'Ako se reguliraju dječji baloni, moraju se regulirati i trenažni letovi'

U jeku javnog savjetovanja o nacrtu novog Pravilnika o letenju zrakoplova, koje je otvoreno do 29. siječnja 2026., pojavila se inicijativa iz Pule. Saborska zastupnica Dušica Radojčić (Možemo!) iskoristila je priliku kako bi upozorila na izostanak regulacije trenažnih letova iznad naseljenih područja, koji, kako tvrdi, godinama narušavaju kvalitetu života građana Pule.

Dok Pravilnik detaljno uređuje akrobatske letove, puštanje letećih lampiona, dječjih balona pa čak i ispaljivanje pirotehničkih objekata, izostaje poglavlje o trenažnim letovima, iako se radi o zrakoplovnim aktivnostima koje imaju daleko veći utjecaj na buku, sigurnost i zagađenje zraka.

Dugogodišnji problem iznad Pule

Prema navodima zastupnice Radojčić, trenažni letovi putničkih zrakoplova, koje u Puli provodi Swissair još od 2013. godine, predstavljaju ozbiljan problem za stanovnike. Radi se o neprekidnim niskim preletima velikih zrakoplova u školskim krugovima koji traju 6–7 minuta, čime se gotovo cijeli dan reproducira ista procedura – polijetanje, krug i slijetanje – uz snažnu buku i osjećaj nesigurnosti kod građana.

"Praksa pokazuje da se gotovo uvijek koristi južna ruta iznad grada, iako postoji i sjeverna, koja ne prelazi gusto naseljena područja", ističe Radojčić, upozoravajući da se minimalna zakonska visina leta od 2000 stopa često ne može poštovati zbog blizine aerodroma – svega dva kilometra od grada.

Poseban je problem činjenica da se najrizičnije faze leta – polijetanje i slijetanje – treniraju iznad urbanog područja, što u slučaju tehničkog kvara znatno povećava rizik od potencijalne nesreće. Radojčić podsjeća da su slične prakse u mnogim europskim državama strogo ograničene ili potpuno zabranjene u blizini gradova.

Primjerice, u Njemačkoj su trenažni letovi (posebno vježbe slijetanja i polijetanja – touch-and-go) zabranjeni vikendima i praznicima, dok je u Parizu takva vrsta letova potpuno zabranjena iznad grada. Nizozemska prednjači u zaštiti od buke s jasnim vremenskim ograničenjima za obuku pilota, koji smiju trenirati samo radnim danima u jutarnjim satima.

Što se predlaže?

Zastupnica je predložila da se u novi Pravilnik uvede posebno poglavlje "Trenažni letovi", u kojem bi se jasno propisala pravila za ovu vrstu letenja. Neki od prijedloga uključuju: obavezne konzultacije zračnih luka s lokalnom zajednicom; zabranu trenažnih letova vikendima, praznicima i noću; ograničenje broja sati dnevno za izvođenje letova; obavezu korištenja ruta koje ne prelaze urbana područja; te uvođenje sankcija za aerodrome koji ignoriraju pritužbe lokalne zajednice.

Radojčić ističe kako je neodrživo da se u Pravilniku precizno uređuje puštanje balona i lampiona, dok se ozbiljna problematika trenažnih letova potpuno zanemaruje. "Ako se već regulira puštanje dječjih balona, red je da se jasno regulira i višesatno letenje velikih zrakoplova iznad grada", poručuje.

U postojećim propisima već postoji obaveza oblikovanja letačkih ruta koje izbjegavaju naseljena područja i osjetljive zone, kao i analiza buke za nove letačke postupke (članak 20. Pravilnika NN 39/2023). Međutim, praksa pokazuje da se te odredbe ne primjenjuju dosljedno, a odgovornost se prebacuje između operatera aerodroma i letačkih posada.

Upravo zato, predlaže se da novi Pravilnik uvede i obvezu uvođenja operativnih postupaka za smanjenje buke na temelju pritužbi građana, te da se propisuju sankcije za aerodrome koji ne poštuju takve procedure.

Javna rasprava o nacrtu Pravilnika traje do 29. siječnja 2026., a iz pulske podružnice političke platforme Možemo! poručuju kako je ovo ključan trenutak da se zakonodavno urede prakse koje izravno utječu na zdravlje, sigurnost i mentalno blagostanje građana.o 

Pula je, zbog specifičnog položaja aerodroma, ogledni primjer koliko neregulirani trenažni letovi mogu štetiti lokalnoj zajednici. No, kako upozoravaju iz Možemo!, ovaj problem sutra može zahvatiti i druge sredine, ako se ne postave jasna pravila sada.