'Razbojnici', saga o razbojništvu i nasilju koje je vladalo u Istri u teškom razdoblju nakon Prvog svjetskog rata

Gradska knjižnica Rovinj priredila je predstavljanje romana 'Razbojnici' rovinjskog povjesničara i pisca Diega Hana. Radnja romana smještena je u burno poraće Istre nakon Prvog svjetskog rata. Giacomo, mladić iz ugledne obitelji, vraća se s bojišta, no njegov se život mijenja nakon tragičnog napada na obiteljsku stanciju. Vođen osvetom, kreće putem nasilja i moralnih dvojbi, gdje se granice dobra i zla brišu.

Diego Han, istraživač rovinjskog Centra za povijesna istraživanja najviše se bavi suvremenom istarskom i rovinjskom poviješću. Autor je brojnih stručnih radova te suradnik portala Tris, H-Alter i Lupiga. 'Razbojnici' je njegov prvi roman, nastao kao rezultat dugogodišnjih istraživanja.

O romanu je sa Hanom razgovarao studentski kolega Mirjan Flego, voditelj Gradske knjižnice Buzet. Istražujući razbojništvo i nasilje koje vladalo u Istri u teškom razdoblju nakon Prvog svjetskog rata Han je paralelno gradio svoj opsežni roman sa gotovo petsto stranica.

Socijalni kontekst razbojništva

„Razdoblje nakon Prvog svjetskog rata jedno je od najtraumatičnijih na području Istre. Velik dio stanovništva južnog dijele poluotoka strateški je preseljen u Austriju i Ugarsku. Na povratku su našli zapuštena polja i propalu industriju. Posebno su bili pogođeni vojnici koji su se vraćali s ratišta. U nestašici je nastala borba za preživljavanje i u tom socijalnom kontekstu procvjetalo je razbojništvo“, objasnio je povijesni kontekst svog romana Diego Han.

Posebno je dramatična bila nestašica hrane u gradovima, ne samo Istre, već i Trsta. Prvo u središnjoj Istri, a potom i u zaleđu gradova učestala je pojava krađe stoke koja je završavala u gradskim mesnicama, preko Limskog kanala čak u Veneciji.

Istražujući razbojništvo i šverc Han je rekao da je tome kumovalo i mala brojnost i neopremljenost karabinjera. Razbojnici su imali svoje doušnike ali je među prestrašenim stanovnicima vladao prešutni zavjet šutnje, pa su karabinjeri bili nemoćni.

Suradnja Hrvata i Talijana

Zanimljiv je bio odjek razbojništva u tadašnjem tisku, koji je bio jedan od izvora istraživanja Diega Hana. Novine na talijanskom jeziku su za razbojništva krivili Hrvate, a hrvatski su ih dovodili u kontekst talijanske politike, ukidanje hrvatskih škola i zatiranje kulture. Prava je istina da su kradljivci stoke izvrsno surađivali s talijanskim trgovcima u gradovima.

Likove koje je u svom romanu gradio Diego Han kao da nisu istinski razbojnici i kriminalci. Mnogi od njih žele izaći iz tog začaranog kruga ali ne mogu jer im je to jedini izvor egzistencije. Uz to naši pogranični prostori imaju dugu povijest razbojništva nastajao za brojnih ratova. Povukao je paralelu s Italijom gdje je razbojništvo dodatno procvjetalo nakon ujedinjenje države jer su se siromašniji slojevi stanovništva našli pogođeni uvođenjem poreza.

„U istraživanju razbojništva i nasilja tog vremena morao sam se držati znanstvenih regula, a u romanu koji sam paralelno pisao mogao sam se posvetiti slobodnoj formi. Nastajao je u stanci između pojedinih istraživanja punih pet godina. U pisanju od književnika uzor mi je bio Mario Vargas Llosa a inspiracija mi je bio i roman Elija Velana o Ivanu Kolariću“, pojasnio je Han svoj književni rad.