Istarski ribari u očaju: ostali bez goriva na pumpama. 'Kada računaš koliko potrošimo u jednoj noći,…'

Koliko ribare hvata panika zbog krize s gorivom, najbolje pokazuje podatak da plavog dizela u ponedjeljak predvečer, dan uoči nove korekcije cijena, nije bilo ni na crpki u Barbanu, ni na dvije u Vodnjanu, koje ga inače prodaju. Potvrdio nam je to Neven Lorencin iz Medulina, predsjednik Ceha ribara istarske Obrtničke komore.

„Javile su mi kolege da su ostali na suhom“, kaže Lorencin.

Nije pomoglo ni netom uvedeno ograničenje od 250 litara po kupnji plavog dizela. Upravo toliko, naime, u prosjeku potroši ribarski brod tijekom jedne noći izlova. Veće koćarice, kakvih doduše nema u Istri, a koje su u pogonu cijeli dan, progutaju i do 700 litara.

„Zamislite onda u kakvoj smo situaciji. Kako da ne budemo zabrinuti? Vladine mjere ograničavanja rasta cijena svakako treba podržati – bez njih bi bilo još gore. No, ne razumijem zašto se takva ograničenja primjenjuju i na ribare. To nam je velik problem i, s obzirom na specifičnost djelatnosti, možda nas je trebalo izuzeti iz limita“, kaže Lorencin, koji je i sam vlasnik koćarice.

Doduše, kada je u nedjelju posljednji put tankao na morskoj crpki, ondje nije bilo ograničenja.

Podsjetimo, nakon prvog poskupljenja naftnih derivata prije dva tjedna, cijena litre plavog dizela porasla je s 0,80 na 1,19 eura, što je povećanje od 39 centi. Bez Vladinih mjera cijena bi dosegnula i 1,23 eura.

Cijena goriva jedna je od ključnih stavki u poslovanju ribara. Novo poskupljenje dodatno ih pritišće, a sada se suočavaju i s nestašicama. Sve ih baca u očaj upravo u razdoblju kada bi izlov plave ribe trebao uzeti zamah.

„Rast cijene goriva izazvat će lančanu reakciju, sve će poskupjeti. Riba će vjerojatno također poskupjeti, ali nikada u toj mjeri kao roba u drugim djelatnostima“, dodaje Lorencin.

Ističe da će sami ribari u takvom rastu cijena slabo proći.

„Srdela će najmanje ‘profitirati’. Na ribarnicama će cijene možda porasti, ali ribari neće dobiti onoliko koliko im rastu troškovi goriva i materijala. Na kraju bi najveći teret mogli snositi kupci, dok će, pretpostavljam, najbolje proći prekupci“, kaže.

Problem je, dodaje, i u tome što se tek manji dio ulova prodaje na domaćem tržištu, dok većina završava u izvozu, ponajviše u Italiji. S obzirom na tamošnju situaciju, teško je očekivati da će se postići cijene koje bi pokrile rast troškova, osobito za ribu iz koćarskog ulova.

Na otežane uvjete poslovanja u ribarstvu upozorava i Robert Momić, predsjednik Obrtničke komore Istarske županije, ujedno i bivši čelnik županijskog i državnog Ceha ribara pri Hrvatskoj obrtničkoj komori. I sam je vlasnik ribarnice u Poreču.

„Realno gledano, cijene goriva u okruženju su još i više. Primjerice, Talijani ga sada kupuju u Sloveniji. Činjenica je da bez Vladinih mjera, koje su produžene do 1. listopada, situacija s energentima bila bi znatno teža i na tome treba biti zahvalan“, kaže Momić.

No upozorava da će posljedice poskupljenja biti šire.

„Već sada je jasno da je poskupljenje plavog dizela značajno i da će imati kolateralne posljedice. Teško je očekivati da, posebno u priobalju, trgovci i ugostitelji neće podizati cijene. Ali ne zato što to žele, nego zato što će im rasti nabavni troškovi, jer je cijelo gospodarstvo vezano uz naftne derivate, od prijevoza pa nadalje“, zaključuje Momić.