Najveći relativni rast bilježe Buzet i Ližnjan, najveći pad turističkog prometa ima Pula

Istarski turizam i tijekom kolovoza 2025. bilježi stabilne i vrlo solidne rezultate. Prema podacima sustava eVisitor, koje je objavila Turistička zajednica Istarske županije, u kolovozu je ostvareno 1,22 milijuna dolazaka i 8,59 milijuna noćenja, što je gotovo identično prošlogodišnjim brojkama. Gledajući razdoblje od početka godine do kraja kolovoza, Istra ukupno broji 4,23 milijuna dolazaka i 25,16 milijuna noćenja, uz blagi rast od 1% u dolascima i stabilne brojke u noćenjima.

U apsolutnim brojkama, u dosadašnjem tijeku godine najuspješniji su Rovinj s više od 608 tisuća dolazaka i 3,52 milijuna noćenja, Poreč s 525 tisuća dolazaka i 2,82 milijuna noćenja, Medulin s 398 tisuća dolazaka i 2,39 milijuna noćenja te Umag s 458 tisuća dolazaka i 2,51 milijun noćenja.

U samom kolovozu Rovinj je još jednom potvrdio status vodeće istarske destinacije, ostvarivši 152.260 dolazaka i 1,09 milijuna noćenja, čime je generirao gotovo 13% ukupnog turističkog prometa županije. Slijede Medulin s više od 131 tisuće dolazaka i gotovo 900 tisuća noćenja, Poreč sa 134 tisuće dolazaka i 847 tisuća noćenja, te Umag koji je zabilježio preko 126 tisuća dolazaka i 861 tisuću noćenja. Dobre rezultate ostvarili su i Novigrad s gotovo 53 tisuće dolazaka i 390 tisuća noćenja, te Pula, koja unatoč blagom padu i dalje bilježi značajne brojke s 113 tisuća dolazaka i više od 610 tisuća noćenja.

Najveći relativni rast u ukupnim godišnjim brojkama do sada bilježe Buzet s porastom od 22% u dolascima i 10% u noćenjima, Ližnjan s rastom od 9% u dolascima i 2% u noćenjima, te Rovinj koji je povećao dolaske za 4%, a noćenja za 3%. U samom kolovozu posebno se ističu Vrsar, s rastom od 7% u dolascima, te Svetvinčenat s povećanjem od 7% u dolascima i 3% u noćenjima. Dobru sezonu bilježe i Motovun te Oprtalj s dvoznamenkastim rastom dolazaka, kao i Pazin sa središnjom Istrom, koji je ostvario 6% više dolazaka nego lani.

S druge strane, pad turističkog prometa zabilježen je u nekoliko destinacija. Najizraženiji je u Puli, koja je u kolovozu zabilježila pad od 4% u dolascima i 5% u noćenjima. Lošije rezultate bilježe i Medulin, s padom od 3% u dolascima i 4% u noćenjima, Umag s minusom od 3% odnosno 4%, te Kršan koji bilježi pad od 4% u dolascima i 9% u noćenjima.

U strukturi gostiju u kolovozu ponovno su dominirali turisti iz Njemačke, s više od 373 tisuće dolazaka i 3,09 milijuna noćenja, što čini čak 36% ukupnog turističkog prometa u županiji. Slijede Austrijanci s 167 tisuća dolazaka i 942 tisuće noćenja, Slovenci s gotovo 100 tisuća dolazaka i 849 tisuća noćenja, te Talijani koji su ostvarili 130 tisuća dolazaka i 721 tisuću noćenja. Najveći skok zabilježili su Poljaci, s rastom od 20% u dolascima i 16% u noćenjima, uz ukupno gotovo 60 tisuća dolazaka i 387 tisuća noćenja. Značajan porast bilježe i Britanci, s više od 23 tisuće dolazaka i 155 tisuća noćenja, što je više od 15% u odnosu na prošlu godinu.

Iako se često kaže da statistika otkriva mnogo, ali ne sve, podaci jasno pokazuju da se ovogodišnja turistička sezona u Istri, unatoč povremenim katastrofičnim tonovima, ne razlikuje bitno od prošlogodišnje. Očekivanja neprestanog rasta iz godine u godinu nisu samo nerealna, već i potencijalno štetna za održivost destinacije. Međutim, rast smještajnih kapaciteta stvara pritisak da se broj gostiju kontinuirano povećava. Ključno pitanje za budućnost stoga nije može li Istra i dalje rasti, već kako i koliko održivo to može, bez narušavanja kvalitete doživljaja, lokalnog života i samog identiteta regije.