Mi i dalje imamo gotovo isti broj ljudi, a rezultati su daleko bolji.
- U čemu je onda tajna?
- U reorganizaciji posla. Prije smo uvijek "gasili požare", a sada idemo po redu zaprimanja od starijih prema novijima. Hitnoće su samo javni interes. Ljudi su to prihvatili i sve što očekuju je da budu upoznati sa statusom svog predmeta. Tako da nemamo više ni toliki pritisak izvana prema službenicima, i posao ide.
- U kojem roku se onda trenutno izdaju građevinske dozvole?
- Sad smo recimo na godinu dana, jer imamo još zaostataka, a cilj je šest mjeseci. Prije se čekalo 2-3 godine. Svakako treba naglasiti da sve ovisi o urednosti zahtjeva. Kada bi svi zahtjevi bili potpuni i uredni, tada bi i broj predmeta koji čekaju bio puno manji.
Građevinske dozvole se sada izdaju u roku godinu dana, a cilj je šest mjeseci. Prije se čekalo dvije-tri godine
- Ima li istine u tvrdnjama da se u javnom sektoru ne radi dovoljno i da je u tome problem?
- Mislim da su prošla ta vremena kad se nije radilo, ili je takva bila percepcija. U svakom sustavu, pa i u privatnom, ima onih koji više rade i onih koji manje rade. Mi smo rudarski odjel i ovdje se radi. Detektirali smo radna mjesta koja su bila višak, to smo riješili, prebacili ljude tamo gdje su potrebniji. Svi su se usuglasili i rezultati se vide.
- Treći dio naziva vašeg odjela, uz prostorno planiranje i građevinu, je zaštita okoliša. Što se radi po tom pitanju u Puli? To je tema koja je uvijek manje u javnosti od ove druge dvije.
- U javnosti su najčešće prisutne teme poput kvalitete zraka, priča s cementarom, odnosno bilo koje stablo koje se uklanja, a odsjek za zaštitu okoliša i zelene politike puno je više od toga. Samo ću reći da ćemo u idućem proračunskom razdoblju poraditi na većoj vidljivosti projekta vezanih za zelene politike. Najveći pritisak se stvara oko stabala, iako sve što se uklanja, uklanja se iz opravdanih razloga, primjerice zbog gradnje dvorana i škola, odnosno zbog procjene opasnosti. Meni je žao da se taj odjel stalno bavi upitima zašto je uklonjeno ovo ili ono stablo, dok s druge strane razvijamo lijepe priče zelenih politika koje će biti vidljivije u nadolazećem vremenu.
- Dolcevita je možda najvidljivija.
- Imamo dobru suradnju s upraviteljima zgrada. Nadamo se da ćemo odraditi još više kroz poziv Ministarstva, koje ima sličan projekt. To će dobro doći, pogotovo zgradama koje su skuplje za obnovu, poput nekih na Giardinima i u centru općenito. Dolcevitu ispucamo 100 posto. To stvarno lijepo funkcionira. Htjela bih se još nadovezati na ovo "treći naziv našeg odjela", da imamo i četvrti segment - strateško planiranje. Iako ga nema u nazivu, nije manje bitan. Sve razvojne strategije dio su naše priče i čine okosnicu onoga što radimo. Primjerice, da nema SRUP-a (Strategija razvoja urbanog područja Pula) ne bi bilo ni povlačenja sredstava preko ITU mehanizma. Strateški okviri postavljeni su kao srednjoročni i obuhvaćaju razdoblje do 2027., 2028., 2030. Trenutno smo u postupcima vrednovanja za Plan razvoja grada i SRUP, te ćemo sukladno rezultatima vrednovanja vidjeti jesmo li te okvire postavili kako treba, hoćemo li nastaviti istim putem ili ćemo postavljene ciljeve prilagođavati i dopunjavati.

- Kakav je vaš odnos s gradonačelnikom? U prošlom mandatu bili ste pokretač jedne pobune, možemo li to očekivati i u ovom?
- Ne predviđam budućnost, ali za sada lijepo funkcioniramo. Ono što se osjeti je mir u upravi. Pušteni smo da radimo u okviru svojih sektora najbolje što možemo. Mi smo stručne osobe, a gradonačelnik je zadužen za politiku. S obzirom da smo oboje pravnici, razumijemo se.
- Imate li vi političkih ambicija?
- Ne razmišljam o politici. Uključila sam se s listom Gorana Mihovilovića, ali na način da sam bila usmjerena na operativni dio kampanje. Svi mi možemo jako puno pričati o bilo kojoj temi. U politici je najbolje biti oporba jer nemaš nikakve posljedice. Nije bitno je li to što govoriš uopće istina. Zauzimaš medijski prostor i govoriš ono što ljudi vole čuti. Mene često pitaju zašto ne reagiramo s obzirom na napade oko prostornih planova. Ali ja ne smatram da se moramo braniti. Znam da smo u pravu. Najlakše je biti glasan i govoriti "trebali ste ovo, trebali ste ono". Sve što oni predlažu, zakonski se ne može provesti. Ali čemu se boriti s vjetrenjačama? Što god mi kažemo, oni ne žele čuti. Naš stručni izrađivač iz Zagreba, dakle neutralna osoba, pita čemu rasprava kad je Lungomare najzeleniji plan!? Dobrodošla u Pulu! Ali u političkom smislu - žao mi je da 10 glasnih ljudi nadglasa 100 tihih.
U politici je najbolje biti oporba jer nemaš nikakve posljedice. Nije bitno je li to što govoriš uopće istina. Zauzimaš medijski prostor i govoriš ono što ljudi vole čuti
- Dakle, političke ambicije?
- Nema sada smisla o tome pričati. Sada sam tu gdje jesam i želim dati sve od sebe da pokažemo da možemo biti najbolji i primjer drugima. Znam da ovaj odjel može i već funkcionira jako lijepo. Hvala svim službenicima koji daju svoj doprinos da bi to uistinu tako bilo, jer bez njih nijedan šef, nijedna politika, nema rezultata.