Poreč ulaže u baštinu kao rijetko koji grad u Hrvatskoj – evo što se sve obnavlja

Poreč posljednjih godina provodi kontinuiran i planski ciklus ulaganja u kulturnu baštinu, najveći u posljednjih 70 godina. Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić ističe kako su ulaganja u baštinu svjesna i dugoročna odluka Grada. „Sve su ove investicije zapravo odluka da čuvamo ono što jesmo. Poreč je puno više od lijepe kulise i ugodnog grada za život – Poreč je grad s tisućljetnom pričom i na nama je da je sačuvamo i prenesemo dalje. Iako se naš grad razvija iz dana u dan, važno nam je ulagati i u to da Poreč ostane Poreč i za generacije koje dolaze“, rekao je.

Ravnateljica Zavičajnog muzeja Poreštine Elena Uljančić naglasila je kontinuitet ulaganja u baštinu: „Ovakav pristup, u kojem jedan grad sustavno ulaže u istraživanje, obnovu i prezentaciju baštine, uistinu je rijedak. Zahvaljujemo Gradu Poreču koji prepoznaje važnost struke i omogućuje projekte koji zahtijevaju vrijeme i znanje. To je preduvjet da baštinu ne samo očuvamo nego i kvalitetno predstavimo javnosti“, istaknula je.

Investiranje u kulturnu baštinu posebno se intenziviralo 2020. godine, kada su tijekom radova na obnovi porečke rive otkriveni ostaci antičkog broda – 2000 godina stare barke „Porečanka“. Riječ je o jednom od najvažnijih arheoloških nalaza u gradu u posljednjih nekoliko desetljeća. Dijelovi plovila, uključujući oplatu, rebra i kobilicu, dobro su očuvani, a brod je izrađen tehnikom šivanja karakterističnom za sjeverni Jadran. Drveni ostaci poslani su na konzervaciju u Grenoble, a u Poreču će biti prezentirani javnosti. Uz arheološki nalaz, uređen je i najširi dio gradske rive – potpuno je zamijenjena podloga, postavljeno novo kameno popločenje te modernizirana komunalna infrastruktura. Time je starogradska jezgra dobila uređenu rivu kao središnje mjesto brojnih manifestacija i svojevrsni dnevni boravak građana i gostiju.

Obnavlja se Palača Sinčić

Istodobno su započeli zahtjevni zahvati na obnovi baroknog kompleksa Palače Sinčić, sjedišta Zavičajnog muzeja Poreštine, u samom srcu staroga grada, u Ulici Decumanus. Kompleks se sastoji od palače, kućice za poslugu, gospodarske zgrade i dvorišta. Obnova je započela konstrukcijskim radovima – sanacijom krovišta, međukatnih konstrukcija i zidova – a nastavila se uređenjem pročelja. Trenutačno najveći zahvat odnosi se na energetsku obnovu kompleksa, projekt koji se provodi tijekom 2025. i nastavlja u 2026. godini. Time se kulturna infrastruktura prilagođava suvremenim standardima uz očuvanje povijesne vrijednosti. Obnova cijelog kompleksa jasno pokazuje redoslijed prioriteta u Poreču: stabilnost objekta kao preduvjet svake daljnje prezentacije, a vrhunac projekta bit će otvaranje stalnog muzejskog postava i potpuno otvaranje muzeja javnosti.

Slična razina pripreme vidljiva je i kod drugih objekata. Za Kuću Dva sveca izrađen je konzervatorski elaborat sa smjernicama obnove, dok je za Peterokutnu kulu pripremljena detaljna tehnička dokumentacija koja uključuje snimke postojećeg stanja i razradu budućih zahvata.

Na Maraforu otkriveni tragovi života stari 4000 godina

Trg Marafor i prostor antičkih hramova ponovno su u fokusu, uz nova sondiranja koja otkrivaju slojeve povijesti. Posebno su zanimljiva otkrića prapovijesnih nalaza starih 4000 godina, što predstavlja najraniju fazu naseljenosti otkrivenu na tom mjestu. Pronađen je izvorni popločani trg (forum) iz rimskog doba, a potvrđen je i spoj glavne antičke ulice Decumanus i rimskog trga, čime je otkrivena dosad nepoznata urbanistička veza. Uz to, otkriveni su ostaci starijeg svetišta ispod mjesta na kojem se nalazio veliki hram, iz vremena prije službenog osnivanja rimske kolonije Parentium, kao i ostaci srednjovjekovne cisterne.

Arheološka istraživanja proširena su i izvan same jezgre – na području brežuljka sv. Anđeo istraženi su prapovijesni ostaci, radovi su nastavljeni na lokalitetu Loron, jednom od najvažnijih antičkih gospodarskih kompleksa na istočnoj obali Jadrana, te na Stanciji Blek. Nedavno je na Pudarici istražena i crkvica sv. Petra iz 6. stoljeća. U uvali Peškera provedena su hidroarheološka istraživanja na valobranu Porporela.

Obnovljene Romanička kuća i Memorijalna kuća Joakima Rakovca

U segmentu prezentacije baštine posebno se izdvajaju dva projekta – obnova i opremanje Romaničke kuće te Memorijalne kuće Joakima Rakovca.
Romanička kuća, jedan od najprepoznatljivijih simbola starogradske jezgre, nakon građevinske sanacije dobila je stalni muzejski postav posvećen kulturi stanovanja u Poreču u 19. i 20. stoljeću, koji prikazuje svakodnevni život Porečana.

Sličan pristup primijenjen je i u Rakovcima, gdje je Grad Poreč obnovio rodnu kuću Joakima Rakovca. Objekt, koji je još 1970-ih pretvoren u memorijalni prostor, u novoj je fazi temeljito obnovljen i muzeološki redefiniran. Prizemlje donosi pregled Rakovčeva života, dok je kat posvećen širem kontekstu antifašističkog pokreta na Poreštini – prvom takvom postavu u modernoj Hrvatskoj. Važan dio projekta je i očuvanje same kuće kao primjera istarske ruralne arhitekture.

Investicije Grada Poreča, Zavičajnog muzeja Poreštine i partnera obuhvatile su i niz drugih važnih objekata diljem grada i okolice. Obnovljena je zgrada vrtića Radost II, poznata i kao Gornji vrtić, pri čemu je njezin povijesni izgled ostao očuvan, a istodobno su korisnicima osigurani standardi moderne, energetski obnovljene zgrade. Saniran je krov Istarske sabornice, jedne od ključnih povijesnih građevina Poreča, čime su osigurani uvjeti za njezino daljnje korištenje i očuvanje, a trenutačno se sanira i njezin zvonik.

U suradnji sa Župom uređeno je pročelje crkve Gospe od Anđela na glavnom gradskom trgu, dok su paralelno obnovljena pročelja crkava u Žbandaju i Novoj Vasi, a priprema se i nastavak radova u Baderni. Time se ulaganja u baštinu ne zadržavaju samo na povijesnoj jezgri, već obuhvaćaju šire područje Poreštine.

Otvorenje Memorijalne kuće Joakima Rakovca

Nematerijalna baština u obliku pjesme La mula de Parenzo

Projekt La mula de Parenzo predstavlja iskorak u interpretaciji nematerijalne baštine. U sklopu projekta otvoren je Centar za posjetitelje na Trgu slobode krajem 2021. godine. Temeljen na istoimenoj pjesmi, jednom od simbola grada, centar kroz multimediju, interaktivne sadržaje i izložene predmete interpretira razvoj porečkog gospodarstva, ribarstva i svakodnevnog života u razdoblju nastanka pjesme. Poseban naglasak stavljen je na Peškeru, ribarsku tradiciju i društveni kontekst tog vremena, a sadržaj je oblikovan tako da povijesne teme približi suvremenom posjetitelju.

Paralelno s kulturnim sadržajima provode se i zahvati na zgradama javne namjene u starogradskoj jezgri. Obnovljene su upravna zgrada i gradska vijećnica iz 1910. godine, pri čemu je očuvana izvorna arhitektonska vrijednost objekta, uključujući reprezentativne elemente poput drvene lože s grbovima istarskih gradova. U suradnji s državom obnovljene su i zgrada Policijske postaje na Peškeri te zgrada Lučke kapetanije na gradskoj rivi, gdje su obnovljeni krovište i fasada.

Nastavlja se obnova Eufrazijeve bazilike

Nastavlja se kontinuirana suradnja s Restauratorskim zavodom RH na obnovi UNESCO-va spomenika – Eufrazijeve bazilike, jednog od najvrjednijih sakralnih kompleksa u Hrvatskoj. U posljednjem razdoblju obnovljena su krovišta sakristije i južnog broda, a ranije i krstionice, uz provedbu konstrukcijskih zahvata i zamjenu dotrajalih pokrovnih elemenata. Radovi su uključivali i konzervatorska istraživanja te detaljno snimanje postojećeg stanja, što čini podlogu za daljnje faze obnove. Posebna pažnja posvećena je zaštiti i stabilizaciji ranokršćanskih mozaika te istraživanju zidnih struktura. Riječ je o višegodišnjem, faznom procesu u kojem se obnova provodi paralelno s istraživanjima, s ciljem dugoročnog očuvanja kompleksa.

Dodatno, već deset godina Grad Poreč putem natječaja sufinancira obnovu objekata u starogradskoj jezgri – od krovišta do fasada. Do sada je obnovljeno više od 30 zgrada, a interes je svake godine velik.

Kada se svi ovi projekti sagledaju zajedno, jasno je da je u Poreču uspostavljen kontinuitet rada na baštini – od istraživanja do obnove i prezentacije. Takav pristup rijedak je primjer sustavnog upravljanja kulturnom baštinom na lokalnoj razini, najvećim dijelom financiranog iz gradskog proračuna.