Kamen na Vidrijanu vadit će se miniranjem samo 200 metara od naselja! Grbin objasnio zašto kamenolom zasad ostaje tamo gdje jest

Namjera otvaranja kamenoloma Vidrijan I u blizini pulskih naselja, između Ilirije i Velog Vrha, već je izazvala negodovanje građana, pa i prosvjed lanjskog listopada, a ta se vruća tema našla i na minuloj sjednici Gradskog vijeća Pule. Naime, vijećnika Branimira Červara (IDS) zanimalo je hoće li se spomenuti kamenolom brisati u postupku izmjene prostornih planova Grada Pule.

“Niti jedan grad na Jadranu nema u gradskoj jezgri aktivan površinski rudnik za eksploataciju mineralne sirovine kamena osim Pule, u kojoj se planira njegovo otvaranje danas, u drugom kvartalu 21. stoljeća.

Iskopavanje tehničkog građevnog kamena izvodit će se masovnim miniranjem. Prema idejnom rješenju razvoja rudarskih radova, planirana je eksploatacija na tri etaže, a ukupna dubina iskopa je 47 metara. Masovna miniranja planirala bi se na 200 metara od stambenih objekata naselja Ilirija, 700 metara od crkve u staroj Šijani, trgovačkih centara, te s druge strane naselja Veli Vrh. Planirana ukupna količina mineralne sirovine kamena koja bi se eksploatirala je milijun i 600.000 kubika, godišnje oko 50.000 kubuka, što čini planirani vijek eksploatacije od oko 32 godine. Sanacija prostora eksploatacijskog polja Vidrijan planira se odlaganjem građevinskog otpada”, kazao je Červar.

Naveo je dalje da je studijom utjecaja na okoliš potvrđeno hidrogeološku vezu kamenoloma sa zdencem Tivoli koji je udaljen 950 metara.

“Time se ne bi utjecalo samo na zdenac Tivoli, nego i na pulski zaljev u koji voda iz njega utječe. Nigdje u rudarskoj dokumentaciji koja vodi prema sklapanju ugovora o koncesiji za eksploataciju mineralne sirovine kamena na Vidrijanu I, uz ove podatke koje bih ocijenio dramatičnim, nigdje nisam naišao na jedan bitan podatak: eksploatacijsko polje nalazi se unutar građevinskog područja Pule, a kamenolom u zoni gradnje po zakonu nije moguć”, rekao je Červar te dodao da članak 7. Prostornog plana Istarske županije određuje eksploataciju izvan građevinskog područja.

Iz odgovora gradonačelnika Peđe Grbina, međutim, vidljivo je da se vruća situacija na ovoj lokaciji neće tako brzo preokrnuti u korist tamošnjih stanovnika. On je, naime, podsjetio da je navedeno eksploatacijsko polje u planovima Istarske županije i u Prostornom planu Grada Pule već neko vrijeme.

“Planovi nisu došli tek tako po duhu svetom nego je netko prethodno i glasao da to bude unutra. Dakle, Prostorni plan Grada mora biti usklađen s Prostornim planom Županije i to je prva točka što ćemo s ekploatacijskim poljima diljem  Istre, uključujući ovo”, rekao je Grbin.

Kazao je da je u predizbornoj kampanji I nakon nje “dobio ovlasti da pomogne ljudima koji tamo žive, njihovim nastojanjima da se eksploatacijski kemenolom tamo ne dogodi”.

“Nažalost, moj prethodnik (Filip Zoričić, op. a.) je pismeno obavijestio nadležno ministarstvo koje provodi postupak i donosi studiju utjecaja na okoliš da se Grad Pula ne protivi kamenolomu. Time mi je uvelike kao gradonačelniku vezao ruke u postupku koji je nakon toga uslijedio. Mi smo dobro proučili studiju utjecaja na okoliš: predstavnici Grada Pule koji su sudjelovali u radu komisije koja je trebala odlučiti hoće li se studija prihvatiti ili ne izdali su brojne primjedbe na ono što tamo piše, do bizarnosti da je kao put navedena poveznica između kamenoloma i ceste D77, iako u Puli imamo cestu D66,  a nemamo D77. Netko je generički to upisao, nije pazio, ali i da je točno, jer takav lapsus se može dogoditi, svejedno ne bi bilo točno jer od kamenoloma do državne ceste, bilo da se spajamo dolje, prema sjevernom kraku zaobilaznice ili da se spajamo gore, od Valmarina prema Galižani, moramo proći pored kuća”, rekao je Grbin.

Grad Pula je, nastavio je Grbin, na tom sastanku komisije koja je odlučivala o prihvaćanju studije ostao usamljen.

“Predstavnici svih drugih državnih tijela i Županije glasali su ‘za’ i kamenolom je dobio zeleno svjetlo. O tome smo upoznali građane, razgovarali s njima. Mi u prvoj izmjeni Prostornog plana Pule nećemo moći ići u takvu intervenciju zato što se radi samo o transformaciji koju je potrebno napraviti što prije kako bismo obuhvatili  Prostornim planom one dijelove garda koji nisu obuhvaćeni. Pula je to godinama prepuštala Vodnjanu iako je po svim izvodima, po podacima Državne geodetske uprave to bio dio Pule. Mi to moramo napraviti što prije: moramo biti usklađeni s Prostornim planom Istarske županije i poduzimat ćemo sve radnje kako bi eksploataciju kamena maknuli iz grada. Međutim, moja startna pozicija je bila dramatično otežana zbog činjenice da je Grad za vrijeme prethodnog gradonačelnika izrazio suglasnost na takvu eksploataciju”, naveo je Grbin.

Na Červarovu opasku da kamenolom nije moguć u zoni gradnje, gradonačelnik je uzvratio:”Pitanje zašto je uvršten u PP Grada i Županije je za one koji su te planove donosili. Mi ćemo kao Grad napraviti sve što možemo: na sjednici Gradskog vijeća u studenom smo mijenjali ciljeve za izradu Plana i ostavili mogućnost prenamjene ovih zona. Ali morate znati koji su planovi višeg reda koji se moraju uskladiti. U krajnjoj liniji razgovarajte s onima u Županijskoj skupštini da zauzmu stav kakav imamo nas dvojica”, odgovorio je Grbin vijećniku IDS-a.