Poznat dio izvođača ovog ljeta u Malom rimskom kazalištu. U Areni opet popularna scenska kantata

U Arheološkom muzeju Istre uvelike se pripremaju za koncertnu sezonu idućeg ljeta u Malom rimskom kazalištu, koje se pokazalo kao idealna, intimna pozornica, za razliku od nekih puno većih prostora koji mogu primiti puno zvučnija imena.

Iako se niz koncerata tek treba dogovoriti, već sada je poznat dio izvođača koji stižu na Kaštel. Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, potvrdio nam je da je dogovorena suradnja s Teatrom Ulysses, koji će u Malom rimskom ponovno izvesti “Antigonu”, a tek treba vidjeti hoće li odigrati još koju predstavu.

“U Malom rimskom kazalištu bismo prvi put s Ljubljanskom operom trebali vidjeti “Seviljskog brijača”, kaže Komšo. U Areni je pak s istom kućom dogovorena izvedba popularne scenske kantate Carmina Burana Carla Orffa, koju je publika u Areni već imala priliku vidjeti.

Carmina Burana je prvi put izvedena 25. lipnja 1937. u Operi u Frankfurtu, a utemeljena je na zbirci srednjovjekovnih pjesama iz 11. do 13. stoljeća, pronađenih u benediktinskom samostanu Benediktbeuern u Bavarskoj. Orff je odabrao 24 pjesme iz te zbirke, napisane na latinskom, starovisokonjemačkom i starofrancuskom jeziku, te ih uglazbio u dramatičnom, ekspresionističkom stilu. Djelo je poznato po svojoj intenzivnoj energiji, pretjeranim izrazima i snažnim koralnim i orkestralnim dijelovima, često s elementima satire i ironije. Tekstovi obrađuju teme poput sudbine, ljubavi, požude, pijanstva i prolaznosti života. Najpoznatiji dio kantate je uvodni i završni kor "O Fortuna", koji je postao ikoničan u popularnoj kulturi.

Na pitanje je li u planu dovođenje baleta na vanjsku pozornicu, Komšo veli da su zasad od toga odustali s obzirom na vrlo specifične uvjete potrebne za tako delikatne izvedbe. Naime, ranije se pokazalo da pozornica koja zna često biti prekrivena vlagom značajno otežava nastup balerina i baletana.

Na pitanje hoće li u Malom rimskom kazalištu nastupiti neka zvučnija imena koja su minulog ljeta, primijetili su mnogi, izostala, Komšo veli da se Malo rimsko još razvija.

“To je nova pozornica koja još uvijek nije zasjala u punom sjaju, a mi je pokušavamo kroz ove prošle tri godine razvijati na način koji smatramo da je ispravan, da se tu događaju koncerti neke više razine kvalitete, imali smo i  klasičnih koncerata pop i rock tipa. Zadovoljni smo: ove godine bilo je oko 25 tisuća ljudi na svim događanjima, kako u našoj organizaciji, tako i u organizaciji drugih. Naime, dio programa u Malom rimskom kazalištu organiziraju Arheološki muzej, Grad Pula I Turistička zajednica Pule, to su jazz koncerti, koncerti klasične glazbe i predstave. S druge strane, otvorena je mogućnost najma prostora za druge organizatore. Na taj su način prošlog ljeta bili organizirani koncerti Urbana, Amire Medunjanin,  Buč Kesidija, Baby Lasagne, Bajage, Anelida”, kaže Komšo.

Organizatori se sami javljaju sa željom da dovedu određene izvođače, veli Komšo te dodaje da će se ubuduće raspisivati javni pozivi za Malo rimsko, kao što se raspisuju i za Arenu.

“Sad ide više stihijski, tko se javi pa se dogovorimo bi li taj koncert bio pogodan za Malo rimsko ili ne. Slažem se s kritikama da lani nije bilo jednog jačeg koncerta u našoj organizaciji, kao što smo imali prethodne dvije godine, kada su nastupili Morcheeba i Thievery Corporation. Doista smo probali ugovoriti određene koncerte. Nekoliko stvari je bilo jako blizu ugovaranja: Franz Ferdinand je trebao nastupiti 99 posto, imali smo sve dogovoreno, a onda je bend odustao, nije ni pokušao raspravljati oko novih uvjeta, jednostavno su odustali, nisu mi jasni razlozi. Jedna od mogućnosti bili su Skunk Anansie, ali i Michael Kiwanuka, on je sad rising star. Nadamo se da ćemo za sljedeću godinu ipak imati neki jači  bend. Pokazalo se da u Malo rimsko stane oko 2300 ljudi, možda i malo više na stajaćem koncertu. Tu je, što mi svi govore, intima puno viša nego u Areni. Čak i gore na tribinama su ljudi jako blizu pozornici i taj odnos između slušatelja i izvođača je puno intenzivniji nego u Areni koja je, naravno,  puno veća, ali ovo je ipak puno kompaktniji prostor”, kaže Komšo.

Nadaju se, dodaje, jačim bendovima, zasad nemaju konkretna imena iako komuniciraju s cijelim nizom organizatora manifestacija. No, do Nove godine trebali bi, zaključuje, imati zaokruženu priču vezanu uz nastupe u Malom rimskom kazalištu.