HOK digao glas protiv udara na paušalce: 'Država nas tretira kao prikrivene radnike'

Hrvatska obrtnička komora oštro se protivi najavljenim izmjenama poreznog sustava kojima bi se značajno povećali doprinosi i porezna opterećenja za paušalne obrtnike, uz istodobno javno etiketiranje paušalista kao „prikrivenih radnika“.

„Takav pristup smatramo neprihvatljivim, štetnim za hrvatsko gospodarstvo i duboko demotivirajućim za desetke tisuća ljudi koji zakonito posluju, samostalno pronalaze klijente, preuzimaju poslovni rizik i uredno podmiruju svoje porezne obveze“, poručili su iz Hrvatske obrtničke komore.

Iz HOK-a navode kako su već reagirali javnim priopćenjima i medijskim istupima te zatražili hitan sastanak s predstavnicima Ministarstva financija. Nakon njihova zahtjeva dogovoren je sastanak na kojem će Komora, kako ističu, upozoriti na moguće negativne posljedice predloženih izmjena. „U ovom trenutku fokusirani smo na institucionalni dijalog i zastupanje interesa obrtnika kroz službene kanale. O svim daljnjim koracima i zaključcima sastanaka pravovremeno ćemo obavijestiti članstvo i javnost“, poručuju iz Komore, naglašavajući kako će nastaviti aktivno štititi interese hrvatskih obrtnika.

Podsjetimo, najnoviji paket poreznih izmjena donosi najveće promjene za paušalne obrtnike u posljednjih nekoliko godina te značajno mijenja model poslovanja koji je dosad slovio kao jedan od administrativno najjednostavnijih i porezno najpovoljnijih oblika rada u Hrvatskoj.

Glavni cilj reforme usmjeren je prema suzbijanju takozvanog prikrivenog zapošljavanja, odnosno situacija u kojima pojedinci kroz paušalne obrte dugoročno rade za jednog ili nekoliko dominantnih klijenata kako bi izbjegli klasično oporezivanje rada i obveze koje postoje u standardnom radnom odnosu.

Iako država formalno ne ukida institut paušalnog obrta, novi model donosi osjetno veća davanja za dio obrtnika s višim prihodima te znatno širi opseg administrativnih obveza.

Prema dostupnim prijedlozima i analizama, obrtnici s manjim prihodima i dalje će zadržati relativno niska porezna opterećenja, osobito oni čiji godišnji primitci ne prelaze približno 20 tisuća eura. Međutim, s rastom prihoda povećavaju se i ukupna davanja kroz porez i doprinose, a posebno su pogođeni obrtnici koji posluju blizu maksimalnog limita za paušalno oporezivanje od 60 tisuća eura godišnje.

Analize koje su posljednjih dana objavljene u stručnim krugovima pokazuju da bi pojedinim obrtnicima u najvišim prihodovnim razredima ukupna godišnja davanja mogla porasti i više od 80 posto u odnosu na dosadašnji sustav.

Veliku promjenu donosi i takozvana Fiskalizacija 2.0, kojom država dodatno digitalizira poslovanje malih poduzetnika. Od 2026. godine fiskalizacija se proširuje i na dio računa koji se naplaćuju transakcijski, odnosno putem bankovnih uplata, a ne samo gotovinom.

To znači da će znatno veći broj računa morati prolaziti kroz sustav Porezne uprave, uključujući i račune izdane krajnjim potrošačima koji se podmiruju uplatom na račun.

Istodobno se postupno uvodi i obvezno korištenje eRačuna. Paušalni obrtnici više neće moći ignorirati elektroničko zaprimanje računa od dobavljača, što će za mnoge značiti potrebu za korištenjem posebnih aplikacija ili komercijalnih servisa za razmjenu eRačuna.

Unatoč strožim pravilima, jedna od ključnih granica ipak ostaje nepromijenjena. Prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a i dalje ostaje na 60 tisuća eura godišnjeg prometa. Obrtnici koji ostanu unutar tog limita i dalje mogu koristiti model paušalnog oporezivanja.

Reforma ipak donosi i jednu značajnu olakšicu za umirovljenike koji vode ili otvaraju paušalni obrt. Prema novim pravilima, umirovljenicima se u određenim slučajevima više neće utvrđivati obveza plaćanja doprinosa po osnovi obrtničke djelatnosti, čime država želi potaknuti njihov ostanak na tržištu rada i prijenos znanja i iskustva.

Zaključno, najmanje promjena osjetit će oni koji kroz paušalni obrt ostvaruju skromnije dodatne prihode ili tek pokreću posao. S druge strane, uspješniji paušalni obrtnici, osobito oni koji posluju blizu gornjeg limita od 60 tisuća eura, suočit će se s većim davanjima državi te dodatnim troškovima prilagodbe novim pravilima fiskalizacije i digitalnog poslovanja.