Preminuo Pazinjan čiji je slučaj promijenio hrvatsku pravnu praksu

Prije tri dana u 61. godini života preminuo je Armando Maresti iz Pazina, čovjek čije je ime ostalo zabilježeno u hrvatskoj pravnoj praksi zbog presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu iz 2009. godine.

Riječ je o slučaju koji je snažno odjeknuo u hrvatskom pravosuđu jer je Sud utvrdio da je Hrvatska prekršila jedno od temeljnih načela kaznenog prava – zabranu dvostrukog suđenja za isto djelo, poznatu kao načelo 'ne bis in idem'.

Incident na pazinskom autobusnom kolodvoru

Cijeli slučaj započeo je 15. lipnja 2005. godine na autobusnom kolodvoru u Pazinu. Prema sudskim spisima, Maresti je tada, pod utjecajem alkohola, fizički napao drugu osobu. Zbog tog događaja Prekršajni sud u Pazinu ga je vrlo brzo proglasio krivim za naročito drsko i nepristojno ponašanje na javnom mjestu te mu izrekao kaznu zatvora od 40 dana.

Međutim, tu priča nije završila. Nedugo nakon toga protiv njega je pokrenut i kazneni postupak zbog nanošenja teške tjelesne ozljede u istom incidentu. Općinski sud u Pazinu 2006. godine proglasio ga je krivim te ga osudio na kaznu zatvora, uz obvezno liječenje od alkoholizma.

Maresti je tvrdio da je time dva puta procesuiran za isti događaj.

Put do Strasbourga

Nakon što su mu domaći sudovi odbili pravne lijekove, Maresti se obratio Europskom sudu za ljudska prava. Sud u Strasbourgu 2009. godine presudio je da je Hrvatska prekršila članak 4. Protokola br. 7. Europske konvencije o ljudskim pravima, koji zabranjuje dvostruko suđenje za isto djelo.

Sud je utvrdio da su i prekršajni i kazneni postupak bili temeljeni na istim činjenicama – istom događaju, istom mjestu i istom ponašanju okrivljenika. Zbog toga je zaključeno da je protiv Marestija vođen drugi kazneni postupak za djelo za koje je već bio pravomoćno osuđen.

Osim toga, Sud je utvrdio i povredu prava na pristup sudu jer su domaći sudovi odbacili njegov zahtjev za izvanredno preispitivanje presude kao nepravovremen, iako je podnesen u roku ako se uzme u obzir dostava njegovom odvjetniku.

Presuda koja je imala šire posljedice

Presuda u predmetu Maresti protiv Hrvatske postala je jedna od ključnih referenci u raspravama o odnosu prekršajnih i kaznenih postupaka u hrvatskom pravnom sustavu. Ona je otvorila pitanje može li država za isti događaj voditi dva odvojena postupka – jedan prekršajni i jedan kazneni – ako se temelje na istim činjenicama.

U pravnoj teoriji i praksi ta je odluka često citirana kao važan primjer zaštite načela ne bis in idem, odnosno zabrane dvostrukog kažnjavanja za isto ponašanje.

Njegov slučaj i danas se navodi u pravnim analizama i sudskoj praksi kao podsjetnik da zaštita temeljnih prava ne završava na nacionalnim sudovima, nego se može tražiti i pred međunarodnim institucijama.