CARMINA BURANA Fantastična izvedba slavne scenske kantate u Areni

U “Excaliburu”, epskom remek djelu Johna Boormana iz 1981. godine, kralj Arthur kreće sa svojom vojskom u konačnu, sudbonosnu bitku s Mordredom, vlastitim sinom. Pritom, u jednoj od najpoetičnijih filmskih scena ikad, u slow motionu jaše kroz raspupani voćnjak, dok trešnjino cvijeće, bijelo poput snijega, zasipa oklop vitezova koji kraljevstvu trebaju vratiti slavu. Trešnjin cvijet, simbol snage, obnove kraljevstva, ljepote života, ali i prolaznosti.

Fortuna imperatrix mundi...Trenutna je, prevrtljiva i prolazna i sreća koja prati Arthura i njegove vitezove. Taj epski trenutak u filmu popraćen je moćnom i veličanstvenom kompozicijom ‘O Fortuna’ kojim počinje i završava slavna scenska kantata Carmina Burana njemačkog kompozitora Carla Orffa, a nju smo sinoć, u sjajnoj izvedbi SNG Opere in baleta Ljubljana, imali prilike poslušati i pogledati u solidno popunjenoj Areni.

Bila je to glazbeno i vizualno dosad najraskošnija i najspektakularnija izvedba Carmine Burane u Puli, uz sjajne soliste i zbor praćen simfonijskim orkestrom, baletnim točkama te impresivnom scenografijom i vizualnim elementima, često uznemirujućim i dijaboličnim, sličnim slikama Hieronymusa Boscha, koji su se izmjenjivali na velikom video zidu na pozornici.

Carmina Burana slavu je stekla vrlo rano, otkako ju je Orff 1935. i 1936. uglazbio, a prvi je put izvedena 1937. godine u Operi u Frankfurtu. Kantata je nastala na temelju 25 srednjovjekovnih pjesama nepoznatih autora koje je Orff izdvojio iz zbornika otkrivenog 1803. godine u samostanu Benediktbeuern u Gornjoj Bavarskoj. Zanimljivo je da one slave ljepotu prirode i ljubavi, stihovi pršte čak i za današnje doba vrlo eksplicitnom erotikom i naturalizmom, ali i satirom.

Nakon "Excalibura", najpopularnija i najdomljivija kompozicija 'O Fortuna' preplavila je pop kulturu i film, a Hollywood je posezao za njom kad god bi trebalo dočarati kakav epski trenutak, katastrofu, u novije vrijeme čak i parodiju.

Sinoćnji spektakl izveden je pod dirigentskom palicom Marka Hribernika, umjetničkog voditelja SNG-a Opere Ljubljana, u sklopu Pulskog kuturnog ljeta.