Danas deložacija teško bolesnog Vladimira Radeke: On ostaje u kući, svi ostali ukućani moraju van

Danas bi se u Puli trebao odigrati jedan od najneobičnijih i najpotresnijih ovršnih postupaka posljednjih godina. Prema odluci sutkinje donesenoj uoči deložacije, 77-godišnji Vladimir Radeka, teško oboljeli od karcinoma grkljana, neće biti iseljen iz kuće u kojoj živi. No, svi ostali članovi njegova kućanstva morat će napustiti objekt, nakon čega će, prema odluci suda, biti zamijenjene brave.

Ovakav rasplet dolazi samo nekoliko dana nakon što je Radeka otpušten iz Opće bolnice Pula, gdje je devet dana bio hospitaliziran zbog izrazito teškog zdravstvenog stanja.

Medicinska dokumentacija u koju smo imali uvid pokazuje da je riječ o čovjeku koji boluje od uznapredovalog karcinoma grkljana, ima trajnu traheostomu kroz koju diše te zbog teške disfagije više nije u mogućnosti uzimati hranu na usta. Nakon što liječnici nisu uspjeli postaviti PEG sondu, 22. srpnja učinjena mu je kirurška gastrostoma preko koje se danas hrani.

Iz otpusnog pisma vidljivo je da je Radeka izrazito iscrpljen. Težak je svega 50 kilograma uz visinu od 173 centimetra, a pri otpustu su mu propisani svakodnevna njega, prehrana putem gastrostome, analgetska terapija, redovito previjanje te hitne kontrole kirurga i gastroenterologa.

Sve to, međutim, nije zaustavilo ovršni postupak koji traje godinama.

Priča koja je prerasla granice Hrvatske

Radekin slučaj odavno više nije samo spor oko jedne kuće u pulskoj Ulici Put za Forticu. Posljednjih mjeseci prerastao je u pitanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa i usklađenosti domaćeg zakonodavstva s europskim standardima zaštite ljudskih prava.

Sve je počelo nakon što zbog financijskih problema više nije mogao otplaćivati kredit podignut još kod tadašnje Istarske banke, koju je kasnije preuzeo OTP. Nakon provedene ovrhe kuća je prodana na dražbi, a Radeka godinama pokušava osporiti zakonitost cijelog postupka.

Njegov odvjetnik Dino Čekada tvrdi kako je nekretnina prodana za višestruko manji iznos od njezine stvarne vrijednosti te da hrvatski sudovi mjesecima, pa i godinama, nisu odlučivali o ključnim pravnim sredstvima kojima je pokušavao zaštititi svog klijenta.

Prema njegovim tvrdnjama, dok je ovršni postupak napredovao iznimno brzo, ostali sudski postupci, od prijedloga za odgodu ovrhe i opozicijske tužbe do zahtjeva za suđenje u razumnom roku, praktički su stajali na mjestu.

Strasbourg reagirao u nekoliko dana

Zbog toga se Čekada obratio Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu i zatražio privremenu mjeru prema Pravilu 39 Poslovnika Suda.

U zahtjevu je upozorio da bi deložacija teško bolesnog čovjeka iz njegova jedinog doma mogla izazvati nepopravljive posljedice te da hrvatski Ovršni zakon ne osigurava učinkovitu zaštitu osobama koje ostaju bez jedinog doma niti im jamči alternativni smještaj prije iseljenja.

Sud u Strasbourgu reagirao je neuobičajeno brzo. Već sljedećeg dana zatražio je dodatnu medicinsku dokumentaciju i očitovanja, a potom od Hrvatske informacije o tome postoji li za Radeku mogućnost alternativnog smještaja u slučaju deložacije.

Za odvjetnika Čekadu upravo je taj detalj pokazao razliku između europske i hrvatske sudske prakse.

„Ono za što hrvatskim sudovima često trebaju mjeseci ili godine, Europski sud za ljudska prava napravio je u svega nekoliko dana“, rekao je nakon zaprimanja odluke.

Danas novi čin dugogodišnje pravne bitke

Današnja deložacija zato će biti mnogo više od još jednog ovršnog postupka.

Po prvi put sud je odlučio da teško bolesni Vladimir Radeka ostaje u kući, dok svi ostali koji s njim žive moraju otići. Kako će takva odluka biti provedena u praksi, hoće li Radeka u kući ostati sam i tko će mu svakodnevno pomagati oko hranjenja preko gastrostome, njege traheostome i osnovnih životnih potreba, pitanja su na koja zasad nema odgovora.

Jedno je, međutim, sigurno. Današnja deložacija ponovno će otvoriti raspravu o tome koliko hrvatski pravosudni sustav u ovakvim slučajevima uspijeva pronaći ravnotežu između prava vlasništva, provedbe sudskih odluka i zaštite ljudskog dostojanstva teško bolesnih osoba.