Hvale ga i oskarovci: omiljeni knjižničar preporučuje pet idealnih knjiga za ljeto

Na plaži malo za reset treba. Ručnik, zeru hlada i – dobra knjiga u ruci. Ali što čitati?

Možete, naravno, listati prestižne vodiče koji donose preporuke vodećih kulturnjaka, književnika i kolumnista, no nije na odmet poslušati i one koji su na prvoj čitalačkoj crti – knjižničare.

Mirjana Flega, voditelja Gradske knjižnice Buzet, recimo. Tu ne možete fulati, jer njega hvale i naši nagrađeni filmaši, osvajači Zlatne palme i kandidati za Oscara – producenti Katarina Prpić i Danijel Pek, Zagrepčani s buzetskom adresom.

„Buzet ima odličnu knjižnicu: štogod smo tražili, tamo smo pronašli“, poručili su svojedobno.

Flego očito zna posao i ima nos za dobro štivo.

„Trenutno čitam knjigu Avenija utopije engleskog pisca Davida Mitchella. Pripovijeda o nepostojećem glazbenom sastavu Avenija Utopije koji je nastao krajem 60-ih, a kroz priče članova benda pratimo njihov uspon kroz englesku i svjetsku glazbenu scenu. Iako je priča izmišljena, u romanu se pojavljuju brojni stvarni glazbenici poput Bowiea, Hendrixa i Cohena, što će posebno svidjeti ljubiteljima rock glazbe“, kaže Flego.

Vrijedi se podsjetiti, dodaje, na prvi roman nedavno preminulog Renata Baretića, Osmi povjerenik, po kojem je snimljen i igrani film. Knjiga prati Vladinog povjerenika na udaljenom hrvatskom otoku, a Flego ističe kako neobični likovi i lokalni dijalekt drže čitatelja prikovanog za stranice.

Uvijek se, veli, rado vraća i Boljem životu Fulvia Tomizze, koji kroz pripovjedača, vezanog za svoje mjesto, oživljava istarsku prošlost.

„Opisao sve turbulentne promjene koje su zadesile istarsku modernu povijest, promjene država, režima, ljudi i društva, pokazavši kako 'velika povijest' utječe na 'male ljude'“, pojašnjava knjižničar.

Memoari Do zvijezda Sir Patricka Stewarta prate život glumca poznatog po ulozi kapetana Jean-Luca Picarda u Zvjezdanim stazama. Flego ih preporučuje jer pružaju uvid u život i karijeru jednog od najprepoznatljivijih glumaca današnjice, od djetinjstva do filmske slave.

„Preporučio bih i knjigu Kultura - Nova svjetska povijest, harvardskog profesora Martina Puchnera, koja me je privukla naslovom epiloga, 'Hoće li 2114. postojati knjižnica'. Kako bismo došli do zamišljene budućnosti, moramo se vratiti u daleku prošlost, u francusku špilju Chauvet, gdje autor započinje priču o ljudskoj potrebi za stvaranjem i izražavanjem. Knjiga je prepuna zanimljivih informacija, iz svih dijelova svijeta, iz mnogo različitih civilizacija, naroda i društava, čiji su zajednički dodiri, doprinijeli razvoju umjetničkog stvaralaštva“, zaključuje naš vodič.