On je 'doktor za komarce': otkrio nam je kako ih se riješiti, ali i poslao jako važno upozorenje - tiče se zdravlja

Toplinski val. Preko dana glavobolje s temperaturama, a navečer, kada bismo napokon trebali uhvatiti malo zraka, kreće prava artiljerija - naravno, u vidu moskitosa. Komarcima ovakvo vrijeme savršeno odgovara: ponegdje je – evo, recimo u Kršanu – gotovo nemoguće spavati bez aparatića s onim čudotvornim plavim tabletama ili Autana i sličnih sprejeva. 

Zato je Općina prije koji dan i provela akciju zamagljivanja... ali zujećih napasti nije se tek tako lako riješiti - bokte, čini se neuništivima.

I nisu najveći problem samo neugodni ubodi. Klimatske promjene mijenjaju područja rasprostranjenosti komaraca pa u naše krajeve postupno stižu vrste koje sa sobom nose i rizik od bolesti kakve smo donedavno povezivali uglavnom s toplijim dijelovima svijeta. Upravo zato njihovo suzbijanje danas je pitanje javnog zdravlja, a ne samo ljetne ugode.

I o tome smo, između ostalog, pitali dr. sc. Nediljka Landeku, voditelja Odjela za deratizaciju, dezinsekciju i dezinfekciju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, koji je ponovio neke važne savjete, ali i ponudio nove.

“Bitka protiv komaraca dobiva se mnogo prije nego što ih počnemo viđati i osjećati njihove ubode”, naglašava Landeka. Dovoljno je, objašnjava, da nakon kiše ili zalijevanja ostane malo stajaće vode jer se na ovakvim temperaturama za svega osam do deset dana iz jajašca razvije odrasli komarac.

“Ne treba uopće dvojiti hoće li se u takvoj vodi razviti ličinke komaraca. Na ovakvim temperaturama razvoj od jajašca do odraslog komarca traje svega osam do deset dana”, upozorava.

Zato je najvažnije ukloniti mjesta na kojima se razmnožavaju.

“Ako se voda izlije ili leglo presuši, razvoj komaraca jednostavno se prekida. Ondje gdje se voda ne može ukloniti, primjerice u slivnicima ili drugim trajnim vodenim površinama, provodi se tzv. larvicidni tretman, odnosno uništavaju se ličinke prije nego što postanu odrasli komarci.”

Upravo je to razlog zbog kojeg Landeka naglašava da zamagljivanje - koje građani, usput, često pogrešno nazivaju zaprašivanjem - ne može biti glavna metoda borbe protiv komaraca.

“Zamagljivanje uništava odrasle komarce, ali je riječ o neselektivnoj metodi pa osim njih stradavaju i brojni drugi korisni kukci. Larvicidni tretmani, s druge strane, djeluju ciljano na ličinke u vodi i ne štete ostalim vrstama”, ističe naš sugovornik.

“Uklanjanje legla, edukacija stanovništva i larvicidni tretmani osnovne su metode kontrole brojnosti komaraca, dok je zamagljivanje samo dopunska mjera kada za njom postoji potreba”, domeće Landeka.

Dodaje kako posebnu pozornost treba obratiti na automobilske gume u kojima se zadržava mala količina vode jer predstavljaju gotovo idealno mjesto za razvoj tigrastog komarca.

“Zbog toga i prostori oko vulkanizerskih radionica mogu postati prava žarišta”, upozorava.

Odgovornost na gradovima i općinama

Landeka naglašava da borba protiv komaraca ne može ovisiti samo o povremenim akcijama ili pritužbama građana kada se njihov broj poveća.

“Svaka jedinica lokalne samouprave dužna je donijeti godišnji program mjera za suzbijanje komaraca, i to na prijedlog Zavoda za javno zdravstvo, te ga provoditi u suradnji s ovlaštenim izvođačima”, objašnjava.

Takvi programi, shvatili ste, nisu administrativna formalnost. Njima je propisano gdje se traže legla komaraca, kada se provode larvicidni tretmani, kako se educiraju građani te u kojim se situacijama provodi zamagljivanje.

U većini gradova u kojima Zavod provodi ili nadzire mjere su se počele provoditi krajem travnja i početkom svibnja, odnosno uobičajenom dinamikom kao i prethodnih godina, prenosi Landeka. No, nisu svi gradovi i općine, upozorava, donijeli programe mjera pa za njih nema ni podataka provode li se aktivnosti suzbijanja komaraca.

Bez građana nema uspjeha

Jednako važna karika u cijelom sustavu su i građani.

"U Puli, Pazinu, Rovinju i Poreču Zavod vodi i bazu podataka legla komaraca i izravno na terenu educira građane, koji mogu bitno doprinijeti da legla na njihovim okućnicama i vrtovima bude manje, a time i manje komaraca u cijelom naselju."

Zavod, naglašava Landeka, svakodnevo zaprima i dojave građana o povećanom broju komaraca te izlazi na teren i locira žarište. 

Savjetuje da posude za skupljanje kišnice budu dobro zatvorene kako ženke komaraca ne bi mogle položiti jajašca. Ako to nije moguće, vodu bi trebalo potpuno zamijeniti barem jednom u sedam dana kako bi se prekinuo njihov razvojni ciklus.

Monitoring nije puko brojanje komaraca

Komarci se danas ne prate samo zato da bi se utvrdilo ima li ih više ili manje nego lani. Županijski Zavod za javno zdravstvo još od 2015. godine uključen je u nacionalni monitoring invazivnih vrsta, čiji je cilj na vrijeme otkriti dolazak onih novih koje mogu predstavljati zdravstveni rizik.

Drugim riječima, što se nova invazivna vrsta prije otkrije, to se prije može procijeniti rizik od bolesti koje ona može prenijeti i pravodobno poduzeti mjere.

“Tigrasti komarac danas je već uobičajena pojava u Istri i tijekom posljednjih dvadesetak godina potisnuo je domaće urbane vrste. Posljednjih godina bilježi se i japanski komarac, zasad na manjem području, dok očekujemo i dolazak korejskog komarca, koji je već potvrđen u Sloveniji”, kaže Landeka.

Posebnu pozornost stručnjaci posvećuju mogućem dolasku egipatskog komarca, vrste koja može prenositi bolesti poput denge, žute groznice, Zika virusa i chikungunye.

“Klimatske promjene pomiču područja rasprostranjenosti pojedinih vrsta prema sjeveru i zato je stalni monitoring iznimno važan”, kaže pa prisnažuje: “Komarce danas sve manje gledamo kao obične napasnike koji kvare kvalitetu života, a sve više kao potencijalne prijenosnike bolesti.”

Na svjetskoj razini - najopasnije životinje

Podsjeća kako Hrvatska više nije izvan tog rizika.

Epidemija denge na Pelješcu 2010. godine, ističe, pokazala je da se i kod nas mogu pojaviti bolesti koje prenose komarci. Posljednjih godina sve su češći slučajevi groznice Zapadnog Nila, a povremeno se bilježe i infekcije virusom Usutu te parazitom dirofilarijom.

Na svjetskoj razini upravo se komarci, podcrtava, smatraju najopasnijim životinjama jer bolesti koje prenose svake godine uzrokuju stotine tisuća smrti, posebno od malarije i denga. 

"Ali i kod nas je zbog klimatskih promjena pojava takvih bolesti postaje sve izvjesnija", upozorava Landeka.

Njegova ja zaključna poruka jasna: borba protiv komaraca važan je - k tome i zajednički - posao lokalnih samouprava, Zavoda i građana.