'Nemam ništa protiv nuklearne energije, ali nuklearnoj elektrani nije mjesto u Istri!'

Godina kojoj odbrojavamo posljednje sate u Istri je obilježena novim razvojnim projektima, lokalnim i regionalnim izborima te brojnim društvenim izazovima. O početku novog mandata, političkoj stabilnosti, proračunu za 2026., nedostatku kadrova i očuvanju istarskih vrijednosti u vremenu rastućih društvenih napetosti razgovarali smo sa županom Istarske županije Borisom Miletićem.

Po čemu ćete osobno najviše pamtiti 2025. godinu i što su po vama bili najveći izazovi na početku novog mandata na čelu Županije?

- Ovu ću godinu sigurno pamtiti po kontinuitetu velikih investicija. Nalazimo se u jednom od najvećih investicijskih ciklusa u Istri – od obrazovanja i zdravstva, preko lučkih područja do cestovne infrastrukture. U tom smislu, bila je to vrlo plodonosna godina. Osobno mi je posebno važna i činjenica da je to bila godina lokalnih i regionalnih izbora, na kojima smo dobili povjerenje građana i potvrdu da kvalitetno obavljamo svoj posao. Najveći izazovi na početku mandata vezani su uz širi društveni kontekst – od posljedica pandemije i rata u Europi do sve izraženijeg nedostatka stručnog kadra i potrebe da se u takvim okolnostima održi visoka razina javnih usluga.

Po prvi put ste na izbore izašli kao nezavisni kandidat na razini Županije. Po čemu se to razlikovalo od dosadašnjih izbora i je li zbog toga pobjeda bila slađa?

- Ako me pitate je li bilo slađe – da, pobjeda kao nezavisnog kandidata na regionalnim izborima nosi poseban osjećaj. No nije sve crno-bijelo. Političke stranke imaju svoje prednosti: organizaciju, infrastrukturu i ljude. S druge strane, kao nezavisni kandidat imate potpunu slobodu. Ono što mi se prvi put dogodilo, iako sam dugo u politici, jest da se velik broj ljudi sam javljao jer su htjeli pomoći. Ljudi u konačnici prepoznaju i cijene rezultate rada. Jedno je pričati, drugo je realizirati – i to je bila ključna poruka ovih izbora. Uvijek sam na izbore izlazio s konkretnim projektima i rezultatima. Prvi put povjerenje dobijete svojevrsno „na kredit“, ali nakon mandata morate podvući crtu i reći što ste obećali, što ste ostvarili, a ako nešto niste, pojasniti razloge. Kao i u svemu u životu, talent je važan, ali rad, rad i samo rad donosi rezultate.

Nakon izborne pobjede trebalo je složiti većinu u županijskoj Skupštini, nužnu za realizaciju zacrtanih planova. Koliko je ta suradnja, nakon nedavnog potpisivanja sporazuma s IDS-om, danas, na kraju 2025. godine, stabilna?

- Nema uspješne izvršne vlasti bez suradnje s predstavničkom. Tako je sustav posložen u Hrvatskoj. U protekle četiri godine zahvalan sam vijećnicima koji su podržavali odluke, a vjerujem da će većina biti stabilna i tijekom ovog mandata. Na nama je da pripremamo kvalitetne prijedloge, a po potrebi ih i unaprijedimo – tome i služe predstavnička tijela te brojni odbori. Držim da u politici isključivost nije dobra – ni kada obnašate izvršnu vlast, ali ni kada ste u svojstvu vijećnika, bilo da ste pozicija ili opozicija. Smatram da politika treba biti konstruktivna.

I oporba je žestoko krenula u novi mandat. Kako se nosite s njihovim kritikama?

- Oporba je korektiv vlasti i, ako je konstruktivna, od nje se i očekuje kritičko promišljanje. Uvijek smatram da je konstruktivna kritika potrebna i dobra. Kritika radi same kritike nešto je što ne podržavam, ali kada netko iznese konstruktivnu primjedbu, ukaže da nešto nije dovoljno dobro ili da ne funkcionira te predloži kako bi se moglo napraviti bolje, vodeći računa o cjelini, mislim da je to dobro i poželjno. Ako pogledamo malo dužu retrospektivu, moj prvi mandat u Gradu Puli, od 2006. do 2009. godine, bio je znatno žešći nego ovi sadašnji mandati, stoga mi je razumljiva ta razina političke borbe. Svatko se bori za svoj politički prostor i meni to ne smeta. Dinamika je dobra. Osobne uvrede i laži nemaju mjesta u javnom prostoru, ali politička oštrina je dio demokracije.

Proračun za 2026., koji je nedavno usvojen, iznosi 313,8 milijuna eura, od čega više od 66 milijuna eura ide u investicije. Kako biste ga opisali u najkraćim crtama?

- Proračun je usvojen značajnom većinom glasova. Klubovi SDP-a i Možemo nisu glasali za njega, što je njihovo legitimno demokratsko pravo. Ipak, smatram da je proračun realan i da sadrži nužne razvojne komponente. To je posebno važno u ovom trenutku jer sumnjam da će se ponoviti ovakva dostupnost financijskih sredstava na svim razinama – od državne i županijske do gradske i općinske – bilo kroz NPOO ili druge europske fondove.

O toj razvojnoj komponenti najbolje govore same brojke; u njima nema puno prostora za „umjetnički dojam“ jer točno pokazuju što radimo. Istovremeno, morali smo voditi računa o socijalnoj osjetljivosti, prvenstveno kroz cijene javnih usluga i dodatne programe koje financiramo. Cilj nam je zadržati visoki socijalni standard koji u Istarskoj županiji već imamo.

"Pronalaženje učitelja iz područja matematike, fizike i kemije postaje sve veći izazov"

Škole se grade i dograđuju, no nedostaje kadra. Može li infrastruktura sama riješiti problem kvalitete obrazovanja?

- Ne može. S nedostatkom kadra susreće se čitava Europa, posebice u sektorima zdravstva, socijalne skrbi i obrazovanja. Dok na visokim učilištima situacija još nije kritična, u osnovnom i srednjem školstvu to je velik problem. Istarska županija pionir je u uvođenju novih mjera, poput izgradnje stanova za deficitarni zdravstveni kadar.

Smatram da ćemo u bliskoj budućnosti morati razmišljati o proširenju tih mjera i na sektor obrazovanja. Pronalaženje učitelja iz područja matematike, fizike i kemije postaje sve veći izazov. Programe za zadržavanje i privlačenje kadrova, koje trenutačno provodimo u zdravstvu i socijalnoj skrbi, morat ćemo početi primjenjivati i u školstvu.

Kad spominjete programe za zadržavanje i privlačenje zdravstvenog kadra, vidite li već konkretne rezultate ili je to isključivo dugoročna strategija?

- To je dugoročna strategija, ali rezultati su već sada itekako vidljivi. Do sada smo uspjeli privući više od 70 novih djelatnika, pretežito liječnika, što je za javnozdravstveni sustav Istarske županije iznimno velika brojka. Često se pitam što bi bilo da nismo uveli ove mjere, jer nam je primarni cilj zadržati postojeći kadar u sustavima zdravstva i socijalne skrbi.

U ovaj program ulažemo značajna financijska sredstva – oko dva milijuna eura godišnje, uz dodatnih 4,5 milijuna eura za izgradnju 22 nova stana. Također, osigurali smo stipendije od 1.000 eura za studente medicine te jednokratne poticaje od 20.000 eura za kupnju prve nekretnine. To su ozbiljni iznosi koje usmjeravamo u sustav kako bi on ostao stabilan, a kvaliteta usluga za naše građane na visokoj razini.

Domovi za starije goruća su tema – hoće li Istra ikada moći zadovoljiti sve potrebe starijeg stanovništva ili se moramo pripremiti i na drugačije modele skrbi?

- Europa se već odavno usmjerila prema jačanju izvaninstitucionalne skrbi o starijima. Ipak, uvijek ćemo imati potrebu za određenim brojem mjesta u domovima, bilo zbog želje samih korisnika ili zbog zdravstvenih razloga koji zahtijevaju stalnu skrb. Upravo zato smo u ovom mandatu povećali kapacitete u Istri za 409 novih korisnika, što je značajna brojka.

Istovremeno, intenzivno jačamo i druge segmente koji možda nisu toliko vidljivi jer ne uključuju nove zgrade, ali su ključni – poput programa pomoći u kući. Općine i gradovi provode kvalitetne programe kako bi našim sugrađanima treće životne dobi, koji ne trebaju 24-satnu skrb, omogućili ostanak u vlastitom domu. Cilj je pružiti im potrebnu pomoć uz očuvanje socijalizacije i društvenog života.

Moja misao vodilja, koju uvijek ističem, jest da je jedna regija, grad ili država razvijena i jaka onoliko koliko doista brine o svojim najranjivijim članovima – a to su naši najmlađi, osobe s invaliditetom i građani treće životne dobi.

"Naš je zadatak smirivati tenzije, ne poticati podjele i jasno reći da nasilju i netrpeljivosti nema mjesta"

Nakon nedavnog napada na stranog radnika u Puli rekli ste „to nije Istra“, no napad se nažalost ponovio. Bojite li se da se društvena klima mijenja brže nego što to želimo priznati?

- Nažalost, određene promjene vidljive su u cijeloj Europi. Ratovi, nestabilnost i jačanje ekstremnih političkih opcija utječu i na društvenu klimu. No važno je ne generalizirati – takvi su incidenti iznimke. Strani radnici dolaze jer ih naše gospodarstvo treba i nitko ne dolazi ovamo zato što mu je kod kuće dobro. Naš je zadatak smirivati tenzije, ne poticati podjele i jasno reći da nasilju i netrpeljivosti nema mjesta.

Kako očuvati istarsku otvorenost i toleranciju u vremenu kada se diljem Europe jačaju netrpeljivost i strah od „drugoga“?

- Istra ima dugu povijest migracija i suživota različitih kultura. To je dio našeg identiteta. Treba čuvati vlastitu tradiciju, kulturu i običaje, ali istodobno ostati otvoren. Ako gledamo povijest, osobito Pule, vidimo koliko je promjena u strukturi stanovništva ovaj prostor prošao. Ključno je zadržati temeljnu ljudskost – gledati čovjeka kao čovjeka, neovisno o vjeri, boji kože ili podrijetlu.

Istra bilježi snažan priljev doseljenika. Postajemo li regija prilika ili regija u koju se dolazi, ali se iz nje i odlazi? Što biste poručili mladima koji razmišljaju o odlasku iz Istre?

- Službene statistike jasno govore da u Istru dolazi živjeti i raditi znatno više ljudi nego što ih iz nje odlazi. To što mladi ljudi žele vidjeti svijeta i isprobati nešto novo ne vidim isključivo kao negativnu stvar. Smatram da je korisno upoznati druge dijelove svijeta i provjeriti je li tamo doista bolje nego što pretpostavljamo.

Prema onome što čujem, često i nije toliko bolje. Kvaliteta života kod nas raste i doista trebamo biti zahvalni na ovom poluotoku, na ovoj klimi, brojnim mogućnostima, čistom zraku i zelenilu koje nas okružuje. Ako mladi čovjek želi steći iskustvo drugdje, to nije najveći problem – svijet je danas postao mali i prilike se pružaju posvuda.

Pravi problem bio bi trend masovnog iseljavanja, kakav nažalost vidimo u ostatku Hrvatske, gdje su demografski problemi puno izraženiji. Najveći gubitak za zajednicu je onaj koji smo ranije spomenuli: kada kao društvo školujete i izgradite stručnu osobu, a ona zatim ode. To je gubitak koji moramo nastojati spriječiti stvaranjem uvjeta za ostanak.

Turizam je i dalje vodeća gospodarska grana. Može li Istra ostati turistički lider, a istodobno očuvati kvalitetu života lokalnog stanovništva?

- To je jedini ispravan put. Sve drugo vodi u pogrešnom smjeru. Ako lokalno stanovništvo nije zadovoljno, dugoročno nema ni kvalitetnog turizma. Naglasak mora biti na kvaliteti, većoj dodanoj vrijednosti i višem standardu. Premali smo da bismo bili prosječni – u turizmu, poljoprivredi ili bilo kojoj drugoj djelatnosti.

Gdje vidite druge prilike za gospodarski razvoj i postoji li projekt koji ste odbili jer nije bio u skladu s vrijednostima održivog razvoja?

- Veliki potencijal vidim u IT sektoru, koji snažno raste i nosi visoku dodanu vrijednost. To je čista industrija utemeljena na znanju i takve projekte želimo poticati. Investitori u Istri znaju da postoje jasna pravila. Projekti koji nisu u skladu s tim pravilima ili s načelima održivog razvoja ne mogu biti prihvaćeni. Posebno kada je riječ o bespravnoj gradnji, gdje podržavam strože sankcije.

"Postavite se u ulogu turista – vjerojatno ne biste išli na ljetovanje 15 kilometara od nuklearne elektrane, nego biste potražili drugu destinaciju"

Jedna od velikih prilika za investicije svakako je zelena energija. Zanimljivo je da je i nuklearna energija definirana kao zelena – kako gledate na priče o eventualnoj gradnji nuklearne elektrane u Istri?

- Nemam ništa protiv nuklearne energije. Svatko tko se toj temi posveti stručnije i pročita relevantne znanstvene radove može razumjeti njezine prednosti. Međutim, s druge strane, smatram da nuklearnoj elektrani, čisto percepcijski, nije mjesto u Istri. Postavite se u ulogu turista – vjerojatno ne biste išli na ljetovanje 15 kilometara od nuklearne elektrane, nego biste potražili drugu destinaciju. Istra je lider u hrvatskom turizmu i ostvaruje trećinu ukupnog turističkog prometa, što značajno doprinosi nacionalnom BDP-u. Mislim da ni državi nije u interesu dovesti taj uspjeh u pitanje.

Za kraj, pogledajmo malo u budućnost. Kada razmišljate o 2026. godini, čemu se najviše veselite, a što vas brine?

- Godina 2026. sigurno će biti izazovna, kao što su bile i posljednje godine. Ipak, nakon pandemije koronavirusa svi nekako blagonaklonije gledamo na nove izazove jer nam se čine jednostavnijima u usporedbi s onim što smo prošli.

Ono što me istinski veseli je svaki novi projekt i svaki izgrađeni kvadrat u sustavu obrazovanja, zdravstva i socijalne skrbi, kao i ulaganja u lučka područja i cestogradnju. To su trajne vrijednosti. Kao što nitko nije odnio ono što je Franjo Josip izgradio u Puli, tako će i ovi projekti ostati trajno nasljeđe našoj zajednici.

Spomenuli ste da nas čekaju brojni izazovi. Na što konkretno mislite kada govorite o društvenim kretanjima i sigurnosti, posebno nakon nedavnog hakerskog napada na Županiju?

- Najveći izazov bit će očuvanje naših temeljnih vrijednosti – miroljubivosti, tolerancije i otvorenosti. To je bogatstvo Istre koje moramo aktivno čuvati. Uz to, i dalje ćemo se suočavati s nedostatkom stručnog kadra. Cijela zajednica mora uložiti dodatne napore kako bismo zadržali ovaj visoki životni standard koji imamo, a koji je u samom vrhu, ne samo u Hrvatskoj nego i u odnosu na mnoge europske regije.

Što se tiče sigurnosti, pandemija i rat u Europi pokazali su nam da se možemo suočiti s izazovima na koje nismo navikli. Nedavni hakerski napad na sustav Županije bio je „skupa škola“. Digitalizacija nas čini bržima i efikasnijima, ali nas istovremeno čini i ranjivijima. Naučili smo da ne postoji apsolutno neprobojan sustav, ali postoje načini kako te rizike svesti na minimum. Iako smo možda ponekad gledali kroz „ružičaste naočale“, sada smo svjesni važnosti kibernetičke sigurnosti.

Ipak, važno je naglasiti da je Istra iznimno sigurna regija. Dok se u nekim velikim europskim središtima navečer više ne možete osjećati potpuno sigurno, kod nas je sloboda kretanja i dalje naša svakodnevica. To je neprocjenjivo, to moramo znati cijeniti i, iznad svega, čuvati.