Radolović otkrila koliko nekretnina imaju Slovenci i koliko apartmana kupuju stranci. 'A za sve krivite male iznajmljivače'

Saborska zastupnica SDP-a Sanja Radolović tijekom rasprave o novom Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti poručila je danas u parlamentu da nitko ne osporava potrebu donošenje regulative, no smatra kako Vlada propušta riješiti stvarne probleme hrvatskog turizma.  Umjesto toga, poručila je, dodatno administrativno opterećuje više od 110 tisuća legalnih obiteljskih iznajmljivača.

Kako je istaknula, SDP podržava digitalizaciju, jedinstveni sustav registracije smještaja, odgovornost internetskih platformi i borbu protiv iznajmljivanja na crno, no upozorava da se najveći izazovi – nedostatak radne snage, rast troškova poslovanja, pad konkurentnosti, prometna infrastruktura i siva zona turističkog tržišta – ovim zakonom gotovo uopće ne rješavaju.

Posebno se osvrnula na, kako kaže, pokušaje da se privatni iznajmljivači prikažu glavnim krivcima za stambenu krizu.

"To jednostavno nije točno. Obiteljski smještaj desetljećima je bio temelj razvoja hrvatskog turizma, osobito na otocima, u ruralnim krajevima i manjim sredinama gdje nije bilo velikih hotelskih investicija. Tisućama obitelji prihodi od iznajmljivanja znače sigurnost, dodatni prihod ili otplatu stambenog kredita. Ne smije ih se stigmatizirati zbog promašaja državne stambene politike", poručila je Radolović.

Istaknula je kako se istodobno zanemaruje ubrzani rast nekomercijalnog smještaja, odnosno iznajmljivanja "pod krinkom" smještaja rodbine i prijatelja. Prema njezinim riječima, broj takvih kreveta u odnosu na 355 tisuća u 2016. danaas udvotručio te čini oko 35 posto svih turističkih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj.

Upozorila je na to da strani državljani godišnje kupe između šest i osam tisuća nekretnina u Hrvatskoj, većinom stanova, apartmana i kuća koje se, tvrdi, velikim dijelom koriste za turistički najam. Pritom je usporedila Hrvatsku s Austrijom.

"Pokušajte kao hrvatski državljanin kupiti nekretninu u pojedinim dijelovima Austrije, primjerice u Južnom Tirolu. Ne možete, iako je riječ o članici Europske unije", rekla je, dodajući kako se, prema analizama Hrvatske narodne banke i Porezne uprave, gotovo 90 posto stranih kupnji nekretnina u Hrvatskoj odnosi upravo na Jadran te da stranci danas kupuju otprilike svaki četvrti apartman.

Posebno je izdvojila podatak da, prema procjenama, samo državljani Slovenije posjeduju najmanje 110 tisuća nekretnina, ponajviše u Istri, dok se ukupan broj stranih vlasnika procjenjuje na više stotina tisuća.

"To je javna tajna. U brojnim obalnim gradovima postoje cijela naselja u kojima se osam ili devet mjeseci godišnje gotovo ne troši ni električna energija ni voda, a tijekom ljeta potrošnja naglo raste jer se objekti koriste za turistički smještaj pod izlikom dolaska rodbine i prijatelja", rekla je Radolović.

Kao primjer navela je Dubrovačko-neretvansku županiju, gdje se čak 33 posto svih turističkih kreveta nalazi u nekomercijalnom smještaju, odnosno oko 42 tisuće kreveta, što je dvostruko više nego u svim hotelima zajedno. Slična je situacija, dodala je, i u Splitsko-dalmatinskoj županiji s više od 65 tisuća kreveta u toj kategoriji.

Na kraju je upozorila i na podatke Državnog inspektorata prema kojima je tijekom 2024. godine provedeno svega 165 inspekcijskih nadzora zbog sumnje na iznajmljivanje na crno pod krinkom smještaja prijatelja i rodbine, dok u Hrvatskoj, prema riječima ministra turizma, djeluje tek sedamdesetak turističkih inspektora.

Zaključila je kako je legitimno pitati zašto se u javnosti gotovo isključivo govori o 110 tisuća registriranih privatnih iznajmljivača, dok se istodobno zanemaruje više od 700 tisuća kreveta u nekomercijalnom smještaju i njihov utjecaj na tržište nekretnina u hrvatskim obalnim gradovima.