'Džaba smo krečili. Raspalo se jedinstvo Istre, obalni gradovi htjeli bi biti kao republike'

„Da skratim – džaba smo krečili. Puno sati smo izgubili posljednje dvije godine, ali izgleda da ćemo još“. Tako je, slikovito, gradonačelnica Suzana Jašić zaključila izlaganje na sinoćnjoj sjednici Gradskog vijeća o zastoju u procesu reorganizacije Istarskog vodovoda Buzet, kojem se, u sklopu reforme vodnih usluga, trebaju pripojiti tvrtke zadužene za odvodnju na istom uslužnom području.

Prema njezinim riječima, jedno od ključnih spornih pitanja u cijelom procesu - stvaranja novog, jedinstvenog društva Istarski vodovod i odvodnja - jest zahtjev dijela obalnih gradova za vrlo velikom neovisnošću budućih podružnica.

„Obala predlaže veliku autonomiju podružnica, maltene do toga da uprava vodovoda praktički pita direktore podružnica smije li nešto kupiti“, rekla je Jašić i dodala: „Sukus svega je princip: naši prihodi, naši rashodi. Znači, gradovi kao republike. A zapravo je cijeli sustav Istarskog vodovoda, od izgradnje krajem 20-tih godina prošlog stoljeća, uvijek bio zamišljen kao jedinstvena cijelina“.

Raspačavanje, a ne okrupnjavanje

Kako je zaključila, riječ je o raspačavanju i odvodnje i vodovoda, a ne okrupnjavanju. Takav je koncept, kako reče, ugrađen u novi društveni ugovor, nakon što „prošle godine ipak bio postignut nekakav kompromis oko njegovih izmjena“. 

No, upravo je tu proces zapeo. 

„Do spajanja nije došlo jer je Trgovački sud u Pazinu odbio upisati novi društveni ugovor, a onda je zaustavio i upisivanje novih podružnica. Sukus svega je da novi društveni ugovor nije zakonit“, rekla je gradonačelnica.

Govoreći o tijeku razgovora osnivača – sedam gradova i 20 općina – Jašić je navela da su „to bile dvije dosta intenzivne godine“.

„Očito da se - moj je dojam - raspalo to gledanje na Istru kao jedinstveno područje. Danas se svatko zatvara u svoje granice i razmišlja samo o sebi“, rekla je.

U tom je kontekstu podsjetila i na Istarski vodozaštitni sustav, koji se razvijao gotovo 25 godina s ciljem zaštite izvorišta i kvalitete vode.

„IVS nije bio zamišljen po principu 'svakome jednako' ili 'svakome po zaslugama', nego da se u vodozaštitnim područjima grade pročistači i kanalizacija. Ako smo riješili problem u tom području, riješili smo ga za sve. Od toga svi imaju koristi, svi imaju čišću vodu“, rekla je.

Skupština kao komemoracija

Prenijela je i atmosferu s jučerašnje sjednice Skupštine IVS-a, kazavši da je „bilo kao na komemoraciji“.

Gradonačelnica je podsjetila i na način podjele vlasništva Istarskog vodovoda Buzet početkom devedesetih godina. „Udjeli su se dijelili prema potrošnji, pa je obala, zbog turizma, dobila znatno veće udjele, dok je unutrašnjost s manje stanovnika i tada bez turizma, dobila puno manje“, rekla je.

Dodala je da su danas vlasnički većinski upravo obalni gradovi, iako se izvori vode nalaze na području središnje i sjeverne Istre.

Govoreći o ulozi središnje Istre u sustavu, istaknula je da je riječ o području s velikim brojem cjevovoda, vodozaštitnih zona i pročistača. „Središnja Istra je kao protočni bojler – tu ima puno cijevi koje vode prema svim područjima, puno pročistača...“, rekla je.

Posebno se osvrnula i na skupštinu Istarskog vodovoda, sazvanu nedavno na prijedlog obalnih gradova, na kojoj su donesene odluke o podružnicama.

„Te se odluke pozivaju na društvo Istarski vodovod i odvodnju, a to društvo ne postoji, jer još nije upisano“, dodala je, napominjući da je u izdvojenom mišljenju upozorila kako takve odluke nisu zakonite.

„Sada se, iz nejasnih razloga, opet ide u pokušaj upisa na trgovačkom sudu“, kazala je, ocijenivši da se cijeli postupak dodatno odugovlači.

Na kraju je naglasila da će, kao gradonačelnica, nastaviti inzistirati na zakonitosti i zaštiti interesa građana. 

„Nikada nisam branila samo interese Pazina, nego i interese cijele unutrašnjosti“, rekla je, pozvavši na povratak promišljanja Istre kao jedinstvene cjeline u kojoj vodni sustav „ne poznaje administrativne granice“.