Istina se plaća tužbom: udruge i novinari pod sve jačim pritiskom

U prepunom Dnevnom boravku Društvenog centra Rojc u Puli u petak, 20. veljače, održana je panel rasprava pod nazivom „Istina se plaća tužbom – udruge i novinari pod pritiskom“. Rasprava je otvorila ključno pitanje sve izraženijih pritisaka, prijetnji i strateških tužbi (SLAPP) kojima se pokušava ušutkati one koji djeluju u javnom interesu, osobito u području zaštite okoliša.

Uvodno izlaganje održao je dr. sc. Kruno Kardov, sociolog i istraživač, predstavivši analizu pritisaka i modela financiranja okolišnih organizacija. Panel raspravu moderirala je Chiara Bilić, novinarka i dopredsjednica Hrvatskog novinarskog društva, a sudjelovali su Diana Kesonja, zamjenica pučke pravobraniteljice, Dušica Radojčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša, Enes Čerimagić, pravnik Zelene akcije, te Maja Sever, predsjednica Sindikata novinara Hrvatske i Europske federacije novinara.

Poruka panela bila je jasna i zabrinjavajuća: okolišne organizacije i novinari suočeni su sa sustavnim pritiscima – od SLAPP tužbi i mobilizacije inspekcija, preko fizičkih napada i medijskih blokada, do kronične financijske marginalizacije. Istovremeno, mehanizmi njihove zaštite ostaju nedostatni, a prostor za demokratsko sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu postupno se sužava.

Financijska marginalizacija i ciljana represija

Dr. sc. Kruno Kardov iznio je podatke koji ukazuju na sustavno zanemarivanje okolišnog sektora. Dok sport, socijalna skrb i kultura na nacionalnoj razini dobivaju između 60 i 80 posto godišnjih sredstava namijenjenih udrugama, udio za okolišne projekte kreće se između svega 0,5 i 1 posto. Ministarstvo zaštite okoliša izdvaja tek 0,08 posto, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 0,4 posto ukupnih državnih sredstava za programe civilnog društva.

Posebno zabrinjava pad podrške nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Prije 2013. godine Ministarstvo je godišnje podržavalo do 51 organizaciju, dok danas kroz jedan natječaj u prosjeku podrži tek pet. U razdoblju od 2014. do 2019. projektno su financirana u prosjeku samo četiri radna mjesta godišnje u okolišnim organizacijama, dok je medijan za ostale sektore bio 49.

Kardov je upozorio i na dokumentirane oblike ciljane represije: SLAPP tužbe, inspekcijske nadzore tijekom javnih kampanja, fizičke napade na članove i volontere, pokušaje preuzimanja organizacija, sabotaže, uskraćivanje sredstava zbog javnog zagovaranja te stigmatizaciju i simboličko nasilje.

Slučaj Srđ: osam godina sudskog postupka

Enes Čerimagić iz Zelene akcije podsjetio je na slučaj građanske inicijative „Srđ je naš“ iz Dubrovnika. Tri osobe iz organizacije tužene su, a sudski postupak traje već osam godina, uz visoke troškove koji predstavljaju ozbiljnu egzistencijalnu prijetnju. Povod tužbi bio je plakat iz kampanje, iako je inicijativa prethodno uspjela dokazati nezakonitosti u postupku procjene utjecaja na okoliš.

„Nije poanta SLAPP-a da li su vas zaista tužili nego činjenica da vas mogu u svakom trenutku tužiti da bi vas zastrašili. Svi koji se bave zagovaranjem se u nekom trenutku suočavaju s ovim prijetnjama“, istaknuo je Čerimagić.

Investitor je ujedno tužio i Republiku Hrvatsku pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, tražeći oko 500 milijuna eura odštete. Hrvatska je 2022. godine dobila spor, a u pripremi obrane sudjelovala je i Zelena akcija.

Lungomare: medijska blokada i pritisci

Govoreći o slučaju Lungomare u Puli, Čerimagić je upozorio na kombinaciju tužbi, medijske blokade i političkih pritisaka. Investitor, ujedno vlasnik velike medijske kuće, prema navodima sudionika, imao je snažan utjecaj na način izvještavanja. Građanska inicijativa suočila se s tužbama, omalovažavanjem i organiziranom anti-kampanjom.

„Investitori imaju pravi ‘textbook’ kako ocrniti inicijative i kako lažno prikazati brigu za lokalnu zajednicu financirajući primjerice sportske klubove ili političke kampanje. U prijevodu: kupuju šutnju“, rekao je Čerimagić.

Novinari: strah od tužbi i financijska nesigurnost

Maja Sever istaknula je kako je strah od tužbe prema anketama prvi faktor koji utječe na rad novinara. Dugotrajni sudski postupci iscrpljuju redakcije financijski i psihički, a male redakcije teško podnose takav teret. Kao primjer navela je slučaj novinarke lokalnog medija Tris koja je morala platiti 53.000 kuna, što može ugroziti opstanak medija.

Poseban problem predstavlja ovisnost lokalnih medija o financiranju iz jedinica lokalne samouprave, što otežava neovisno izvještavanje o projektima povezanima s lokalnom politikom i investitorima.

„Cilj SLAPP-a je iscrpljivanje. Dvije su stvari koje ubijaju novinarstvo: nikad ne znaš kako će biti presuđeno – i nikad ne znaš koliko će te to koštati“, poručila je Sever.

Aarhuška konvencija bez stvarnog nadzora

Dušica Radojčić upozorila je na sustavno kršenje duha Aarhuške konvencije, koja jamči pravo na pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u odlučivanju o okolišu. Za razliku od Zakona o pravu na pristup informacijama, za provedbu Aarhuške konvencije nije zaduženo nijedno posebno tijelo.

Sve je više slučajeva u kojima se javna savjetovanja provode tijekom praznika ili kraće od zakonskih 30 dana, a zabilježeni su i primjeri savjetovanja u trajanju od svega tri dana. Kontroverzni projekti često se plasiraju u vrijeme smanjene pažnje javnosti.

„Bilo bi logično da Ministarstvo zasluži ime koje nosi i podrži takve inicijative, da bude medijator – a ne da stane na stranu nositelja zahvata“, istaknula je Radojčić.

Rastući broj prijava građana

Zamjenica pučke pravobraniteljice Diana Kesonja iznijela je podatak o oko 6.400 zaprimljenih prijava godišnje, uz trend rasta od 20 posto. Oko 800 predmeta odnosi se na okoliš i prirodu, a riječ je o složenim slučajevima koji često traju godinama.

„Građani unatoč svim pritiscima ne odustaju, vrlo su uporni – možemo reći da je to maraton. I mi smo tu uz njih“, poručila je Kesonja, naglasivši potrebu za snažnijim mehanizmima zaštite i hitnom transpozicijom EU Direktive protiv SLAPP tužbi u hrvatsko zakonodavstvo.

Potrebni hitni koraci

Sudionici panela složili su se kako su nužni konkretni koraci: pravna podrška udrugama i novinarima izloženima SLAPP tužbama, transparentno i neovisno financiranje lokalnih medija i okolišnih organizacija, jačanje institucionalnih mehanizama zaštite javnog interesa te hitna implementacija europske regulative protiv zlouporabe tužbi.

Panel je organizirala udruga Zelena Istra u sklopu projekta CPR (Civic space preservation and restoration), financiranog sredstvima Europske unije kroz program CERV. Nositelj projekta je Zelena akcija, a partneri su Zelena Istra i austrijska organizacija GLOBAL2000.