Nestaju li kontrole u Kaštelu, Plovaniji, Požanama i duge cijevi na izlazima prema Trstu?

Europska komisija pozvala je devet država članica schengenskog prostora da počnu postupno ukidati privremene kontrole na unutarnjim granicama, upozorivši da takve mjere posebno pogađaju pogranična područja poput Istre, gdje su kontrole na prijelazima prema Sloveniji i dalje svakodnevica za brojne građane i gospodarstvenike.

Riječ je o Austriji, Danskoj, Francuskoj, Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj, Sloveniji, Švedskoj i Norveškoj, za koje je Europska komisija objavila posebna mišljenja o opravdanosti i razmjernosti kontrola koje traju dulje od godinu dana.

Za stanovnike Istre to pitanje ima vrlo konkretnu dimenziju.

Iako je Hrvatska početkom 2023. ušla u schengenski prostor i ukinute su stalne granične kontrole prema Sloveniji, Ljubljana je u listopadu 2023. ponovno uvela privremeni nadzor na granici s Hrvatskom i Mađarskom. Kao razlog tada su navedeni pogoršana sigurnosna situacija u Europi, povećan rizik od terorizma i ilegalnih migracija nakon eskalacije sukoba na Bliskom istoku.

Kontrole su uvedene i na više cestovnih prijelaza između Istre i Slovenije, uključujući Kaštel, Plovaniju i Požane, gdje policija provodi povremene provjere vozila i putnika. Iako nisu stalne ni sustavne kao nekadašnje schengenske kontrole, tijekom pojačanog prometa stvaraju gužve i usporavaju svakodnevne migracije stanovnika koji rade ili posluju s obje strane granice.

Dodatni problem za brojne Istrane predstavlja i pojačani policijski nadzor nakon prelaska iz Slovenije u Italiju.

Italija je također u listopadu 2023. privremeno vratila kontrole na granici sa Slovenijom, navodeći iste sigurnosne razloge – opasnost od terorizma i pritisak migracijskih ruta preko Balkana. Tako se danas na pravcu prema Trstu i dalje mogu vidjeti policijski punktovi i zaustavljanja vozila, posebno na glavnim prometnim pravcima.

Europska komisija sada poručuje da kontrole unutar Schengena moraju ostati iznimna i privremena mjera te smatra da postoje učinkovitiji načini zaštite sigurnosti bez ograničavanja slobodnog kretanja ljudi.

„Postoje učinkovitije i djelotvornije alternative unutarnjim graničnim kontrolama“, navela je Komisija, spominjući policijske provjere temeljene na procjeni rizika, mobilnu biometrijsku identifikaciju i tehnologije za praćenje vozila.

U Bruxellesu upozoravaju da posljedice kontrola ne osjećaju samo države koje ih uvode, nego i susjedne zemlje te stanovnici pograničnih područja. Upravo je Istra jedan od primjera regije u kojoj svakodnevni život, turizam i gospodarstvo ovise o brzom i protočnom prelasku granica prema Sloveniji i Italiji. Komisija zato preporučuje postupno ukidanje postojećih kontrola i jačanje policijske suradnje među državama članicama.

Izvršna potpredsjednica Europske komisije za tehnološki suverenitet, sigurnost i demokraciju Henna Virkkunen poručila je da je sloboda kretanja jedna od temeljnih vrijednosti Europske unije.

„Schengen je jedno od najvećih europskih postignuća. Simbolizira slobodu kretanja za više od 450 milijuna ljudi. Kada se kontrole ponovno uvedu, one moraju ostati privremene i iznimne“, rekla je Virkkunen.