'Često kažem - što ste sretniji u životu, imat ćete manje glavobolja'

Krajem 2022. godine u rovinjskoj Specijalnoj bolnici 'Martin Horvat' otvorena je specijalizirana ambulanta za glavobolje, jedina takva u Istri. Vodi ju doc. dr. sc. Matija Sošić, specijalist neurologije koji je u rodni Rovinj došao s Klinike za neurologiju Kliničkog bolničkog centra Rijeka, gdje je i predavao na tamošnjem Medicinskom fakultetu te izdao brojne radove o ovoj nedovoljno istraženoj zdravstvenoj problematici..

Glavobolja je jedan od najčešćih neuroloških bolesti od koje stalno ili povremeno pati i do 20 posto ljudi. Stoga su ambulantu za glavobolje brzo prepoznali pacijenti iz čitave Istre, a prepoznata je i na znanstvenoj razini jer surađuje sa Institutom za znanstvena istraživanja u Barceloni.

„Najviše bolesnika se umjesto kod liječnika specijalista o glavobolji informira putem društvenih mreža. Za ublažavanje bolova uglavnom koriste analgetike, a zbog neodgovarajućeg liječenja sve je češća pojava prekomjernog uzimanja lijekova. Glavobolja je stoga bolest na koju se za lijekove i bolovanja troši i do tri puta više sredstava nego što bi to bilo kada bi se dobila prava dijagnoza i ciljana terapija“, kaže Matija Sošić.

Stres potiče glavobolju

„Glavni cilj naše ambulante je ono što danas najviše nedostaje, pravilna dijagnoza vrste glavobolje. U medicinskoj znanosti zabilježeno je oko 150 različitih tipova glavobolja, ali se uglavnom radi o 15 najčešćih dijagnoza. Prepoznavanjem točne vrste može se spriječiti nepravilno samoliječenje, koje često dovodi do komplikacija. Naš pristup omogućava pacijentima liječenje prema suvremenim metodama koje se primjenjuju i izvan Hrvatske, osiguravajući im najbolju moguću skrb'', kaže Sošić.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko 400 tisuća ljudi pati od glavobolja, no mnogi se sami liječe. Kronične glavobolje koje traju duže od tri mjeseca ne smiju se zanemarivati. Uz medicinsku pomoć, smanjenje stresa, fizička aktivnost i društvena podrška mogu imati značajan pozitivan učinak.

„Ja često kažem pacijentima 'Što ste sretniji u životu, to ćete imati manje glavobolja'. Često vidim da se migrene i tenzijske glavobolje javljaju kod ljudi pod stresom, kod onih koji imaju problema kod kuće ili na poslu. Međutim, čim promijene posao, odu na odmor ili se smanji sezonski pritisak, glavobolje se povuku. Ponekad je i psiholog najbolja terapija za glavobolje'', dodaje Sošić.

Ključan je razgovor s pacijentom

''Za razliku od drugih neuroloških ambulanti, u ambulanti za glavobolje ključna dijagnostička metoda je detaljan razgovor s pacijentom. Već na prvom pregledu, kroz klinički pristup, moguće je suziti dijagnoze na četiri do pet mogućih vrsta glavobolja .Čak 70 posto dijagnoza može se postaviti samo na temelju informacija koje pacijent daje tijekom pregleda. Preostalih 30 posto ustanovljava se magnetskom rezonancom mozga, EEG-om, CT-om sinusa, ponekad, kao za glaukom i oftalmološkom pretragom“, pojašnjava Matija Sošić.

Napominje da razlikujemo primarne i sekundarne glavobolje. Najčešće, primarne glavobolje su one kod kojih su nalazi magnetske rezonancije i drugi dijagnostički parametri koji bi mogli upućivati na uzrok glavobolje uredni. Primjeri su migrena, tenzijska glavobolja, klaster glavobolja, ali i druge vrste, a to su ujedno i najčešće glavobolje.

„Suvremena neurologija ima široke terapijskih mogućnosti. Danas postoje lijekovi nove generacije u obliku tableta i injekcija kao terapije koje se kod migrene primjenjuju jednom mjesečno. Kod klaster glavobolja umjesto klasičnih lijekova koriste se i metode poput terapije kisikom. Također, određeni antiepileptici, antidepresivi i lijekovi za regulaciju krvnog tlaka mogu se koristiti u liječenju različitih vrsta glavobolja. Dobre su i alternativne metode poput akupunkture, masaže te higijena života jer su stres, posao i privatni problemi česti okidači glavobolja“, kaže Sošić.

Izlječenje kao novo rođenje

Napominje da je najgore je što mnogi bolesnici koji pate od glavobolje nakon neuspješnog liječenja završe s dijagnozom depresije ili čak gore, demencije. Nakon dugog iscrpljivanja izlječenje donosi radost u njihov život pa mnogi kažu da se osjećaju kao da su ponovno rođeni.

''Sekundarne glavobolje su rijetke ali mogu biti simptom ozbiljnih bolesti, poput tumora, moždanog udara ili pak ukazuju na upale sinusa ili različita infektivna stanja, pa ih je ključno prepoznati na vrijeme. Glavni simptomi su nagle promjene u tipu glavobolje, iznenadne jake boli u zatiljku, svjetlucanja pred očima, poremećaj govora i trnjenja ruku, koje mogu upućivati na ozbiljnije neurološke probleme pa zahtijevaju hitnu medicinsku intervenciju. U tim slučajevima liječenje zahtijeva suradnju s različitim specijalistima, neurokirurzima, oftalmolozima, otorinolaringolozima i drugima“ poručuje Sošić.

Prekomjerno uzimanje analgetika

Matija Sošić se usavršavao u Španjolskoj, Nizozemskoj i Njemačkoj, gdje se provode velika istraživanja o glavoboljama. Kaže da je u cijeloj Europi naglašen problem prekomjernog uzimanja analgetika. Trenutno se na godišnjoj razini troši 27 milijardi eura samo na liječenje glavobolja, a velik dio tog troška proizlazi upravo iz samoinicijativnog uzimanja lijekova kod kuće.

Često se bilježi 50, pa i do 150 uzimanja lijekova kod kuće. Većina klasičnih lijekova za glavobolju je na bazi kofeina, kodeina, paracetamola i brufena pa takvo nekontrolirano liječenje može dovesti do ovisnosti i razvoja novih vrsta glavobolja te je izuzetno važno na vrijeme se obratiti neurologu.

Napominje da na Zapadu gotovo svaka regija ima svoju kliniku za glavobolje, što svjedoči o rastućem znanju i sve širim mogućnostima liječenja. Čak postoje inicijative za osnivanje subspecijalizacije iz neurologije posvećene isključivo glavoboljama. Razlog tome je obilje novih saznanja, dok se istovremeno ovoj bolesti ne pridaje dovoljno pažnje, iako je riječ o najčešćem neurološkom poremećaju. Iz razmjene iskustva sa inozemnim kolegama kaže da smo kada su u pitanju glavobolje na europskoj razini.

„Otkako u Hrvatskoj otvaramo ambulante za glavobolje, puno ulažemo u edukaciju. Kada uspoređujem njihove mogućnosti liječenja s našima, mogu reći da u Hrvatskoj imamo dostupne terapije koje su u nekim slučajevima čak bolje i pristupačnije nego u inozemstvu. Često mi kolege iz drugih zemalja kažu da su nam na tome pomalo i zavidni“, zaključuje Matija Sošić.