Je li Pula siguran grad? Značajno porastao broj kaznenih djela
Piše: Mirjana Vermezović Ivanović
Je li Pula siguran grad? Bivši sindaco Filip Zoričić, koji je volio zabrane, nadzor i kamere, smatrao je da nije, pa je prije nekoliko godina čak naložio da se na pulskim ulicama u večernjim satima u sezoni angažiraju zaštitari koji će paziti na javni red i mir, iako je njegov tadašnji savjetnik za sigurnost Kristian Družeta tvrdio da je grad siguran. Zaštitari su, ispostavilo se, više djelovali kao psihološka nego stvarna brana od raznoraznih protuporavnih ponašanja, jasno, u okviru njihovih ovlasti.
Najnovija informacija Policijske uprave istarske, ona za prvo tromjesečje 2026., pokazuje da se situacija u Puli u odnosu na isto razdoblje lani po pitanju sigurnosti pogoršava. U tom je razdoblju, naime, povećan broj kaznenih djela i to za nemalih 19 posto, s lanjskih 251 na 299.
Među kaznenim djelima dominiraju ona koja se svrstavaju pod opći kriminalitet, i takvih je 288. Među njima evidentirano je 57 krađa, 31 teška krađa i šest razbojništava koje policija još uvijek rješava. Ukoliko zvuči utješno, nije bilo ubojstava ni pokušaja takve vrste. U istom je razdoblju zabilježeno 45 kaznenih djela oštećenja tuđih stvari, 38 prijetnji, 18 prijevara, osam slučejeva tjelesne ozljede i jedno silovanje.
U području gospodarskog kriminaliteta evidentirano je 13 kaznenih djela, dok ih je lani bilo osam. Kad je riječ o organiziranom kriminalitetu, bila su tri kaznena djela, a onih povezanih s drogom – 17.
Sve su popularnije kibernetičke prijevare čiji je broj s lanjskih 14 porastao na 20: među njima je 15 računalnih prijevara te dva kaznena djela iskorištavanja djece za pornografiju. Zabilježen je jedan slučaj terorizma, o kojem policija ne navodi detalje. Javnost su pak prije mjesec dana uznemirile prijetnje bombama i jezive poruke o krvoproliću u svim hrvatskim školama, pa tako i pulskim. Lažne dojave, utvrdit će se kasnije, poslalo je nekoliko maloljetnika.
Porastao je i broj kaznenih djela iz područja kazneno-pravne zaštite djece i obitelji, i to s lanjskih 22 na 25. Od toga dominiraju kaznena djela povrede djetetovih prava (13), zabilježeno je devet slučajeva nasilja u obitelji te po jedno kazneno djelo spolne zloporabe djeteta mlađeg od 15 godina, zadovoljavanje pohote pred djetetom i iskorištavanja djece za pornografiju.
Prekršaja iz “ostalih zakona” također je više, i to za 27 posto, a bilo ih je 212.
Usprkos rastu broja kaznenih djela, načelnik PU istarske Alen Klabot smatra da je stanje sigurnosti u prvom tromjesečju zadovoljavajuće jer nisu zabilježeni teži događaji koji bi narušili sigurnost građana i imovine ili izazvali uznemirenost javnosti. Pritom ističe da raste broj kaznenih djela koje je policija riješila.
Istovremeno se bilježi pad prometnih nesreća, i to za 21 posto, dok je prekršaja javnog reda i mira 4 posto manje.