Koliko u Istri ima Marića, Jurića i Škrinjara? Jedno se ime ponavlja čak osam puta

Ako vam netko kaže da ide u Mariće ili Juriće, prvo pitanje mora biti - koje?

Istra je prepuna sela, zaselaka i naselja koja dijele isto ime. Dok bi drugdje to možda stvaralo pomutnju, Istrijanima očito nikada nije bio problem 'posuditi' naziv koji već postoji nekoliko kilometara dalje. Rezultat je prava mala geografska zagonetka: deseci istarskih mjesta imaju svoje dvojnike, trojnike, pa čak i višestruke 'blizance'.

Prema podacima o istarskim naseljima i pregledima istarske toponimije, među najzanimljivijim pojavama su upravo ponavljanja naziva sela i zaselaka diljem poluotoka.

Među takvim selima su Marići. Jedni se nalaze na području Općine Sveta Nedelja, drugi u Općini Kanfanar. No Marići su samo jedan od primjera.

U Istri postoje i dvojni Antonci, Babići, Barat, Baredine, Belići, Benčići, Brajkovići, Brčići, Brnobići, Cere, Gradinje, Grandići, Ivšići, Katići, Kloštar, Kosi, Maretići, Orlići, Oslići, Pilati, Prhati, Pulići, Šepčići, Šimuni, Turini, Vicani, Vidulini i Žudigi.

Dok se neka imena pojavljuju na dvije lokacije, neka se pojavljuju tri ili više puta.

Hrvatini, Jurići i Juršići

Posebno su zanimljiva naselja koja se pojavljuju na tri različite lokacije. Tako u Istri postoje: Hrvatini kraj Gračišća, Tinjana i Labina, Jurići kraj Poreča, Tinjana i Žminja, Juršići kraj Svetvinčenta, Kršana i Svetog Petra u Šumi i Glavica kod Loborike, Premanture i Svetog Petra u Šumi.

Kada se iz službenih naselja spustimo na razinu zaselaka, broj ponavljanja postaje još zanimljiviji.

Među rekorderima su Škrinjari, kojih je zabilježeno čak šest: kod Babića, Brtonigle, Cerovlja, Buzeta, Lovrečice i u okolici Huma. Gotovo da ne postoji veći dio Istre bez svojih Škrinjara.

Ništa manje zanimljivi nisu ni: Kortina, Šegari i Šajini (četiri lokacije), Šestani, Šćulci, Valentići, Vižintini i Kontići (tri lokacije).

Katun se pojavljuje čak osam puta

Apsolutni pobjednik među istarskim toponimima ipak je Katun. U Istri postoji čak osam sela koja nose taj naziv: Katun Baderljanski, Katun Boljunski, Katun Gračaški, Katun Grdoselski, Katun Kožljački, Katun Lindarski, Katun Trviški i Katun Šumberski

Riječ katun nije izvorno značila selo, nego stočarsko naselje ili zajednicu pastira. Smatra se da je ilirskog porijekla (albanska riječ za selo je katund), premda to nije moguće sa sigurnošću dokazati. Upravo zato je naziv Katun toliko raširen u unutrašnjosti Istre - ondje gdje je stočarstvo stoljećima bilo važan dio života.

Zašto se ista imena toliko ponavljaju?

Odgovor leži u načinu nastanka istarskih sela. Mnoga naselja dobila su ime po obitelji koja ih je osnovala, po zanimanju stanovnika ili po obilježju krajolika. Budući da su ista prezimena i isti obrasci imenovanja bili prisutni na velikom prostoru, isti su se nazivi spontano pojavljivali na više mjesta.

To je jedna od onih sitnih posebnosti koje Istru čine drukčijom od ostatka Hrvatske – poluotok u kojem svako selo ima svoju priču, ali neka očito dijele i isto ime.

Dok se drugdje u Hrvatskoj najčešće ponavljaju opći nazivi poput Novog Sela, Otoka ili Ljubača, Istra je posebna po tome što su njezini 'dvojnici' uglavnom nastali od prezimena starih rodova. Zato na nekoliko kilometara udaljenosti možemo pronaći različite Mariće, Juriće, Juršiće ili Katiće - kao da je cijeli poluotok jedna velika obiteljska kronika upisana u zemljovid.