Dolazak proljeća mnogima donosi dulje dane i boravak na otvorenom, no za osobe koje pate od sezonskih alergija početak toplijeg dijela godine često znači i povratak neugodnih simptoma. O tome koliko se alergije mijenjaju i zašto su posljednjih godina sve izraženije razgovarali smo s prof. dr. sc. Marijom Glasnović, internisticom, reumatologinjom, kliničkom imunologinjom i alergologinjom iz Opće bolnice Pula.

Kako objašnjava Glasnović, alergija je pretjerani imunološki odgovor organizma na tvari koje su inače bezopasne, poput peludi, kikirikija ili životinjske dlake. “Prvi put kada se tijelo susretne s alergenom, razvija se tzv. senzibilizacija – organizam zapravo ‘nauči’ da mu ta tvar ne odgovara. Pri sljedećem susretu dolazi do alergijske reakcije”, pojašnjava.

Kod mnogih ljudi alergije uzrokuju neugodne, ali relativno blage simptome poput začepljenog nosa ili svrbeža očiju. Međutim, kod nekih osoba reakcije mogu biti i životno ugrožavajuće, primjerice kod anafilaksije.

Sve više ljudi ima alergije

Prema riječima naše sugovornice, broj ljudi s alergijama kontinuirano raste. Procjenjuje se da će više od jedne od četiri osobe tijekom života imati neku vrstu alergije.

“Alergije su osobito česte kod djece. Neke mogu nestati kako dijete odrasta, ali mnoge traju cijeli život. Također, i odrasli mogu razviti alergiju na tvari na koje prije nisu bili alergični”, kaže Glasnović.

Sklonost alergijama često je nasljedna. Ta se predispozicija naziva atopija, a osobe koje je imaju često u obitelji imaju povijest alergija ili bolesti poput astme i ekcema.

Klimatske promjene produžuju sezonu peludi

Jedan od razloga zašto su alergije danas izraženije nego prije su i klimatske promjene. Glasnović ističe da sezona alergija počinje ranije, traje dulje i donosi veće koncentracije peludi.

“Biljke i drveće danas proizvode oko 20 posto više peludi nego prije 50 godina. Zbog toga se simptomi alergije javljaju ranije tijekom godine i često su izraženiji”, upozorava.

Najčešći alergeni su pelud trava i drveća, grinje iz kućne prašine, životinjska perut – sitne ljuskice kože ili dlake – te određene vrste hrane, posebno orašasti plodovi, voće, školjke, jaja i kravlje mlijeko. Alergijske reakcije mogu izazvati i ubodi insekata, lijekovi poput ibuprofena, aspirina i nekih antibiotika, lateks, plijesan te kućanske kemikalije koje se nalaze u deterdžentima ili bojama za kosu.

“Postoje i rjeđi oblici alergijskih reakcija. Primjerice, alergeni se mogu prenijeti putem tjelesnih tekućina poput sline, a poznata je i alergija na spermu, odnosno preosjetljivost na sjemensku plazmu i cervikovaginalne tekućine”, dodaje liječnica.

Kako prepoznati alergiju

Najčešći simptomi alergije su curenje ili začepljen nos, svrbež i suzenje očiju, kašalj, kihanje, osip na koži u obliku koprivnjače te oticanje.

Većina reakcija je blaga, ali ponekad može doći do teškog stanja koje se naziva anafilaksa ili anafilaktički šok. “To je životno ugrožavajuće stanje koje uzrokuje ozbiljno oticanje dišnih putova i pad krvnog tlaka te zahtijeva hitno liječenje”, upozorava Glasnović.

Neke alergije, poput alergije na mlijeko, mogu s vremenom nestati, dok su druge, primjerice alergija na kikiriki, najčešće trajne. Liječnica također napominje da ne postoji potpuno hipoalergena mačka ili pas jer alergijsku reakciju ne izaziva samo dlaka, nego i proteini iz sline i peruti.

Kada se javljaju sezonske alergije

Vrijeme pojave simptoma ovisi o vrsti peludi. Pelud drveća najčešći je uzrok alergija u ranom proljeću, dok pelud trava najviše problema uzrokuje u kasnom proljeću i početkom ljeta. Pelud ambrozije pojavljuje se krajem ljeta i u jesen.

Zbog klimatskih promjena ambrozija i trave imaju dulje vegetacijske sezone, proizvode više peludi i šire se na nova geografska područja. U područjima s visokim razinama peludi ambrozije sezona alergija može trajati gotovo cijele godine.

Dnevni izvještaji o koncentraciji peludi dostupni su i na stranicama Istarske županije.

Prevencija je ključna

Prema riječima Glasnović, kod alergija je prevencija iznimno važna. Osobama koje imaju sezonske alergije savjetuje se izbjegavanje boravka na otvorenom kada je koncentracija peludi najviša, obično od jutra do ranog poslijepodneva.

“Dva sata prije izlaska na otvoreno preporučuje se uzeti antihistaminik ili steroidni sprej za nos”, kaže.

Nošenje običnih ili sunčanih naočala može pomoći u zaštiti očiju od peludi, a preporučuje se i držati prozore i vrata zatvorenima tijekom vrhunca sezone peludi te zatvoriti prozore automobila tijekom vožnje.

Nakon boravka vani korisno je presvući se i istuširati, a rublje sušiti u zatvorenom prostoru, a ne na otvorenom. Ako su problem grinje, potrebno je ukloniti predmete koji skupljaju prašinu, redovito prati plahte, jastučnice i deke barem jednom tjedno te mijenjati filtre za grijanje i klimatizaciju. Kućne ljubimce preporučuje se držati podalje od spavaćih soba.

Lijekove za alergije, dodaje liječnica, dobro je početi uzimati dva tjedna prije razdoblja u kojem se obično pojavljuju simptomi.

Opasnost od uboda insekata

Alergijske reakcije mogu izazvati i ubodi insekata. Prema riječima Glasnović, reakcije se mogu kretati od blage lokalne otekline i svrbeža do životno opasne sistemske reakcije.

Insekti iz reda Hymenoptera – pčele, ose, stršljeni i mravi – najčešće su odgovorni za anafilaktičke reakcije.

“Teški simptomi poput otežanog disanja, oticanja grla ili jezika, vrtoglavice i osipa zahtijevaju hitnu primjenu epinefrina. Riječ je o lijeku koji spašava život i primjenjuje se autoinjektorom u bedro”, objašnjava.

Kako bi se smanjio rizik od uboda, savjetuje se izbjegavati jake parfeme i mirisne losione, jarke boje i cvjetne uzorke na odjeći, kao i nošenje obuće s otvorenim prstima ili hodanje bosih nogu na otvorenom.

Ponekad se može dogoditi i reakcija čiji se uzrok ne može utvrditi. Takva se stanja nazivaju idiopatska anafilaksa.

Kako se alergije liječe

Najvažniji dio liječenja je izbjegavanje poznatih okidača. Simptomi se ublažavaju lijekovima poput antihistaminika, dekongestiva i nazalnih steroidnih sprejeva.

Kod osoba s vrlo teškim alergijama može se preporučiti imunoterapija – dugotrajno liječenje tijekom kojeg se pacijent kontrolirano izlaže alergenu putem injekcija ili tableta kako bi se organizam postupno naviknuo na njega i reagirao slabije.

Glasnović dodaje da novi podaci pokazuju kako određeni lijekovi za astmu mogu pomoći u smanjenju teških reakcija kod osoba koje imaju više alergija na hranu.

Alergija ili intolerancija na hranu

Alergije na hranu također su česte, ali za razliku od sezonskih alergija nisu povezane s izloženošću okolišu pa se mogu pojavljivati tijekom cijele godine.

Važno je razlikovati alergiju od intolerancije. “Alergija uključuje imunološki sustav i može biti opasna, dok je intolerancija probavni problem”, objašnjava liječnica.

Primjer je malapsorpcija laktoze, kod koje se nakon konzumacije mlijeka mogu pojaviti nadutost, bol u trbuhu i plinovi, ali takve reakcije nisu imunološke i ne smatraju se pravom alergijom na mlijeko.

Najbolji način upravljanja alergijama na hranu jest izbjegavanje alergena i pažljivo čitanje popisa sastojaka na deklaracijama proizvoda. Osobe s teškim alergijama trebaju nositi autoinjektor adrenalina koji se dobiva na preporuku alergologa.

Priča koja pokazuje koliko alergija može biti opasna

Kao zanimljiv primjer iz prakse Glasnović spominje priču poznate glazbenice Taylor Swift. Kao dijete na obiteljskoj farmi pojela je orašaste plodove i doživjela tešku alergijsku reakciju.

Njezin zlatni retriver počeo je glasno lajati, što je upozorilo obitelj i vjerojatno joj spasilo život. Nakon tog traumatičnog iskustva, Swift je zbog alergije na orašaste plodove postala izuzetno oprezna, osobito kada jede izvan kuće.

Oralni alergijski sindrom

U posljednje vrijeme sve se češće govori i o oralnom alergijskom sindromu (OAS). Riječ je o pojavi kod koje osobe koje su alergične na pelud mogu reagirati i na određene vrste voća ili povrća.

“Mnoge namirnice biljnog podrijetla imaju proteinsku strukturu sličnu peludi drveća, trava i korova. Zbog te sličnosti dolazi do tzv. križne reaktivnosti”, objašnjava Glasnović.

Simptomi su obično blaži nego kod drugih alergija na hranu i najčešće uključuju svrbež i oticanje usana neposredno nakon jela. Budući da se alergen često nalazi u kori ploda, guljenje voća ili povrća može smanjiti simptome, a kuhanje hrane također može pomoći jer mijenja strukturu proteina.

Liječnica upozorava i na oprez kod konzumacije svježih smoothieja i sirovih sokova jer mogu sadržavati velike količine alergenih proteina, osobito ako nisu poznati svi sastojci. Rizik od jače reakcije veći je kod osoba koje imaju slabo kontroliranu astmu ili peludnu groznicu.

Rijetka, ali opasna pojava - grmljavinska astma

Poseban fenomen koji se posljednjih godina sve više proučava jest tzv. grmljavinska astma. Riječ je o rijetkoj, ali potencijalno opasnoj pojavi koja nastaje kada se tijekom ili neposredno nakon grmljavine visoka koncentracija peludi poklopi s određenim vremenskim uvjetima.

Snažni vjetrovi podižu zrna peludi visoko u oblake, gdje ona u vlažnim i hladnim uvjetima upijaju vlagu i pucaju na tisuće mikroskopskih čestica. Te čestice potom vjetar vraća na tlo, a ljudi ih udišu duboko u pluća, što može izazvati nagli napadaj astme.

Simptomi uključuju tešku kratkoću daha, uporan kašalj, zviždanje pri izdisaju i stezanje u prsima. Ako osoba ne može govoriti u punim rečenicama, ima plavkaste usne ili druge znakove ozbiljnih respiratornih problema, riječ je o hitnom medicinskom stanju.

Kao primjer Glasnović navodi događaj iz Melbournea 2016. godine. Tijekom snažne oluje u vrhuncu sezone peludi trava oko 5.000 ljudi završilo je u bolnicama s teškim napadima astme, a deset osoba je umrlo.

“Većina oboljelih imala je proljetni alergijski rinitis, odnosno peludnu groznicu, i mnogi prije nisu imali dijagnosticiranu astmu”, kaže. Istraživanja su pokazala i da su osobe s najtežim ishodima često imale astmu, ali nisu redovito koristile inhalacijske kortikosteroide i druge preventivne lijekove.

Nakon tog događaja australske vlasti pokrenule su kampanje za podizanje svijesti, uvele mrežu postaja za praćenje peludi i počele upozoravati rizične skupine da tijekom oluja ostanu u zatvorenom prostoru. Takve programe danas primjenjuju i druge države Europe i Sjedinjene Američke Države.

Alergije kao sve veći globalni problem

Na kraju razgovora Glasnović upozorava da alergijske bolesti postaju sve veći javnozdravstveni problem.

“Stotine milijuna ljudi diljem svijeta danas pati od alergijskih bolesti poput astme i alergijskog rinitisa, a njihova učestalost stalno raste. Klimatske promjene dodatno pogoršavaju alergijske bolesti i smatraju se jednom od najvećih globalnih zdravstvenih prijetnji 21. stoljeća”, zaključuje.