'Imamo suce pred mirovinom, a mlade nemamo': predsjednik županijskog suda objašnjava zašto postupci i dalje traju godinama

Prilikom obnove zgrade Županijskog suda u Puli otkriven je zanimljiv povijesni detalj: potpis majstora koji je parket postavio još 1911. godine. Upravo je obnova suda bila jedan od ključnih projekata u mandatu predsjednika suda Roberta Fabrisa koji je u prosincu dobio povjerenje za još jedan četverogodišnji mandat. U razgovoru govori o investicijama u sud, uvjetima rada, učinkovitosti pravosuđa, dugotrajnosti postupaka, kaznenim predmetima, nasilju u obitelji, istražnom zatvoru, institutu mirenja te ozbiljnim kadrovskim izazovima u hrvatskom pravosuđu.

- Prilikom obnove zgrade došli ste i do jednog povijesnog detalja.

- Da, kada su se skidali parketi, na jednom je pronađen upis. Parket je bio postavljan 8. ožujka 1911. godine, a potpisan je stanoviti Giuseppe Pausish. To znači da je parket star 115 godina i da se sada, prvi put nakon tog razdoblja, obnavlja.

- Što ima novog na sudu osim obnove? Povod razgovoru je i vaš reizbor.

- Državno sudbeno vijeće donijelo je odluku u prosincu na način da s 1. siječnja 2026. godine stupam na dužnost predsjednika Županijskog suda u Puli u još jednom mandatu u trajanju od četiri godine. To će biti moj drugi mandat, a zakon propisuje da predsjednik suda na toj razini može imati najviše dva uzastopna mandata.

- U protekle četiri godine dosta se ulagalo u zgradu suda.

- Upravo tako. U proteklom mandatu najveći naglasak dali smo obnovi suda i stvaranju boljih uvjeta rada. U ljetnim mjesecima rad je bio izuzetno težak, znalo se već oko deset ili jedanaest sati ujutro biti potpuno mokar od znoja. Rasprave smo morali održavati sa zatvorenim prozorima, a nismo imali klimatizaciju.

- Kako je obnova konkretno krenula?

- Najprije smo krenuli s obnovom hodnika, a potom sam zatražio da, kada se već radi hodnik, idemo i u obnovu sanitarnih čvorova. Sve smo provodili kroz javnu nabavu koju smo sami vodili. Kada je Ministarstvo pravosuđa vidjelo da to radimo kvalitetno i učinkovito, bilo im je u interesu da nam osiguraju dodatna sredstva kako bismo sami proveli javnu nabavu, odabrali izvođače i odradili posao do kraja.

- Nakon toga su obnovljeni i prozori?

- Da, dobili smo sredstva za obnovu prozora na cijeloj zgradi i Općinskog i Županijskog suda. Kada smo došli do te faze i stvorili osnovne uvjete rada, došla mi je ideja da napravimo još jedan veliki iskorak, postavljanje klima-uređaja u sve kancelarije.

- Koliki je to bio zahvat?

- Postavili smo više od 130 klima-uređaja u sudu. Moj razlog bio je jasan: postavljanjem klima-uređaja dugoročno ćemo uštedjeti i na troškovima grijanja, a istodobno osigurati dobre uvjete rada tijekom ljetnih mjeseci. Bilo je određenih financijskih problema, ali sam tada rekao – možemo se odreći dijela sredstava za, primjerice, bojanje zidova ili neke estetske zahvate, ako ćemo time realizirati jedan kapitalni projekt, a to je klimatizacija suda. I to smo uspjeli.

- Uređen je i parking ispred suda?

- Parking ispred suda bio je u vrlo lošem stanju, s puno rupa i oštećenih rubnjaka. Ministarstvo je dalo suglasnost za investiciju od 72 tisuće eura, i time smo parking u potpunosti obnovili, asfaltirali, postavili nove rubnjake, rampu i sve ostalo.

- Kada se sve zbroji?

- U četiri godine u obnovu suda uloženo je više od 630 tisuća eura. Osim toga, svi suci i zapisničari dobili su najnoviju informatičku opremu. Kao predsjednik suda ne mogu utjecati na visinu plaća sudaca i zapisničara, ali mogu i jesam utjecao na stvaranje boljih uvjeta rada. Time sam zadovoljan. Još ima sitnica koje ćemo odraditi, ali rekao bih da smo oko 95 posto uvjeta rada riješili.

- Koji su vam ciljevi u drugom mandatu?

- Posao suca je sizifovski posao. Koliko god gurate taj kamen, on se uvijek vraća. Glavni cilj suda je riješiti što veći broj predmeta, ali isto tako da svaki sudac, osobito mlađi, bude svjestan da je za svaku stranku njezin problem najveći problem. Nekome je problem naknada štete, nekome dioba imovine s braćom i sestrama, nekome radni spor, a nekome kazneni postupak. Za stranku je to uvijek najvažnija stvar u životu.

- Koliko su sudovi danas objektivno opterećeni?

- Činjenica je da u hrvatsko pravosuđe godišnje dolazi iznimno velik broj predmeta. Primjerice, na Općinskom sudu u Puli suci obiteljskog odjela zaduženi su s 300 do 400 spisa, dok je norma oko 200 godišnje. Uz to, tijekom godine dobiju još 150 do 200 novih predmeta, tako da su stalno u punom pogonu.

- A kazneni predmeti, posebno ljeti?

- U kaznenim predmetima opterećenje je također veliko, osobito tijekom ljetne sezone. Tada imamo velik broj hitnih predmeta, istražnih i pritvorskih predmeta, zbog turizma, festivala i velike fluktuacije ljudi. Posebno se povećava broj predmeta nasilja u obitelji, ali i drugih teških kaznenih djela.

- Kako u tom kontekstu stoji Županijski sud u Puli?

Županijski sud u Puli stoji vrlo dobro. Uvijek smo među prva tri ili četiri županijska suda u Hrvatskoj po učinkovitosti. Prosječno trajanje žalbenog postupka u građanskim predmetima iznosi između 35 i 40 dana, što je iznad državnog prosjeka.

- Često se govori o dugotrajnosti sudskih postupaka.

- Problem je prvenstveno u količini predmeta. Nama se može dogoditi da predmet prvi put dođe na Županijski sud, a da je u prvom stupnju trajao 14 godina. Mi ga riješimo u mjesec ili dva, ali se statistički gleda od početka postupka, pa se vodi kao dugotrajan.

- Kako se nosite s tzv. starim predmetima?

- Postoje takozvani crveni spisi, stariji od sedam godina. Mi imamo mjesečne sastanke na kojima se prati u kojoj su fazi ti predmeti. No sud je istovremeno obvezan rješavati i hitne predmete, obiteljske sporove, ovršne postupke, koji imaju zakonske rokove. To je jedan složen mozaik rješavanja predmeta.

- U svom programu rada spominjali ste i Vrsarski statut iz 1609. godine.

- Citirao sam dvije odredbe tog statuta, koje govore o potrebi da se sporovi rješavaju bez odugovlačenja, s najvećom žurbom i najmanjim troškom za stranke. Te su poruke stare više od 400 godina, a i danas su potpuno aktualne. U suštini, u 400 godina se ništa bitno nije promijenilo. Problem je uvijek trajanje postupaka i potreba za učinkovitim suđenjem.

- Koliko zakoni utječu na brzinu postupka?

- Sudac radi s alatom koji ima, a to je zakon. Kvaliteta procesnih zakona izravno utječe na učinkovitost. Današnje odredbe ZPP-a znatno su kvalitetnije nego prije 10 ili 15 godina, primjerice obveza da se svi dokazi predlože na pripremnom ročištu. Time se postupak koncentrira i sprječava odugovlačenje.

- Odvjetnici vjerojatno često pribjegavaju zlouporabama s odgodama i slično.

- I tu postoji odgovornost sudaca. Pripremljen sudac vodit će raspravu učinkovitije i neće dopustiti procesnu nedisciplinu. No, najveći problem ostaje količina predmeta, uključujući i one koji možda uopće ne bi trebali biti u sudskoj nadležnosti, poput žalbi zbog parkirnih kazni od deset ili dvadeset eura. Na Općinskom sudu u Puli prije tri-četiri godine 58% sporova se vodilo protiv države. To su bili kolektivni sporovi profesora, liječnika itd. Da ti sporovi nisu nastali ili da su rešeni mirenjem ili na nekim bržim načinom, onda suci ne bi rješavali te predmete nego bi, recimo, rješavali druge predmete od dioba, imovinsko-pravnih odnosa itd. Jer, ti sporovi su koštali, i vremena i svega drugoga.

- Često se čuje kritika da se istražni zatvor prečesto olako određuje, osobito u predmetima nasilja u obitelji.

- Zatvor u Puli je potpuno popunjen. U odnosu na nasilničko ponašanje u obitelji, odredbe kaznenog zakona u tom su dijelu znatno postrožene.

Sudac mora vrlo ozbiljno procijeniti postoji li opasnost za žrtvu. Bilo je slučajeva u Hrvatskoj gdje su počinitelji pušteni, a potom su počinili teška kaznena djela, uključujući ubojstva. To je ogromna odgovornost za suca, i ljudska i profesionalna.

- Uvodi se i kućni pritvor s elektroničkom narukvicom?

- Da, to je relativno nova mjera. Njome se u određenim slučajevima zamjenjuje istražni zatvor, osobito kod osoba koje nisu recidivisti. Naravno, odvjetnici će uvijek tražiti maksimalna prava za svoje stranke, ali sud mora voditi računa o sigurnosti i rizicima.

- Kakav je vaš stav o institutu mirenja?

- Ja sam veliki pobornik mirenja, osobito u prvom stupnju. Nagodba ima snagu pravomoćne presude i odmah je izvršna. Time se izbjegavaju dugotrajni postupci i dodatni troškovi, a spor se pravomoćno rješava.

- Kakva je kadrovska situacija u pravosuđu?

- Sudovi su deficitarni s kadrovima, posebno savjetnicima. Godinama se nisu zapošljavali novi ljudi, a starosna struktura sudaca je vrlo nepovoljna. Na Županijskom sudu više od 30 posto sudaca ima još pet do šest godina do mirovine. U idućih pet godina najmanje osam ili devet sudaca ispunjava uvjete za mirovinu.

- Kako to dugoročno riješiti?

- Potrebno je sustavno zapošljavanje savjetnika. To je sustav spojenih posuda. Bez baze mladih pravnika nema ni budućih sudaca. Kako ministarstvo u zadnjih 10 godina nije zapošljavalo nove savjetnike, sada mi nemamo bazen ljudi koji su sazrjeli i imaju uvijete da postanu suci.

Činjenica je da su sada plaće sudaca relativno dobre, i savjetnika i zapisničara, i ne vidim razloga da bude odljeva kadrova. Pozivam sve diplomirane pravnike da svoju karijeru ostvaraju u pravosuđu.

To je poziv, a ne samo posao. Sudac izravno utječe na sudbine ljudi, i u kaznenim i u građanskim predmetima, te toga mora biti svjestan.