Građani prosvjeduju zbog smrada s Kaštijuna, traži se hitno rješenje. Reagirala je Radojčić iz Možemo

Građani koji prosvjeduju zbog smrada s Kaštijuna imaju potpuno pravo, poručila je Dušica Radojčić iz platforme Možemo! Pula nakon što je danas ujutro grupa građana Općine Medulin i Pule izašla je na pulske prometnice s raznim transparentima koji upozoravaju na problem tog Županijskog centra za gospodarenje otpadom.

 Kako ističe Radojčić, 'dodijavanje mirisom' ili maltretiranje smradom zakonom nije dopušteno, a problem se ne može riješiti bez potrebne lokalne infrastrukture.

Radojčić predlaže da se hitno razmotri izgradnja postrojenja za biostabilizaciju metanogene frakcije otpada - dijela otpada koji proizvodi neugodne mirise. Kao primjer navodi Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, gdje je izgradnja takvog postrojenja pokrenuta nakon višegodišnjih pritužbi lokalne zajednice.

"To je putokaz koji pokazuje da je moguće smanjiti emisije neugodnih mirisa i uskladiti rad Centra s najboljim dostupnim praksama u gospodarenju otpadom. Sličan model treba odmah razmotriti i za Kaštijun. Pozivam vlasnike Kaštijuna, Grad Pulu i Istarsku županiju na dogovor o tom rješenju", istaknula je Radojčić.

"Upozoravali smo od samog početka"

Podsjetila je da je još 2007. godine, kada je bila na javnoj raspravi Studija utjecaja na okoliš, upozoravala na štetne aspekte lokacije i tehnologije Kaštijuna.
"Danas je jasno da su se ostvarila sva naša predviđanja i strahovi – od smrada, lebdećih čestica do financijske neodrživosti samog projekta", naglasila je.

Kao predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, na tematskoj sjednici u lipnju upozorila je da se u Kaštijunu trajno odlaže čak 60% otpada, iako je cilj obrade upravo smanjenje količine za deponij.

Novi centar - nužnost za budućnost

Radojčić smatra da Istarska županija već sada mora početi planirati novi centar za gospodarenje otpadom na drugoj lokaciji.
"Kaštijun ima predviđen rok trajanja do 2039. godine. Ako želimo da se do tada zatvori, o novoj lokaciji moramo početi razgovarati odmah, a ne čekati zadnji čas. Ovaj dio Istre je svoj danak već dao", rekla je.

Poseban naglasak stavila je na izostanak sustavnog odvajanja biorazgradivog otpada, koji čini 40% miješanog komunalnog otpada i glavni je uzrok smrada na Kaštijunu.
"Nažalost, u Istri nema ni jedne kompostane ni bioplinskog postrojenja, iako je država nudila značajno sufinanciranje. Vladajući godinama zanemaruju ovu osnovu učinkovitog gospodarenja otpadom", poručila je.

Poziv na odgovornost JLS

Prema podacima iz 2024., među najvećim proizvođačima viškova otpada koji završavaju na Kaštijunu su Umag, Poreč, Rovinj i Medulin. Radojčić ističe da bi upravo te jedinice lokalne samouprave trebale uložiti daleko veće napore u uspostavu cjelovitog sustava gospodarenja otpadom.

"Dokaz koliko malo brinu o posljedicama za susjede Kaštijuna jest i to da ne žele platiti račune za odvoz vlastitih viškova izvan Centra", zaključila je Radojčić.