Foto 'Kao trogodišnjak u zboru Batanòla, uz dječje pjesme izrazio sam želju da pjevamo i tradicionalne rovinjske pjesme'

Jedan od glavnih protagonista ovogodišnjeg adventskog programa Udruge i Ekomuzeja Kuća o batani 'Božić u obitelji' bio je mladi muzikolog Alessio Giuricin koji je sa grupom Le Cronache u subotu zaključio svečanost započetu na blagdan sv. Nikole minulog 6. prosinca. Tijekom 35 dana programa Alessio je još nastupao kao član vokalnog kvarteta Nuove Quattro Colonne, trija Viècia Ruveîgno Bitinadora i zbora KUD-a Marco Garbin rovinjske Zajednice Talijana.

Prije odlaska u Cremonu na završni dio studija muzikologije i kulturnih dobara na Sveučilišta Pavia sa Alessiom smo pričali o njegovoj strasti čuvanja ne samo glazbene već svekolike bogate tradicije kulture Rovinja i Istre. U ovo novo, moderno doba, iz dana u dan sve je naglašenija potreba za očuvanjem bogate tradicije i kulture u Rovinju i Istri.

Čuvar lokalne tradicijske baštine

S dubokom ljubavlju prema glazbenoj i kulturnoj baštini svog grada Alessio je započeo svoje putovanje u svijet tradicije još kao dijete, a danas je prepoznat po svom angažmanu u brojnim projektima očuvanja rovinjske kulture. Sa onime što je poduzeo i na čemu radi Alessio Giuricin je već stekao status čuvara lokalne tradicijske baštine.

„Već kao dijete u obitelji preko glazbe i priča starijih ukućana zavolio sam rovinjsku tradiciju. Sa samo tri godine, dok sam pjevao u zboru Batanòla pod vodstvom pokojnog Vlade Benussija, pored dječjih pjesama izrazio sam želju da pjevamo i tradicionalne rovinjske pjesme, što se posebno dojmilo našeg nezaboravnog maestra“, priča Alessio Giuricin.

Alessio je svoj glazbeni put nastavio nastupajući u mini i midi cantantima te potom i solistima Zajednice Talijana. Istodobno je sudjelovao u muzikalnim kazališnim prikazima KUD-a Marco Garbin gdje je pjevao i glumio.

Kulturne tradicije kao tema dodiplomskog rada

„Već tada sam, razgovarajući s starijim pjevačima kao što su bili moj praujak Claudio Malusà, Giuseppe Bruni, Guerrino Poropat i drugi počeo otkrivati bogatu glazbenu tradiciju Rovinja. Kada sam postao stalni član KUD-a počeo sam istraživati i proučavati ne samo glazbu već i jezik, povijest, običaje, nošnje, zanate i sve što se tiče rovinjske kulture. Toliko sam toga prikupio da je to bila tema mog završnog dodiplomskog rada na fakultetu“, nastavlja Alessio.

Od pjevanja tradicionalnih rovinjskih pjesama preko istraživanja povijesti i običaja uključen je u mnogo projekata. Od otkrivanja fragmenata izgubljene baštine do značajnih monografskih radova njegovo djelovanje kontinuirano nastavlja inspirirati i motivirati lokalnu zajednicu.

„Najzahtjevniji projekt na kojem trenutno radim je pisanje povijesne monografije o Limenoj Glazbi Rovinj, koja je već više od 150 godina ključna udruga našeg grada. Također, radim na stalnom postavu “Càʃa del pescadùr” (Kuća ribara) i “Càʃa del pascadùr” (Kuća poljoprivrednika), dva projekta Ekomuzeja Batàna. Osim toga, provodim razna istraživanja na području rovinjskih narodnih pjesama intervjuirajući mnoge ljude i radeći puno arhivskih istraživanja“, strastveno govori o svojim istraživačkim projektima.

Revitalizacija rovinjske procesije Križnog puta Velikog Petka

I tijekom studija u Cremoni Alessio je kao osoba genetski povezana sa svojim gradom uvijek stavljao Rovinj na prvo mjesto, čime je zaintrigirao svoju djevojku Ester Melchiorre i kolege sa studija za našu bogatu glazbenu baštinu.

„Moja obitelj i stariji Rovinjci, od kojih uvijek saznajem nešto novo, uvijek su vrlo sretni, žele pomoći i sudjelovati u projektima očuvanje našeg nematerijalnog i materijalnog naslijeđa. Jedan od najznačajnijih primjera njihove podrške svakako je revitalizacija pomalo zaboravljene stare rovinjske pučke procesije Križnog puta Velikog Petka. Nastala još pod vlašću Mletačke Republike održavala se na postajama kroz povijesnu jezgru Rovinja. Nakon Drugog svjetskog rata bilo je teško dobiti privole vlasti za Križni put na otvorenom, pa se do 60-tih godina održavao kao pučke svečanost u crkvi sv. Eufemije, naše zaštitnice“, objašnjava Alessio.

Zahvaljujući susretljivosti doskorašnjeg rovinjskog župnika Vilima Grpca Alessio je pretražujući arhive rovinjske župe našao originalne notne i tekstovne zapise Giuseppea Peitlera, preko kojih je rekonstruirao glazbeni dio procesije. U praizvedbi izvedenoj 2025. godine uz potporu rovinjske župe na Križnom putu kroz grad nastupili su Župni zbor, Zbor KUD-a Marco Garbin, Limena glazbe Rovinj i kvartet Nuove Quattro Colonne.

'Prostori i putevi noćne glazbe rovinjske tradicije'

„Iako je ovaj projekt veoma zahtjevan nadamo se da ćemo vratiti tradiciju njegovog održavanja. Za mene i moje prijatelje pjevače, glazbenike i kolege studente iz Cremone važan je još jedan projekt - 'Prostori i putevi noćne glazbe rovinjske tradicije'. U ovom iznimnom glazbenom događaju koncertnom šetnjom „Col chiaro della luna…“ (Pod svjetlošću mjeseca…) svoje umjetničke snage udružili su KUD Marco Garbin, vokalni kvartet Nuove Quattro Colonne, trio Viècia Ruveîgno i ITER Research Ensemble iz Cremone gdje studiram“, ističe Alessio Giuricin.

Zahvaljujući temeljitim etnomuzikološkim i umjetničkim istraživanjima u kojem se Alessiju pridružio Giovanni Cestino, etnomuzikolog sa Sveučilišta u Milanu, poveznica između àrie da nuòto i rovinjske sakralne polifonije oživjela je u jedinstvenom događaju, glazbenom putovanju koje je ovu glazbu vratila u izvorne izvedbene gradske prostore.

„Dugo vremena provedenog pod vlašću Mletačke Republike oblikovalo je glazbenu baštinu Rovinja. Današnja talijanska zajednica preko KUD-a Marco Garbin čuvarica je bogate popularne glazbene tradicije koju posebno predstavljaju različiti žanrovi vokalne polifonije, bitinàde, butunàde, àrie da cuntràde i àrie da nuòto (ili noćne pjesme) kao najintimniji i najsofisticiraniji žanr. One nose tragove daleke prošlosti u kojoj su sakralna i profana glazba bile usko povezane, što se očituje u danas zaboravljenim glazbenim repertoarima poput onoga drevne procesije Križnog puta Velikog petka“, veli Alessio Giuricin.

Pjevač, glazbenik, skladatelji, aranžer i pjesnik

Alessio Giuricin je izvrsni pjevač i glazbenik. I dalje nastupa za Bitinadore i muški i mješoviti zbor KUD-a Marco Garbin. Na tragu svog učitelja, barda rovinjske glazbe Vlade Benussija i njegovog vokalnog kvarteta Quattro Colonne osnovao je novi Nuove Quatro Colone.

„Našu inicijativu su s oduševljenjem prihvatili Biba Benussi te preostali članovi prijašnjeg kvarteta Germano Ettore, Gianfranco Veggian i Riccardo Sugar. U prvoj postavi uz mene su pjevali Teodor Tiani, Antonio Curto i Zoran Bjelopetrović, kojeg je kasnije zamijenio Luca Nreka. Kao i kod starog kvarteta na našem programu su i dalje gospel, spirituals i àrie da nuòto“, kaže Alessio i nastavlja:

„Kad je riječ o sviranju prvo sam naučio svirati gitaru kod Domagoja Terzića i Dina Kalčića. U pulskoj Glazbenoj školi posvetio sam se kontrabasu, a profesor mi je bio Sandro Peročević. U rovinjskoj Limenoj glazbi, gdje sviraju moja dva nonića Franco Giuricin i Miro Lazarić te brojni rođaci naučio sam svirati brojne, puhačke instrumente, a ogledao sam se i u pisanju skladbi i aranžmana za puhački orkestar.“

Zahvaljujući svom stricu Pinu Bartoliju, ravnatelju rovinjske Limene glazbe, Alessio je već sa šest godine učio note, a svira na desetak instrumenata. Uz brojne aranžmane za rovinjsku limenu glazbu napisao je i uglazbio dvije koračnice 'Il Risveglio' i 'Inno della banda d'ottoni di Rovigno'. Autor je i dijalektalne glazbene igre “ Oûn cantoûso in San Banadito” (Jedna pjesma sv. Benediktu).

Svestrani Alessio piše i poeziju pa je dobio nagradu na natječaju Istria Nobilissima za svoju zbirku dijalektalne poezije 'Aeîcu e altri screîti'. Sa četvero kolega identičnih svjetonazora pri Zajednici Talijana osnovao je Sekciju koja promovira rovinjski autore, povijest, kulturu, tradiciju i baštinu Rovinja, ali i potiče mlade autore na stvaralaštvo.

Osnovao kvartet Nuove Quattro Colone, trio Viècia Ruveîgno i grupa Le Cronache

Slijedeći sastav koji je osnovao Alessio je trio Viècia Ruveîgno u kojem sviraju i pjevaju Giuseppe Bartoli na mandolini i Teodor Tiani na gitari. Sa još dva člana, Alenkom Pužar na harmonici i Manuelom Fabrisom na bubnjevima nastala je grupa u Le Cronache.

„Uz studij ove sam godine počeo predavati glazbeni odgoj u Srednjoj talijanskoj školi. Veseli me da ću učenicima uz obavezni nastavni program moći prenijeti i dio glazbene tradiciju Rovinja. Najradosniji ću biti ako učenici i njihovi roditelji prihvate značaj njegovanja kulturne baštine Rovinja te se uključe u projekte njenog očuvanja. Koliko god se svijet globalizira vrijedno je da mikrozajednice kao što je naša sačuvaju svoju kulturu, radi samih nas i naših gostiju turista koji s oduševljenjem prate naše nastupe“, govori naš sugovornik.

Ističe i značaj zavičajne nastave, koja ne bi trebala biti fakultativni predmet već dobiti obavezni značaj kako bi mladi nastavili živjeti vrijednosti koje su im ostavile brojne generacije.

Značaj zavičajne nastave za kulturno naslijeđe

„Bitno je govoriti na satima povijesti o Napoleonu, o Americi na geografiji, o Bachu na glazbenoj kulturi, no ako mladi ne upoznaju povijest grada u kojem žive, glazbenu tradiciju, geografiju i toponomastiku svog mjesta s vremenom ćemo izgubiti ogromno kulturno naslijeđe našeg grada. Ako se mladi i sve druge generacije ne aktiviraju u održavanje naše kulture naš će grad izgubiti dušu. Biti svjedoci i čuvari ovako bogate tradicije znači da srce onih koji su dali cijeli život za njezino očuvanje nisu uzalud stala već i dalje kucaju. Sebe vidim kao spajalicu ovih generacija i htio bih pomoći što je više moguće, odnosno htio bih mlade i manje mlade potaknuti na uključivanje u aktivnosti očuvanja naše baštine“, zaključuje Alessio i dodaje:

„Moje je mišljenje da bi se svi mi, pogotovo što više mladih trebali više posvetiti čuvanju rovinjske kulture, ne da bi oponašali prethodnike ili održavali zastarjelu ili 'staru' tradiciju, već da bi prenosili kulturu svojih predaka s osobnim i inovativnim pristupom. Znam da je svima teško početi, a još je teže ako nas je malo. Zato, pokrenite se s prijateljima, s užom i širom obitelji. Jamčim da ćete kao ja i moji prijatelji koji uporno na tome radimo uživati, a istodobno ćete raditi nešto dobro za očuvanje tradicije grada u kojem živite. Za kraj želim reći da se samo kombinacijom tradicije i inovacije kulture jednog naroda može autentično odražavati njegov suvremeni identitet“.

Galerija (8)