Loša sezona? Ma ne, pa ovaj sektor je razvalio!

Ljetna turistička sezona u Istri očito ulazi u novu eru. Od nekadašnjeg „sunce, more i maslinovo ulje“ polako ali sigurno tranzitiramo prema friškom turističkom brendu: „klima, kolica i akcija na paštetu“. Jer dok su nekad hodočastili amfiteatru u Puli i obilazili rimske spomenike, većina današnjih turista svoje kulturno uzdizanje čini se doživljava u lovu na posljednju lubenicu iz košare sniženja. Gužve pred blagajnama već su toliko epske da bi ih komotno mogli kandidirati za UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine, a selfie iz kolone u Lidlu prijeti postati vrijedniji suvenir od magneta s Brijuna.

Šalu na stranu, iako se ljetna sezona na Jadranu i dalje mjeri brojkama dolazaka i noćenja te se u prvi plan stavljaju ugostitelji i iznajmljivači, sve je očitije da najveći dobitnici turističkog buma zadnjih godina nisu oni koji nude smještaj ili restoranske stolove, nego trgovački lanci. Supermarketi i diskonti uz obalu tijekom ljeta postaju središnje točke dnevnih rutina turista, jednako posjećene kao plaže i kulturne atrakcije.

Od ranog jutra do kasne večeri redovi pred blagajnama praktički ne prestaju, što trgovcima znači milijunske zarade u samo nekoliko mjeseci. Ne čudi stoga da vlasnici trgovačkih lanaca u Istri s jednakim žarom planiraju nove kvadrate, parkirališta i akcijske letke, kao što se nekada planiralo gradnju hotela. Jutarnji list je svojedobno pisao kako „nije tajna da neki od vodećih maloprodajnih lanaca čak 80 posto EBITDA-e ostvaruju u tri ljetna mjeseca“. Spremnost da plate visoku cijenu, ne žaleći pritom sredstva, potvrđuje i nedavna licitacija u jednoj istarskoj općini, gdje su dva lanca kroz međusobnu licitaciju gotovo učetverostručila početnu cijenu zemljišta namijenjenog gradnji trgovačkog centra. Svjesni su, naravno, da će se uloženo, ne samo vrlo brzo vratiti, već u i u rekordnom roku pretvoriti u profit.

Turistička sezona tako, osim plaža i zabave, donosi i prizor punih parkirališta trgovačkih centara te stalno zaposlenih blagajnika, pri čemu se Istra sve više pretvara u golemo tržište na kojem upravo supermarketi i diskonti ubiru najveće plodove turističkog vala. Doduše, uz nekontrolirani rast kapaciteta i broja ležajeva u privatnom smještaju kojem svjedočimo zadnjih godina, nije ni bilo teško predvidjeti tu matematiku, a kako se u sve to uklapaju planovi za razvoj destinacije održivog i kvalitetnog turizma, pitanje je na koji će očito sve teže biti ponuditi nekakav suvisli odgovor.     

No zato se uvijek možemo zajebavati na vlastiti račun pa u stilu s početka teksta predvidjeti da će se u ne tako dalekoj budućnosti luksuzni aranžman u Istri nuditi u destinacijama u kojima uspiješ proći kroz blagajnu bez da ti se otopi sladoled. E to će biti iskustvo doista vrijedno svake turističke brošure!