Video 'Nekad su apartmani školovali djecu, a danas mladima omogućavaju lagodan život zbog kojeg odustaju od fakulteta'

U drugoj epizodi podcasta „Ako mene pitaš…”, kojeg zajednički produciraju portal Istarski.hr i novigradski CMIK, tema je bila turizam, a uz voditelja Milana Pavlovića pred kamerama su bila dvojica sugovornika koji turizam poznaju iz različitih, ali komplementarnih perspektiva.

Veljko Ostojić, jedan od najistaknutijih domaćih turističkih stručnjaka, godinama sudjeluje u oblikovanju turističkih politika i strategija, dok je Robert Frank, iskusni novinar i urednik, u emisiju donio širi društveni i medijski pogled na fenomen turizma i njegove posljedice.

Vrlo zanimljiva rasprava razvila se već na početku emisije oko problema apartmanizacije. Pavlović je podsjetio da Ostojić već godinama govori kako je obiteljski smještaj „problem” i da treba forsirati hotele – i tu je, sa stajališta struke, apsolutno u pravu. No, u Istri privatni smještaj hrani tisuće obitelji.

Ostojić je pak rekao da nema ništa protiv privatnog ili obiteljskog smještaja, ali ima protiv nekomercijalnog smještaja.

„Omakle su nam se vikendice, odnosno kapaciteti u vikendicama i tzv. nekomercijalnom smještaju, čemu i danas svjedočimo. Mislim da je to ne samo za Istru nego i za Hrvatsku glavni sadašnji i budući, srednjoročni, a nažalost i dugogodišnji izazov. Budući da u Hrvatskoj imamo gotovo dva milijuna kreveta, od čega svega 182 tisuće u hotelima, a negdje oko 1,3 milijuna u kapacitetima za kratkoročni turistički najam.

Naravno da sam za to da šjora Marija ima dva apartmana i da čakuliva s gostima na istro-njemačkom. Uostalom, moji roditelji imali su apartman u kući u Medulinu i dijelom sam školovan od šoldi zarađenih od tog apartmana. Mislim da je to dobro za hrvatski i istarski turizam.

Ono što nije dobro jesu stanovi i apartmani, kako god ih nazvali, koji se grade u velikom broju, a iza kojih stoje investitori koji nisu domicilni u Istri. Dakle, riječ je o ljudima koji dolaze ovdje iz špekulativnih razloga, grade apartmane i stanove kojih ima strašno puno i koji ljeti izuzetno opterećuju infrastrukturu mjesta.”

Na Ostojićevu opasku da su ga roditelji školovali zahvaljujući prihodima od apartmana, Robert Frank je kazao:

„Čini se da se krug sada zatvorio pa smo od toga da su mladi završavali škole jer su im roditelji imali apartmane, došli do toga da ti apartmani danas omogućavaju našoj djeci da žive lagodnije i konformnije pa prestaju ići na fakultete i odustaju od daljnjih ambicija za školovanjem, jer im je sve postalo dostupno u tehnološkom i financijskom smislu.”

'Pogledajte naš aerodrom. To je katastrofa'

Na pitanje Pavlovića može li trenutna geopolitička situacija negativno utjecati na sezonu, Ostojić je rekao:

„Status bookinga na razini je prošlogodišnjeg. Dakle, ne vidimo nekakve negativne konotacije iz objektivnih i djelomično subjektivnih okolnosti. Objektivna okolnost je ta što smo mi najbliži na Mediteranu. Dominantno smo autodestinacija i najbliži smo tržištima. Usudio bih se reći i da su naši turistički radnici snalažljivi te da najbolje funkcioniraju u kriznim situacijama. Dakle, od 2008., kada je bila velika globalna kriza, pa preko korone i tako dalje, uvijek smo izlazili kao pobjednici. Vjerujem da će tako biti i ove sezone.”

Ostojić se potom kritički osvrnuo na pulsku zračnu luku.

„Pogledajte naš aerodrom. To je katastrofa. Pula ima 500 tisuća putnika godišnje, a Zadar milijun i pol. A prije deset godina bilo je obrnuto.”

Nezaobilazna tema, kada je riječ o turizmu, jest i nedostatak radne snage.

Polovicu radne snage u turizmu čine stranci

Govoreći o stranim radnicima, Ostojić je kazao:

„Prije deset godina praktički nismo imali problema s radnom snagom. Ona je bila dominantno domaća, možda ne u cijelosti istarska, ali hrvatska. A što se dogodilo? Dogodilo se ovo što je sve promijenilo. Ispričat ću jednu situaciju. Moja frizerka rekla mi je: ‘Gospodine, danas mi je zadnji dan posla.’ Radila je u jednom salonu i rekla: ‘Imam doma dva apartmana i bavit ću se samo njima. Više neću raditi ovdje osam sati dnevno.’ Slična je situacija i s konobarima i kuharima. Ta silna ekspanzija kapaciteta u kratkoročnom turističkom najmu rezultirala je time da ljudi jednostavno odlaze iz sektora u kojem i inače, čak i u stabilnim vremenima, postoji velika fluktuacija i potreba za radnom snagom. Lani je Hrvatska izdala 54 tisuće radnih dozvola. Samo da kažem da u špici sezone u sektoru radi oko 120 tisuća ljudi. Dakle, približili smo se tome da polovicu radne snage čine ljudi iz tzv. trećih zemalja.”

U emisiji se govorilo i o konkurentnosti hrvatskog turizma s obzirom na rezultate istraživanja European Travel Commissiona, prema kojem je Hrvatska tek na devetom mjestu najpoželjnijih destinacija, uz preferenciju od četiri posto ispitanika.

Može li Istra imati manje turista, a više zaraditi, te kako stvoriti motive dolaska izvan ljetne sezone, također su bile teme emisije. Zanimljivo je bilo i Ostojićevo objašnjenje zašto prosječna dnevna potrošnja po gostu u Hrvatskoj iznosi oko 140 eura, dok u Italiji i Francuskoj doseže 250 eura.

Čitav podcast pogledajte u video prilogu: