Zelena Istra: Toplinski otoci rastu, parkirališta ostaju prazna, a Pragrande gubi zelenilo koje hladi grad

Dok se Pula posljednjih godina suočava sa sve izraženijim toplinskim valovima, prometnim gužvama i posljedicama klimatskih promjena, planovi za daljnje širenje parkirališnih površina na području Pragrandea izazivaju sve više pitanja među građanima.

Iz građanske inicijative koja se protivi prenamjeni ovog prostora poručuju kako je teško opravdati izgradnju novih parkirališta dok postojeći kapaciteti ostaju nedovoljno iskorišteni.

„Ako tijekom najvećih prometnih opterećenja stotine parkirnih mjesta ostaju prazne, tada problem očito nije nedostatak parkirališta, nego način na koji je sustav organiziran“, ističu.

Kao primjer navode parkiralište uz City Mall, kapaciteta oko 500 mjesta, koje je zamišljeno kao dio sustava Park & Ride. Prema njihovim riječima, čak i tijekom prometnog kaosa koji je 23. lipnja paralizirao pojedine dijelove grada, kada su vozači u kolonama čekali i do 45 minuta, ovo je parkiralište ostalo gotovo prazno.

Slična je situacija, tvrde, i na parkiralištu Marsovo polje II, koje je velik dio vremena tek djelomično popunjeno. Upravo na tom području planira se dodatno širenje parkirališnih kapaciteta prema prostoru Pragrandea.

Pragrande kao zaštita od vrućina

Posebnu zabrinutost izaziva činjenica da se novi zahvati planiraju na području koje brojni stručnjaci i građanske inicijative smatraju jednom od najvažnijih zeleno-plavih infrastruktura u gradu.

Predstavnici inicijative podsjećaju kako znanstvena istraživanja potvrđuju važnost urbanog zelenila u ublažavanju posljedica klimatskih promjena. Pozivaju se na istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications, prema kojem su površine pod urbanim drvećem tijekom ljetnih vrućina između četiri i 12 stupnjeva Celzijevih hladnije od usporedivih asfaltiranih ili betoniranih područja.

„Pragrande nije prazan prostor niti građevinska rezerva. To je prirodna infrastruktura koja hladi grad, zadržava oborinske vode, poboljšava kvalitetu zraka i povećava otpornost Pule na klimatske promjene“, poručuju.

Dodaju kako brojni europski gradovi danas uklanjaju asfalt i povećavaju zelene površine upravo zato da bi se lakše prilagodili sve ekstremnijim vremenskim uvjetima.

„Pragrande nije prostor za saniranje posljedica loše prometne politike. On je dio klimatskog sustava grada“, naglašavaju.

Nedostaje prometna strategija

Iz inicijative smatraju da je glavni problem nedostatak kvalitetne prometne strategije, a ne manjak parkirališnih mjesta.

Navode kako postojeći Park & Ride sustav ima određene prednosti za stalne korisnike, no nije dovoljno prilagođen turistima i povremenim posjetiteljima. Trenutačni model, ističu, ne nudi jednostavnu dnevnu kartu koja bi objedinjavala parkiranje i javni prijevoz, zbog čega je sustav manje privlačan posjetiteljima tijekom turističke sezone.

Predlažu uvođenje integrirane Park & Ride karte koja bi uključivala parkiranje i prijevoz za sve putnike u vozilu, kao i uspostavu posebnih shuttle linija između rubnih parkirališta i centra grada.

„Uspješni europski Park & Ride sustavi temelje se na jednostavnom principu – parkiranje na rubu grada i brz, izravan prijevoz do središta. Takav model potrebno je razvijati i u Puli“, smatraju.

Osim toga, predlažu postavljanje informacijskih ploča na ulazima u grad koje bi vozače u realnom vremenu obavještavale o slobodnim mjestima na rubnim parkiralištima te ih usmjeravale prema njima prije ulaska u gradske gužve.

Smatraju i da bi sustav trebalo snažnije promovirati među turistima, hotelima, kampovima, privatnim iznajmljivačima i putem digitalnih navigacijskih platformi.

Traže javnu analizu prije novih zahvata

Na kraju pozivaju Grad Pulu i Pula Parking da prije bilo kakvog daljnjeg širenja otvorenih parkirališnih površina izrade javno dostupnu analizu popunjenosti postojećih parkirališta, učinkovitosti Park & Ride sustava te stvarnih potreba za novim kapacitetima.

„Dok god postoje stotine praznih mjesta na već izgrađenim parkiralištima, ne postoji javni interes za daljnje uništavanje Pragrandea. Najprije treba iskoristiti ono što već imamo, a tek potom razgovarati o novim zahvatima u prostoru“, zaključuju iz inicijative.