Sezona krpelja krenula ranije nego prije. Biolog upozorava na opasnosti, kako se zaštititi i što učiniti nakon ugriza

Sezona krpelja s dolaskom proljeća ponovno dolazi u fokus, a s njom i povećan rizik za ljude i životinje. O tome koliko traje njihova aktivnost, gdje ih najčešće susrećemo i kako se zaštititi, govori biolog Nediljko Landeka iz istarskog Nastavnog zavoda za javno zdravstvo.

Iako se često smatra da su krpelji problem isključivo toplijeg dijela godine, Landeka pojašnjava da su oni aktivni i znatno dulje. Ako su zime blage, njihova aktivnost može trajati praktički od jeseni do proljeća. Ipak, naglašava da u proljeće dolazi do naglog porasta njihove brojnosti zbog povoljnih uvjeta, kombinacije umjerenih temperatura i visoke vlage. Proljetna sezona, kaže, traje od ožujka do lipnja, odnosno do prvih ozbiljnijih vrućina kada temperature prelaze 30 stupnjeva. Tada se krpelji povlače u svojevrsno ljetno mirovanje, da bi se s padom temperatura u jesen ponovno aktivirali.

Njihova aktivnost ovisi i o dijelu dana. Najaktivniji su ujutro i predvečer, dok tijekom podnevnih vrućina izbjegavaju izravno sunce te se povlače u hlad i vlagu.

U Istri je dosad utvrđeno dvanaest vrsta krpelja

Kada je riječ o staništima, krpelji biraju mjesta koja zadovoljavaju njihove osnovne uvjete, umjerenu temperaturu i visoku vlažnost. Najčešće ih nalazimo na rubovima šuma, u tzv. ekotonima, kao i na područjima bogatim šumskom steljom koja zadržava vlagu. Međutim, Landeka upozorava da nisu ograničeni samo na prirodna područja: mogu se pojaviti i na uređenim zelenim površinama u gradovima, osobito onima koje se redovito zalijevaju. Šikare uz suhozide, visoka trava i grmoliko raslinje također su njihova česta staništa.

U Istri je dosad utvrđeno dvanaest vrsta krpelja. Među njima se posebno ističe obični šumski krpelj (Ixodes ricinus), koji je ujedno i najrašireniji. Upravo ta vrsta ima najveći epidemiološki značaj jer je glavni prijenosnik bakterije koja uzrokuje Lajmsku bolest, odnosno Lyme boreliozu.

Boravak u prirodi tijekom sezone krpelja zahtijeva dodatni oprez. Preporučuje se nošenje svijetle odjeće da bi se krpelji lakše uočili, a prednost treba dati glatkim materijalima na koje se teže prihvaćaju. Valja izbjegavati „čupave“ tkanine poput vune, flanela ili frotira. Također je korisno nogavice hlača uvući u čarape da bi se spriječio izravan pristup koži – na taj način krpelj mora puzati po vanjskoj strani odjeće, što povećava šansu da ga na vrijeme primijetimo.

Više se ne preporučuje rotiranje pincete

Dodatnu zaštitu pružaju repelenti za odjeću, koji se nanose na obuću, čarape i donji dio nogavica. Landeka posebno upozorava na izbjegavanje provlačenja kroz grmlje i šikaru, što je česta praksa tijekom branja šparoga, jer krpelji upravo s takvih mjesta „vrebaju“ domaćina i zakače se pomoću kukica na nogama.

Nakon povratka iz prirode ključno je napraviti temeljit pregled tijela. Tada je krpelja najlakše ukloniti jer se još nije čvrsto pričvrstio za kožu. Ako se već ubušio, potrebno ga je ukloniti što prije pincetom, hvatajući ga što bliže koži i laganim, ravnomjernim povlačenjem prema van. Važno je izvaditi cijelog krpelja, a pritom se više ne preporučuje rotiranje pincete, iako je to nekada bio čest savjet.

Ako se pojavi 'crveni prsten' može biti prvi znak borelioze

Mjesto uboda nakon uklanjanja treba dezinficirati antiseptikom. Ono što se nikako ne smije raditi jest premazivanje krpelja uljem, mašću, benzinom, alkoholom ili sličnim sredstvima. Takvi postupci mogu potaknuti krpelja da ispusti sadržaj u ranu, čime se povećava rizik od prijenosa uzročnika bolesti. Ako se unutar tjedan do dva na mjestu uboda pojavi crvenilo kružnog oblika ili karakterističan crveni prsten, potrebno je potražiti liječničku pomoć jer to može biti prvi znak borelioze.

Govoreći o novijim trendovima, Landeka ističe da klimatske promjene imaju sve veći utjecaj. Tople zime posljednjih godina omogućuju krpeljima aktivnost tijekom gotovo cijelog zimskog razdoblja, što povećava vjerojatnost susreta s njima, ali i potencijalne zdravstvene rizike.

Iako ne postoje detaljni monitoring podaci za cijelu županiju, u Istri se posljednjih godina provode istraživanja s ciljem utvrđivanja koje vrste krpelja obitavaju na tom području, koje patogene nose i gdje se nalaze njihova žarišta. Terenski rad prati i edukacija građana o rizicima, mjerama zaštite i pravilnom postupanju nakon ugriza, s posebnim naglaskom na skupine koje zbog posla ili hobija češće borave u prirodi.

Dosadašnji rezultati pokazuju i značajnu prisutnost uzročnika borelioze (Borrelia burgdorferi), i to ne samo u prirodnim, već i u urbanim sredinama, što dodatno naglašava potrebu za oprezom.