Istarski.hr u Kopru: 'Golob ili Janša? Onaj tko zna odgovor, može to dobro unovčiti'

"Onaj tko zna odgovor na pitanje tko će pobijediti, može to dobro unovčiti. U ovom trenutku je jako teško reći tko će pobijediti", kaže Željko Urumović, glavni urednik Primorskih novica, najvećeg medija na području slovenske Istre, a i šire, s obzirom da Novice pokrivaju cijelu Primorsku regiju, dakle i zaleđe Trsta, odnosno Novu Goricu i zapadni dio Dežele.

Slovensku Istru posjetili smo nekoliko dana uoči parlamentarnih izbora koji su zakazani za ovu nedjelju, 22. ožujka. Put je to kojim inače idemo do Trsta, na pizzu, sushi i Aperol špric, ali ovaj put stali smo ipak nešto prije, pored stare zgrade na početku Kopra, kad se dolazi s naše strane, koja neodoljivo podsjeća na zgradu Vjesnika u Zagrebu. Samo podosta manja, odnosno niža, a za razliku od Vijesnika, djeluje da će na svome mjestu i ostati, barem još koje desetljeće.

"Vodi se mrtva trka između Gibanja Sloboda i SDS-a. Nije rečeno da će relativni pobjednik na kraju sastavljati vladu", kaže Urumović na vrlo dobrom hrvatskom, što je našu ekipu posebno obradovalo s obzirom da ne znamo slovenski. 

Redakcija Primorskih novca smještena je pri vrhu zgrade. Glavni urednik bio je pošten pa je na razgovor doveo i kolegu Denisa Sabadina, koji je bio njegov prethodnik na mjestu glavnog urednika, a sada je izvršni urednik. Kaže da je Sabadin "malo u desno", a on, Urumović, "malo u lijevo". Nismo to baš primijetili tijekom razgovora, osim možda rubno. 

"Pitanje tko će na kraju sastaviti vladu ovisit će o malim strankama, odnosno o tome tko će doći u parlament i s koliko mandata", kaže Sabadin. 

Sad je pravi trenutak da čitateljima Istarskog objasnimo kakvo je stanje uoči izbora u Sloveniji, tko se natječe i što pokazuju ankete. Prvo treba reći da je na prošlim izborima pobijedila nova stranka lijevog centra Gibanje Sloboda, a premijer je postao njihov šef Robert Golob. Tijekom razgovora Urumović će tu stranku opisati kao još jednu reinkarnaciju čuvenog LDS-a, stranke lijevog centra koja je nekad bila vodeća u Sloveniji, na primjer u vrijeme Janeza Drnovšeka. LDS je u međuvremenu propao, a od tada ljevicu vode novi projekti, a najnoviji projekt je Gibanje Sloboda. Tu svakako treba spomenuti i Socijaldemokrate (SD), koji su točno ono što je u Hrvatskoj SDP, s tom razlikom da je SDP uvijek bio i ostao vodeća snaga na ljevici, a SD je uglavnom prva pratilja. Trenutno je pratilja Gibanju Sloboda, a treći član koalicije je Levica, koju možemo nazvati i slovenskim Možemo. 

Gibanje Sloboda je na prošlim izborima ostvarilo fenomenalan rezultat, skoro su sami osvojili većinu od 90 mandata (2 manjinska i 88 koji se biraju po 11 u 8 izbornih jedinica). U koaliciju su tada ušli SD i Levica, a i sada svatko ide za sebe. Prema anketama, Gibanje Sloboda dobiva oko 25 posto a ove dvije stranke skupa nešto manje od 20. 

Na desnici je situacija nešto jasnija, tamo je neprikosnoven SDS (slovenski HDZ), kojeg vodi legendarni Janez Janša. Hrvati znaju za Janšu još iz 90-ih, iz ratnog vremena, kada je bio ministar obrane. Kasnije je postao premijer u tri navrata i sada želi biti još jednom. SDS je vodeći po anketama, ali za njega Urumović kaže da je stranka koja ima visok minimum, ali nizak maksimum. Odnosno, nikad neće razočarati, ali teško prelazi 30 posto.

Na desnici je i koalicija predvođena Novom Slovenijom, za koju nam Sabadin kaže da su Janšini saveznici. Tu su i Demokrati koje vodi Anže Logar, dugogodišnji član SDS-a. Ako zbrojimo postotke te tri opcije, opet dođemo na 40 i nešto. Dakle, doista, mrtva trka. No čini se da je savez na ljevici siguran, uostalom oni su trenutno na vlasti, dok se desnica doima manje čvrstom.   

"Prva enigma je Logar, koji kaže da neće s Janšom, ali je 20 godina bio u njegovoj stranci. Nova Slovenija je pak saveznik SDS-a. Neki smatraju da je satelitska stranka SDS-a, a neki da je ipak treća opcija. Tu je i Resni.ca, antisistemska stranka, antivakseri, koji bi mogli doći u parlament sa četiri mandata. Oni će možda vagati hoće li ići s jednima ili drugima. Već su najavili da neće ni s jednima ni s drugima, ali s takvim strankama je uvijek tako. Kada dođe vlast, tko zna...", kaže Denis Sabadin.

Janez Janša je poznat u Hrvatskoj i posljednjih mjeseci i to zbog - Thompsona. Prvo je bio na čuvenom koncertu na hipodromu, čime se sam pohvalio na društvenim mrežama, a potom je čak promovirao slovensku verziju pjesme "Ako ne znaš šta je bilo", koja se zove "Če ne veš kako je bilo" i pjeva se na skupovima SDS-a.

Sudeći po porukama koje odašilje, čini se da je Janša tipični desničar modernog, trumpovskog tipa. Ili možda možemo reći da se fura na Giorgiu Meloni. Na primjer, s jednog plakata Janša kaže da "Slovenija prvo mora priskrbiti za svoje ljude", a na fotografiji je dvoje mladih omotanih slovenskom zastavom.  

Čini se da Gibanje Sloboda ima jednostavniju kampanju, oni ističu poruke kao što su "Idemo dalje", ili "Sloboda, sigurnost, stabilnost". Naše sugovornike pitamo kako to da su oni nakon sjajnog uspjeha na prošlim izborima ipak značajno pali, zbog čega ovi izbori i jesu toliko neizvjesni.

"Dobili su priliku da nešto i pokažu, a ne samo da govore što bi napravili. Uvijek je lakše dobiti simpatije iz opozicije. Ostvarili su rezultat koji nije uobičajen za Sloveniju. Bio je to splet okolnosti koje su se poklopile i taj postotak je bio nerealan", ističe Urumović, a Sabadin dodaje da je tu i neiskustvo nekih ljudi oko Goloba, koji je zamijenio veliki broj ministara. 

Jedan od ciljeva našeg kratkog izleta u slovensku Istru bio je da vidimo kako se tamo živi u odnosu na hrvatsku Istru. Naime, opozicija na čelu s Janšom tvrdi da Slovenija gospodarski stagnira, i to toliko da ju je Hrvatska stigla. No, je li to doista tako?

"Naracija desnice je da nas je Hrvatska ulovila s neto plaćama i još nekim pokazateljima, a ljevica je uzvratila novim pokazateljima da nije baš tako i da smo mi još uvijek bolji. Moja procjena je da je Slovenija s bruto plaćom znatno iznad Hrvatske, a razlika u neto plaći je ipak manja nego što je bila. Naime, ovdje su porezi veliki. Sada svi to govore, čak i Golob", kaže Sabadin. 

"Ako ćemo tako gledati, Slovenija je prestigla Italiju i Japan po bruto plaći, a o tome se ne govori", dodaje Urumović. 

Kao što je hrvatska Istra najrazvijenija regija u Hrvatskoj, tako je slovenska Istra najrazvijenija u Sloveniji. Odnosno, bila je, kažu naši sugovornici. Danas je stanje nešto drugačije.

"Ovisno o statistici koju gledate i kriterija. Moje subjektivno iskustvo je da je ovdje najljepše živjeti u cijeloj Sloveniji. Ali troškovi života su mnogo viši nego u nekim drugim dijelovima. Slovenija ima malo obale, a svi bi htjeli imati nešto na moru. Kod nas broj stanovnika raste, a stambeni kapaciteti se ne šire. Imamo Luku Koper zbog koje je na papiru viši prosjek plaća, ali mislim da troškovi rastu brže nego plaće. Suma summarum, mislim da je kvalitet života u Istri viši od slovenskog prosjeka", kaže Urumović, dodavši da se ne radi samo o ekonomskim pokazateljima, nego i o vremenu, blagim zimama...

Sabadin ističe da slovenska Istra pada:

"Prije 20 godina prva je bila Ljubljana, pa malo iza Ljubljane smo bili mi, bolji od svih ostalih. Sad je Ljubljana, pa Dolenjska, Gorenjska, tek onda mi. Dakle, negdje smo u prosjkeu. Još uvijek bolji od istoka, Štajerske", kaže Sabadin. 

Odmah pored "koperskog Vijesnika" smješten je Lidl, koji nam je bio dobra prilika da usporedimo cijene. Ukratko - našli smo ono što smo mislili da ćemo naći. Nutella od kile u Lidlu u Puli je 9,99, a u Kopru 6,89. Limenka kole zero u Puli je 1,08, a u Kopru 0,66. Kava Barcaffe classic ovdje je 26,23 po kili, a tamo 23,75. Čips Snack Day u Puli je 6,76 po kili (uspoređujemo kile jer su pakovanja različita) a u Kopru 4,60. A najveća razlika, pomalo nestvarna, dočekala nas je kad je u pitanju salata s tunom Rio Mare. Kod nas je jedna konzerva od 160 grama 4,65, a u Kopru dvije iste takve 2,39 eura! Tko ne vjeruje, evo mu slike:

I sve to skupa s još uvijek, eto, i u neto iznosu većom plaćom nego u Hrvatskoj. Prema podacima s početka ove godine, u Sloveniji je prosjek 1.627 eura, a u Hrvatskoj 1.498. Urumović kaže da mnoge obitelji žive s dva minimalca, a to je 2.000 eura ukupno. Da bi se dobro živjelo, ističe, potrebno je barem 5-6 tisuća, ako je u pitanju obitelj s dvoje djece. 

Ako su marketi jeftiniji, a jesu, čini se da su u slovenskoj Istri ipak skuplje nekretnine. Urumović kaže da novogradnje gotovo nema, na što mi ističemo da se kod nas gradi na sve strane. Očito je u tome razlika.

"Osnovni stanovi kojima je potrebno dodatno ulaganje počinju već od 3.000 do 3.500 eura za kvadrat, i to ne govorim o centru nego periferiji. Manji stanovi i garsonjere prelaze 10-12 tisuća eura po kvadratu. Ponude nema, stanovi se prodaju čak i za veću cijenu od oglašene. Velik je raskorak između prosječnih primanja i cijena. Više nema one logike da je jedna bruto plaća jednako jedan kvadrat", kaže glavni urednik Primorskih novica. Stranci kupuju, ali rijetko, to je više iznimka nego pravilo, dodaje.

Pitamo ih i za probleme s Romima, što je također bila jedna od predizbornih tema, ali objašnjavaju nam da tog problema uglavnom nema, pogotovo u slovenskoj Istri. Da nije izborna godina, kažu, vjerojatno se o tome ne bi ni pričalo. 

Tema više nije ni Piranski zaljev, odnosno famozna granica. I na to su već svi zaboravili, osim nekolicine ribara koji i dalje dobivaju kazne. Akualan nije ni Joško Joras. Uostalom, kažu nam naši sugovornici, on ionako živi u Hrvatskoj. Saznajemo za još jednu razliku u odnosu na hrvatsku Istru, i to pozamašnu, a to je da u slovenskoj Istri nema "neprijatelja turizma", odnosno organiziranog protivljenja projektima. 

U tiskanom izdanju Novica od tog dana saznajemo da su se nogometaši Kopra vjerovatno oprostili od borbe za naslov prvaka. Šteta. Ali, borit će se za Europu, dakle kao naša Istra. Nažalost, ili na sreću, pretpostavljamo da oni ipak imaju veće šanse. 

Od dragih domaćina oprostili smo se uz dogovor da ćemo se opet vidjeti, na primjer u Puli. S parkirališta gledamo plakate preko ceste i opet Janša, ali ovaj put s originalnom porukom: "Da bo tvoj vnuk še pel slovenske pesmi", a na plakatu je i jedan vrlo mladi harmonikaš. 

Tko će pjevati, a tko žaliti u Sloveniji, saznat ćemo vrlo skoro.