Jedna od vodećih hrvatskih neurologinja upozorava: 'Ovo mogu biti prvi znakovi ozbiljnih bolesti!'

Glavobolje, kronični umor, vrtoglavice i neurološki simptomi koje često pripisujemo stresu i ubrzanom načinu života danas su postali gotovo svakodnevica. No kada tijelo šalje signale koje više ne bismo smjeli ignorirati? O tome razgovaramo s Vanjom Bašić Kes dr. med., spec. neurolog, jednom od vodećih hrvatskih stručnjakinja za neurologiju, neuroimunologiju i liječenje boli te članicom tima vrhunskih liječnika Poliklinike Rotim.

Akademkinja Bašić Kes diplomirala je i doktorirala na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, specijalizirala neurologiju u KBC-u „Sestre milosrdnice”, a stručno se usavršavala i na londonskom King’s College Hospitalu te Weill Cornell Collegeu u Salzburgu. Dugogodišnja je predstojnica Klinike za neurologiju KBC-a „Sestre milosrdnice”, pročelnica Zavoda za neuroimunologiju, neurogenetiku i bol te redovita profesorica Sveučilišta u Zagrebu. Autorica je brojnih znanstvenih radova i udžbenika iz područja neurologije, glavobolja, multiple skleroze i moždanog udara.

U razgovoru otkriva zašto smo glavobolje počeli doživljavati kao “normalne”, kada one postaju alarm za ozbiljnije neurološke probleme, ali i zašto je rana dijagnoza kod bolesti poput multiple skleroze presudna za kvalitetu života.

Glavobolje su postale prateći simptom modernog života

Sve više ljudi živi s čestim glavoboljama. Zašto smo ih počeli doživljavati kao “normalan” dio svakodnevice?

-Glavobolje su postale gotovo “prateći simptom” modernog života. Kombinacija kroničnog stresa, dugotrajnog rada za računalom, nedostatka sna, nepravilne prehrane i smanjene tjelesne aktivnosti dovela je do toga da ih ljudi percipiraju kao uobičajenu pojavu. Problem je što se time briše granica između povremene, bezazlene glavobolje i one koja može upućivati na ozbiljniji poremećaj. Normalizacija simptoma često odgađa traženje stručne pomoći.

Kada glavobolja prestaje biti bezazlena i postaje razlog za zabrinutost?

-Postoji nekoliko jasnih “crvenih zastavica”. To uključuje glavobolje koje se javljaju sve češće ili postaju sve jače, promjenu u tipu boli, primjerice drugačiju lokalizaciju ili karakter, glavobolju koja se pojavljuje naglo i izrazito intenzivno — “najgora u životu” — kao i onu koja je praćena neurološkim simptomima poput slabosti jedne strane tijela, smetnji govora, vida ili ravnoteže. Također, glavobolja koja ne reagira na uobičajene lijekove zahtijeva dodatnu obradu.

Koliko često vam pacijenti dolaze tek kada bol postane neizdrživa?

-Vrlo često. U praksi vidimo da pacijenti mjesecima, pa i godinama, toleriraju simptome i pokušavaju ih držati pod kontrolom lijekovima protiv bolova. Tek kada glavobolja počne značajno narušavati kvalitetu života — posao, san i koncentraciju — odlučuju se na pregled.

Koje su najčešće pogreške koje ljudi rade kada pokušavaju sami riješiti glavobolju?

-Najčešća pogreška je prekomjerna i nekontrolirana upotreba analgetika, što može dovesti do tzv. rebound glavobolje, odnosno glavobolje uzrokovane lijekovima. Osim toga, ljudi zanemaruju osnovne faktore poput hidratacije, kvalitetnog sna i ergonomije pri radu. Često se ne prepoznaju ni okidači poput stresa, hormonalnih promjena ili određenih prehrambenih navika.

Može li učestala glavobolja biti prvi znak ozbiljnijeg neurološkog problema?

-U većini slučajeva glavobolje su primarne, poput tenzijskih ili migrena, i nisu znak opasne bolesti. Međutim, u manjem broju slučajeva mogu biti simptom sekundarnih uzroka — poput tumora, upalnih procesa, krvarenja ili drugih neuroloških stanja. Upravo zato važno je obratiti pažnju na promjene u obrascu glavobolje.

Postoje li simptomi po kojima prosječna osoba može razlikovati “običnu” od potencijalno opasne glavobolje?

-Da. Tenzijska glavobolja obično je blaga do umjerena, obostrana i povezana s napetošću. Migrena je često pulsirajuća, jednostrana i praćena mučninom ili osjetljivošću na svjetlo. S druge strane, alarmantne glavobolje su nagle, izrazito jake, mogu probuditi osobu iz sna ili se javljaju uz neurološke ispade, povišenu temperaturu ili ukočen vrat.

Koliko stres, ekrani i moderan način života utječu na porast glavobolja?

-Utjecaj je značajan i znanstveno potvrđen. Dugotrajno gledanje u ekrane dovodi do naprezanja očiju i mišića vrata, što može izazvati glavobolju. Kronični stres potiče mišićnu napetost i hormonske promjene koje dodatno pogoršavaju stanje. Nedostatak sna i fizičke aktivnosti dodatno povećavaju učestalost glavobolja.

Multipla skleroza je bolest s tisuću lica

Pacijenti danas često pretražuju simptome na internetu. Koliko glavobolja doista može imati veze s ozbiljnim dijagnozama poput multiple skleroze?

-Važno je naglasiti da glavobolja sama po sebi rijetko ukazuje na multiplu sklerozu. Ova bolest prvenstveno zahvaća središnji živčani sustav i uzrokuje simptome poput poremećaja vida, slabosti, trnaca i problema s ravnotežom. Internet često pojačava strahove, ali izolirana glavobolja najčešće nije razlog za sumnju na takvu dijagnozu.

Zašto se multipla skleroza često naziva “bolešću s tisuću lica”?

-Zato što njezini simptomi mogu biti vrlo raznoliki i promjenjivi. Kod nekih pacijenata dominiraju problemi s vidom, kod drugih motoričke smetnje, a kod trećih umor ili kognitivne poteškoće. Simptomi se mogu pojavljivati i nestajati, što dodatno otežava prepoznavanje bolesti.

U kojoj dobi se najčešće javlja i tko je pod najvećim rizikom?

-Multipla skleroza najčešće se dijagnosticira između 20. i 40. godine života. Češća je kod žena, a određeni genetski i okolišni faktori, poput manjka vitamina D ili virusnih infekcija, mogu povećati rizik.

Koliko dugo bolest može biti prisutna prije nego što se postavi dijagnoza?

-Bolest može biti prisutna i nekoliko godina prije postavljanja dijagnoze. Rani simptomi često su blagi, prolazni i nespecifični, zbog čega ih pacijenti zanemaruju ili pripisuju umoru i stresu.

Koje simptome ljudi najčešće zanemaruju, iako mogu biti rani znak multiple skleroze?

-Najčešće se zanemaruju trnci u rukama i nogama, neobjašnjiv i dugotrajan umor, prolazni gubitak ili zamućenje vida, dvoslike, kao i osjećaj nestabilnosti pri hodu. Upravo ti simptomi mogu biti rani znakovi bolesti.

Koliko je rana dijagnoza važna za tijek i uspješnost liječenja?

-Rana dijagnoza ključna je jer omogućuje pravovremeno započinjanje terapije koja može usporiti napredovanje bolesti, smanjiti učestalost relapsa i očuvati funkcionalnost. Danas postoje sve učinkovitije terapijske opcije, ali njihov učinak je najveći kada se primijene u ranoj fazi bolesti. Zato je važno ne ignorirati simptome i na vrijeme potražiti stručnu pomoć.

Kod neuroloških bolesti vrijeme često igra ključnu ulogu

Koje su danas ključne pretrage kod sumnje na neurološke bolesti?

-Najvažnije pretrage ovise o simptomima, ali najčešće uključuju magnetsku rezonancu mozga i kralježnice, CT, EEG za analizu moždane aktivnosti te EMNG za procjenu funkcije živaca i mišića. U određenim slučajevima rade se i laboratorijske pretrage, lumbalna punkcija ili genetska testiranja.

Zašto je važno reagirati odmah, a ne čekati da simptomi prođu sami od sebe?

-Kod neuroloških bolesti vrijeme često igra ključnu ulogu. Rana dijagnoza može spriječiti napredovanje bolesti, smanjiti oštećenja i značajno poboljšati kvalitetu života. Ignoriranje simptoma može dovesti do trajnih posljedica koje su se mogle izbjeći pravovremenim liječenjem.

Koliko pacijenti najčešće kasne s odlaskom neurologu?

-Nažalost, mnogi pacijenti dolaze prekasno — često tek kada simptomi postanu izraženi ili ometaju svakodnevni život. Neki čekaju tjednima ili mjesecima, a kod određenih stanja poput moždanog udara ili multiple skleroze to može značajno utjecati na ishod liječenja.

Što danas uključuje kvalitetan neurološki pregled?

-Kvalitetan pregled uključuje detaljan razgovor s pacijentom, odnosno anamnezu, neurološki status — testiranje refleksa, snage, koordinacije, osjeta i ravnoteže — te po potrebi dodatnu dijagnostiku. Danas se naglasak stavlja i na individualizirani pristup pacijentu.

Koliko moderna dijagnostika, poput magnetske rezonance, može promijeniti tijek bolesti?

-Moderna dijagnostika, posebno magnetska rezonanca, omogućuje otkrivanje bolesti u vrlo ranim fazama — često i prije pojave ozbiljnih simptoma. To može potpuno promijeniti tijek bolesti jer omogućuje ranije započinjanje terapije i bolje praćenje napretka.

Nemojte podcjenjivati signale koje vam tijelo šalje

Što biste poručili mladim ljudima koji ignoriraju simptome poput glavobolja, trnaca ili vrtoglavica?

-Nemojte podcjenjivati signale koje vam tijelo šalje. Glavobolje, trnci, vrtoglavice ili problemi s koncentracijom nisu uvijek bezazleni. Bolje je napraviti pregled i biti miran nego riskirati ozbiljnije stanje.

Koliko su san, prehrana i stres povezani sa zdravljem mozga?

Izuzetno su povezani. Kvalitetan san ključan je za regeneraciju mozga, pravilna prehrana utječe na funkciju živčanog sustava, a kronični stres može potaknuti ili pogoršati niz neuroloških tegoba, uključujući glavobolje i anksioznost.

Što pacijenti mogu očekivati kada dođu na pregled u Polikliniku Rotim?

Pacijenti mogu očekivati stručan i individualiziran pristup, detaljnu obradu te korištenje suvremene dijagnostičke opreme. Naglasak je na brzoj dijagnostici, jasnom objašnjenju nalaza i planu liječenja prilagođenom svakom pacijentu.