'Razlika između najbogatije i najsiromašnije jedinice u Istri iznosi čak 6,6 puta, a prema državi smo svi gotovo jednako razvijeni'

Na sjednici Županijske skupštine održanoj 25. lipnja, vijećnica Možemo! i gradonačelnica Pazina Suzana Jašić otvorila je pitanje nejednakog financijskog položaja istarskih gradova i općina, upozorivši da sadašnji sustav razvrstavanja razvijenosti dovodi do velikih razlika u mogućnostima financiranja lokalnih projekata.

Jašić je istaknula da se sve istarske jedinice lokalne samouprave prema državnim kriterijima nalaze u najvišoj, osmoj skupini razvijenosti, zbog čega ostvaruju manji intenzitet sufinanciranja iz državnih i europskih programa.

„Takvo razvrstavanje ima vrlo konkretne financijske posljedice. Utječe na intenzitet sufinanciranja državnih programa, na udio nacionalnog sufinanciranja i na bodovanje na brojnim javnim pozivima. Zbog toga je istarskim gradovima i općinama često teže doći do sredstava nego jedinicama u drugim dijelovima Hrvatske”, rekla je Jašić.

Posebno je upozorila na velike razlike unutar same Istre. Pozivajući se na podatke Ministarstva financija za 2025. godinu, navela je kako pojedine jedinice lokalne samouprave raspolažu s više od 4.000 eura prihoda po stanovniku, dok općine poput Gračišća i Kršana imaju tek oko 680 eura po stanovniku.

„Razlika između financijski najslabije i najjače jedinice u Istri iznosi čak 6,6 puta. Prema državi smo gotovo svi jednako razvijeni, a u stvarnosti imamo potpuno različite mogućnosti financiranja cesta, vrtića, groblja i druge infrastrukture”, istaknula je.

Od župana Borisa Miletića zatražila je odgovor smatra li takve razlike ozbiljnim razvojnim problemom te hoće li Istarska županija prema Vladi Republike Hrvatske i nadležnom ministarstvu ponovno pokrenuti inicijativu za promjenu kriterija razvijenosti. Također je pitala planira li Županija uspostaviti sustavne mjere kojima bi se smanjile razlike među gradovima i općinama.

Miletić je odgovorio kako je riječ o temi o kojoj se raspravlja već godinama te da se slaže kako visoka kategorija razvijenosti može predstavljati ograničavajući faktor pri dobivanju sredstava za projekte.

„Mislim da to nije najpravednije”, rekao je župan, dodajući kako prihvaća inicijativu da se o toj temi ponovno razgovara s nadležnim ministarstvom.

Govoreći o mjerama koje provodi Istarska županija, Miletić je naveo da u županijskom proračunu postoji posebna stavka za manje razvijene jedinice lokalne samouprave, koja je od 2021. do 2026. povećana gotovo deset puta.

„Pri dodjeli kapitalnih pomoći vodimo računa o stupnju razvijenosti i prihodima po stanovniku. Isto vrijedi i za niz programa u turizmu, poljoprivredi i kulturi, gdje nastojimo pomoći upravo sredinama kojima je to najpotrebnije”, rekao je.

Dodao je kako stopa razvijenosti ima i prednosti i nedostatke te podsjetio da će, kako Hrvatska bude dosezala prosjek razvijenosti Europske unije, mogućnosti visokog sufinanciranja iz europskih fondova postupno biti manje.

U replici je Jašić poručila da pozdravlja postojeće potpore, ali smatra kako je potrebno osmisliti dugoročan i sustavan model smanjivanja razlika među istarskim gradovima i općinama.

„Razlike više nisu samo statistički podatak, nego stvarna razvojna prepreka. Mislim da ovom problemu treba pristupiti sustavno, a ne da se rješava od slučaja do slučaja”, rekla je.

Miletić je na kraju prihvatio prijedlog za daljnji dijalog te istaknuo kako Županija istodobno provodi investicije vrijedne oko 150 milijuna eura u luke, ceste, škole, sportske dvorane i druge kapitalne projekte.