U pulskoj bolnici zaprimljena osoba sa sumnjom na aktivnu tuberkulozu, stručnjaci objasnili što to znači

U Općoj bolnici Pula nedavno je zaprimljena pacijentica sa sumnjom na aktivnu tuberkulozu, a iz bolnice su potvrdili da su u tijeku daljnja dijagnostička obrada i medicinski postupci sukladno važećim protokolima. Povodom tog slučaja, specijalistica epidemiologije dr. Jasna Valić pojasnila je što je tuberkuloza, kako se prenosi te kakva je epidemiološka situacija u Hrvatskoj i Istri.

Razloga za brigu, naravno, nema, budući da se ta bolest danas uspješno liječi.

"Ukoliko se dokaže, to će biti jedini slučaj u OB Pula. Godišnja incidencija je veoma niska, godišnje 2-3 hospitalizirana pacijenta sa sumnjom ili dokazanom tuberkulozom", pojašnjavaju iz OB Pula.

Tuberkuloza je zarazna bolest kroničnog tijeka koju najčešće uzrokuje bakterija Mycobacterium tuberculosis, kaže dr. Valić. Bakteriju je još 1882. godine otkrio njemački liječnik i mikrobiolog Robert Koch, što je predstavljalo ključan korak u liječenju tada vrlo smrtonosne bolesti.

Izrazito otporna bakterija

Dr. Jasna Valić navodi da je riječ o izrazito otpornoj bakteriji zbog čega su dijagnostika i liječenje dugotrajni i složeni procesi. Izvor zaraze najčešće je osoba oboljela od plućne tuberkuloze koja iskašljavanjem širi bakterije putem sitnih kapljica aerosola, odnosno kapljičnim putem.

Ističe da nakon ulaska bakterije u organizam bolest ne mora odmah biti vidljiva. Tek u oko pet posto slučajeva razvija se odmah aktivna bolest, dok kod većine zaraženih infekcija prelazi u latentni oblik bez simptoma. Međutim, bakterija se može aktivirati godinama ili desetljećima kasnije, posebno kod osoba oslabljenog imuniteta, starijih osoba, oboljelih od HIV infekcije ili šećerne bolesti te kod osoba koje pate od pothranjenosti ili ovisnosti.

Najčešći oblik bolesti je plućna tuberkuloza, no bakterija se može proširiti i na druge organe poput mozga, kostiju, kože, probavnog ili mokraćnog sustava. Zaraza se, pojašnjava dr. Valić, najčešće prenosi među osobama koje su u bliskom i dugotrajnom kontaktu, primjerice unutar obitelji, među prijateljima ili kolegama na poslu.

Liječenje traje najmanje šest mjeseci

Simptomi plućne tuberkuloze uključuju dugotrajan kašalj, ponekad i s krvavim iskašljajem, gubitak tjelesne težine, noćno znojenje, umor, opću slabost i povišenu temperaturu. Simptomi se razvijaju postupno i često nisu jasno izraženi.

Dijagnoza se postavlja izolacijom bakterije iz uzoraka poput iskašljaja, aspirata bronha ili urina, a koriste se i rendgensko snimanje pluća, PPD test te Quantiferonski test. Liječenje traje najmanje šest mjeseci i provodi se kombinacijom suvremenih antituberkuloznih lijekova.

"Zbog mogućeg širenja infekcije s bolesne osobe potrebno je obraditi bliske kontakte i otkriti ima li među njima oboljelih", navodi dr. Valić.

Tuberkuloza i dalje predstavlja značajan javnozdravstveni problem kada govorimo o svijetu. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tijekom 2024. godine od tuberkuloze je u svijetu oboljelo 10,7 milijuna ljudi, dok je umrlo 1,23 milijuna osoba, među kojima i 170 tisuća djece i adolescenata.

Incidencija i smrtnost postupno padaju

Iako je bolest prisutna diljem svijeta, najveći broj oboljelih bilježi se u jugoistočnoj Aziji, području zapadnog Pacifika i Africi. Zahvaljujući globalnim naporima, cijepljenju, boljoj higijeni i dostupnosti lijekova, incidencija i smrtnost ipak postupno padaju.

Hrvatska već desetljećima bilježi kontinuirani pad broja oboljelih. Pedesetih godina prošlog stoljeća godišnje se otkrivalo oko 20 tisuća novih slučajeva, početkom devedesetih oko dvije tisuće, dok se posljednjih godina u Hrvatskoj bilježi manje od 300 novooboljelih godišnje.

Sličan trend prisutan je i u Istarskoj županiji. Početkom devedesetih bilježilo se oko stotinu novooboljelih godišnje, dok danas od tuberkuloze u Istri godišnje oboli između 10 i 15 osoba. Tijekom 2023. godine evidentirano je 11 novooboljelih, 2024. godine 14, a tijekom 2025. godine 13 osoba.

Situacija u Istri zadovoljavajuća

Dr. Valić naglašava da incidencija tuberkuloze u Hrvatskoj i Istri danas iznosi manje od 10 oboljelih na 100 tisuća stanovnika, što je u skladu s preporukama Svjetske zdravstvene organizacije.

Osvrnula se i na dolazak stranih radnika u Hrvatsku i Istru, istaknuvši da dio njih dolazi iz zemalja u kojima je tuberkuloza češća pojava. "Za očekivati je da su neki od njih već bili u kontaktu s TBC-om u svojim matičnim zemljama i da mogu oboljeti od aktivne tuberkuloze tijekom boravka u Hrvatskoj", navodi dr. Valić, dodajući da to zasad nije utjecalo na incidenciju bolesti ni u Hrvatskoj ni u Istarskoj županiji.

Kao ključne mjere suzbijanja tuberkuloze navodi rano otkrivanje i liječenje oboljelih, aktivno traženje i obradu kontakata, cijepljenje novorođenčadi BCG cjepivom, borbu protiv siromaštva i loših životnih uvjeta te zdravstveno prosvjećivanje građana.