Povjerovala 'mornaru' kojeg nikad nije upoznala i ostala bez gotovo 80.000 eura: 'Napali su me pirati, pošalji novac'

Prevara koja je započela romantičnim dopisivanjem na Facebooku, nastavila se pričom o piratima koji napadaju brod na otvorenom moru, a završila gubitkom gotovo 80 tisuća eura i optužnicom za prijevaru i pranje novca.

Općinsko državno odvjetništvo u Puli podignulo je optužnicu protiv M.B. (54), državljanke Srbije s prebivalištem u Beogradu, tereteći je za prijevaru te pranje novca preko više bankovnih računa otvorenih u Hrvatskoj. Sve je to činila dok je bila na području Rovinja.

Prema optužnici, sve je počelo u lipnju 2024. kada je Lj.K. preko Facebooka prihvatila zahtjev za prijateljstvo muškarca koji se predstavljao kao Nikola Filipović. Tvrdio je da je podrijetlom iz Hrvatske, da živi u Engleskoj i radi kao mornar na brodu koji plovi između Engleske i Australije.

Nakon nekoliko tjedana dopisivanja uslijedio je dramatičan obrat. "Nikola" joj je ispričao da je njihov brod u opasnosti zbog pirata te da želi spasiti svoju imovinu tako što će joj poslati paket s dokumentima i velikom količinom novca. Od nje je zatražio adresu, uvjeravajući je da neće imati nikakvih troškova jer je poštarina već plaćena.

No ubrzo su počele stizati poruke navodne dostavne tvrtke "Transglobal Express". Najprije je trebalo platiti 4.550 eura zbog carinskih troškova i ležarine. Zatim je uslijedio novi zahtjev od 18.880 eura jer je paket, navodno, zadržala talijanska agencija za sprječavanje pranja novca. Nakon toga traženo je još 8.660 eura zbog hrvatskih useljeničkih službi, pa 12.790 eura zbog hrvatske agencije za sprječavanje pranja novca, zatim 6.950 eura zbog navodnih poreznih biljega, a na kraju još 25.870 eura jer je, prema novoj priči, paket blokirala "Vlada Europske unije".

Žena je gotovo svaki put povjerovala i izvršila uplate.

Daljnju štetu spriječila je bankarska službenica koja je odbila izvršiti jednu od uplata od 25.000 eura. Međutim, prevaranti nisu odustali. Poslali su joj novu poruku u kojoj su naveli da više nije potrebno platiti cijeli iznos nego samo trećinu, odnosno 8.660 eura.

Taj je novac, prema optužnici, 4. rujna 2024. završio na računu M.B. otvorenom u Zagrebačkoj banci. Upravo taj iznos kasnije je blokiran nalogom FINA-e, zbog čega ga optužena nije uspjela podići.

Ukupno je, prema iskazu oštećene, šteta iznosila 79.980 eura, odnosno 79.980 eura ako joj se vrati posljednja blokirana uplata, dok je u optužnici za prijevaru kao pribavljena protupravna korist navedeno 60.490 eura, odnosno iznos koji je prema tužiteljstvu završio kod optužene.

No, to nije jedino za što je terete.

Državno odvjetništvo tvrdi da je od rujna 2023. do kraja 2024. otvorila više računa u nekoliko hrvatskih banaka – Zagrebačkoj banci, OTP banci, Raiffeisenbanku, Erste banci i Privrednoj banci Zagreb – na koje su pristizale uplate brojnih osoba za koje, kako navodi optužnica, nije postojala stvarna osnova. Novac je potom podizala, prebacivala na druge račune ili njime preko aplikacije Binance kupovala kriptovalute koje je dalje slala drugim osobama. Dio novca, tvrdi tužiteljstvo, zadržavala je kao svoju proviziju.

U optužnici se navodi niz pojedinačnih uplata desetaka različitih osoba tijekom 2023. i 2024. godine, nakon kojih su gotovo odmah slijedile kupnje kriptovaluta ili prijenosi novca. Prema stajalištu tužiteljstva, riječ je o obrascu karakterističnom za prikrivanje podrijetla novca stečenog kaznenim djelima.

Optužena, međutim, odbacuje odgovornost.

U obrani tvrdi da nikada nije upoznala Lj.K., da nije sudjelovala u prijevari te da je i sama bila žrtva međunarodne prijevarne mreže. Ispričala je da je preko LinkedIna upoznala muškarca koji se predstavljao kao Thomas Boyd, navodni menadžer londonske tvrtke za trgovanje kriptovalutama. On joj je, kaže, ponudio posao posrednika. Na njezine račune stizao bi novac klijenata, a ona bi ga pretvarala u kriptovalute i prosljeđivala na digitalne novčanike prema njegovim uputama. Za svaku transakciju dobivala je između 20 i 50 eura provizije.

Tvrdi da nije znala da novac potječe od kaznenih djela te da su je, kada su joj banke počele upozoravati na sumnjive transakcije, uvjeravali da je sve potpuno zakonito. Navodi i da je ranije sama izgubila veliku svotu novca u internetskoj prijevari, zbog čega je prodala dva stana u Beogradu i podigla kredite, pa smatra da nikada ne bi svjesno sudjelovala u prevari drugih ljudi.

Državno odvjetništvo, međutim, smatra da je morala biti svjesna da se radi o nezakonitim transakcijama. U optužnici ističe da je otvarala velik broj računa, primala uplate brojnih nepoznatih osoba s opisima poput "podrška obitelji", "Family" ili "poklon za obitelj", a potom gotovo odmah novac pretvarala u kriptovalute ili prebacivala dalje. Takvo ponašanje, smatra tužiteljstvo, upućuje na svjesno prikrivanje podrijetla novca.

Sud će u nastavku postupka odlučivati i o imovinskopravnom zahtjevu oštećene Lj.K., dok je tužiteljstvo predložilo da se produlji privremena blokada posljednje uplate od 8.660 eura da bi se taj novac mogao vratiti oštećenoj.