AZRRI organizirao međunarodnu konferenciju o očuvanju i valorizaciji autohtonih pasmina

Agencija za ruralni razvoj Istre (AZRRI) 21. listopada u Grand Hotelu Brioni organizirala je međunarodnu konferenciju „Europska genetska baština: očuvanje i valorizacija autohtonih pasmina“, koja je okupila vodeće europske stručnjake iz područja genetike, stočarstva, bioraznolikosti i ruralnog razvoja.

Sudionici iz Hrvatske, Italije, Norveške, Slovenije, Grčke, Farskih otoka i drugih zemalja razmijenili su iskustva i primjere dobre prakse u očuvanju i održivom korištenju autohtonih pasmina domaćih životinja, naglašavajući njihovu gospodarsku, ekološku i kulturnu vrijednost.

Autohtone pasmine kao živa baština Europe

Autohtone pasmine goveda, magaraca, ovaca i koza stoljećima su oblikovale europske ruralne krajolike i doprinijele očuvanju biološke raznolikosti. Njihova otpornost, prilagodba lokalnim uvjetima i uloga u tradicionalnim stočarskim sustavima čine ih temeljem održive poljoprivrede budućnosti.

Agencija za ruralni razvoj Istre već gotovo dva desetljeća provodi jedinstven model koji povezuje znanost, praksu i tržište, a uključuje upravljanje krajolikom, očuvanje genetskih resursa kroz Istarsku banku animalnih gena, uzgojne programe te gastronomske i edukativne projekte koji lokalne proizvode pretvaraju u prepoznatljive brendove.

„Očuvanje izvornih pasmina nezamislivo je bez njihove afirmacije u prostoru i na tržištu. Vrijednost programa koje provodi AZRRI je u tome što povezuju uzgoj, znanost i gastronomiju, stvarajući temelje za dugoročno očuvanje i prepoznatljivost naših genetskih resursa“, poručio je prof. dr. sc. Ante Ivanković, nacionalni koordinator za očuvanje animalnih genetskih resursa Republike Hrvatske.

Znanost, praksa i politika u zajedničkom dijalogu

Konferencija je okupila i predstavnike znanstvene zajednice, uzgajivače, gastronomske stručnjake i donositelje politika, s ciljem jačanja europske mreže suradnje u očuvanju genetske raznolikosti.

„Autohtone pasmine predstavljaju našu živu vezu s tradicijom, ali i ključ za održivu budućnost poljoprivrede. Ova konferencija prilika je da Europa zajednički razmotri kako spojiti znanost, politiku i praksu u korist očuvanja biogenetske raznolikosti“, istaknuo je Edmondo Šuran, voditelj centra za razvoj ruralnog poduzetništva AZRRI-ja.

U sklopu programa održana su dva tematska panela – „Genetika i ekonomska održivost“ te „Genetika, uzgojni programi i bioraznolikost“ – na kojima se raspravljalo o održivim stočarskim modelima, povezivanju istraživanja i uzgojnih strategija te ulozi lokalnih zajednica u očuvanju pasmina.

„Konferencija je financirana putem intervencije 70.05 – Potpora za očuvanje, održivo korištenje i razvoj genetskih izvora u poljoprivredi. Ovaj program omogućio je AZRRI-ju dugogodišnju suradnju s brojnim europskim institucijama i stručnjacima“, naglasila je Jasenka Kapuralin, voditeljica centra za europsku i institucionalnu suradnju AZRRI-ja.

Zajednička budućnost europske bioraznolikosti

Konferencija je zaključena porukom o važnosti zajedničkog europskog djelovanja u očuvanju biogenetskih resursa.
„Očuvanje genetske raznolikosti ne može biti odgovornost samo jednog sektora. Potrebna je suradnja između znanosti, poljoprivrede, gospodarstva i javnih institucija. Samo zajedničkim pristupom možemo osigurati da europska bioraznolikost ostane živa vrijednost, a ne izgubljena uspomena“, poručio je Igor Merlić, direktor Agencije za ruralni razvoj Istre.

Glavni zaključci konferencije

U završnim preporukama sudionici su istaknuli:

Izvorne pasmine predstavljaju neprocjenjivo genetsko, gospodarsko i kulturološko nasljeđe te temelj sigurnosti opskrbe hranom i identiteta prostora.
Potrebna je sustavna javna potpora, jačanje međuinstitucijske suradnje i uključivanje uzgajivača i lokalnih zajednica.
Inovacije i tehnologije, poput genotipizacije i analize pedigrea, ključne su za praćenje i unapređenje uzgoja.
Očuvanje izvornih pasmina zahtijeva multidisciplinarni pristup te koordinaciju institucija poput AZRRI-ja i Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Predloženo je osnivanje „Škole menadžmenta pašnjaka“ ili „Škole pastoralizma“ radi edukacije i promicanja održivog stočarstva te vrednovanja proizvodnje kroz analizu ugljičnog otiska i LCA metodu.

Sudionici su zaključili kako je potrebno znanstveno i javno promicati pozitivnu ulogu tradicionalne stočarske proizvodnje u očuvanju krajobraza, bioraznolikosti i ruralnih zajednica – jer, kako su poručili, "autohtone pasmine nisu samo dio prošlosti, već ključ za otpornu i održivu budućnost europske poljoprivrede".