Foto Bivši televizijski urednik i nekada utjecajni IDS-ovac realizirali zajednički ideju

Kada je krajem 2015. godine poznati televizijski urednik Aleksandar Kostadinov, široj javnosti poznat i kao dugogodišnji voditelj prijenosa finala Eurosonga, dao otkaz na HRT-u, ni sam nije znao što će dalje raditi.

Naime, njegova supruga Olivera Međugorac tada je dobila posao menadžerice za odnose s javnošću u tvrtki Nestlé, sa sjedištem u Bruxellesu, pa su se ona, Aleksandar i njihovo dvoje djece preselili u Belgiju.

Otprilike u isto vrijeme, međunarodni tajnik IDS-a i bivši šef kabineta istarskog župana, Oriano Otočan, prihvatio je ponudu tadašnjeg europarlamentarca Ivana Jakovčića da se sa svojom obitelji preseli u Bruxelles i postane dio njegovog najužeg tima suradnika u Europskom parlamentu.

Iako do tada nisu bili povezani ni poslovno ni privatno, sudbina je htjela da se Aleksandar i Olivera u Bruxellesu upoznaju s Orianom i njegovom suprugom Doris Cerin Otočan. Dvije obitelji ubrzo su postale bliski prijatelji.

Kroz godine su se javljale razne ideje kako prijateljstvo upotpuniti i poslovnom suradnjom, tim više što je obitelj Otočan vrlo uspješna u poduzetništvu - vlasnici su nekoliko restorana i poslovnih prostora u Puli.

Tako se postupno razvila ideja o osnivanju Muzeja vina - ne tek još jedne vinoteke s imenom 'muzej', već pravog muzeja, koncipiranog po svim pravilima i standardima koje takva ustanova zahtijeva.

Na pitanje čija je ideja bila pokretanje muzeja, Aleksandar Kostadinov kaže da je inicijativa proizašla iz prijateljstva, sličnih interesa i zajedničke želje da ostave nešto vrijedno iza sebe.

Kako ističe, iako je tijekom života imao razne ideje, ovu je uspio realizirati zahvaljujući suradnji s Doris i Orianom Otočan:

„Jedno je imati ideju, imam ih ja svakakvih, ali drugo je kad to radiš s Doris i Orianom. Onda se to i dogodi.“

Kostadinov nam je otkrio kako mu je bilo važno da karijeru zaključi kulturnim projektom, jer je upravo u kulturi i započeo svoj profesionalni put. Priznaje da su ga raniji poslovi vodili u različitim smjerovima, no upravo ga je ova priča najviše ispunila.

„Ovo me veseli najviše iz dva razloga: prvo, uspjeli smo stvoriti nešto autentično. Drugo, sve što vidite u muzeju rezultat je stvarnih suradnji s institucijama – Arheološkim muzejom, Povijesnim i pomorskim muzejem Istre, Etnografskim muzejom u Pazinu, Poljoprivrednim institutom u Poreču... Bez njih to ne bi bilo moguće.“

Posebno se zahvalio i članovima udruge Vinistra te vinarima s kojima su surađivali, navodeći jedan simpatičan primjer:

„Bez gospođe Rossi, koja je po vinogradima kopala zemlju kako bismo je mogli unijeti u muzej, ne bi bilo ni te bijele zemlje unutra.“

Dodaje kako je i u Bruxellesu često razgovarao s Otočanom o različitim idejama, među kojima se svojedobno našla i ona o dovođenju glazbenog festivala Tomorrowland u Istru. Ta se ideja ugasila dolaskom pandemije, ali muzej je, kaže, nastao spontano - iz ljubavi prema vinu:

„Svi smo na neki način već bili usmjereni prema vinu, poslovno ili privatno. Ja, recimo, kao iskusni kušač - i zaljubljenik.“

Muzej vina Istra smješten je u Ulici Sergijevaca u Puli, u zgradi nekadašnje poslovnice banke, a svečano je otvoren 29. srpnja.

Oriano Otočan kaže da je najveći izazov bio osmisliti kako sve to prezentirati javnosti na pravilan i atraktivan način:

„Muzej je vrlo kompleksan. Tu su pitanja dizajna, izbora eksponata, sadržaja. Najteže je bilo pronaći prave izvore koji sežu do antike, jer ne postoji cjelovita sinteza o istarskom vinarstvu. Naš tim je pretraživao sve moguće izvore – internet, knjige, ne bismo li pronašli nešto što vrijedi pokazati. I stvarno, najteže je bilo doći do kvalitetnih povijesnih podataka: bilo iz antike ili srednjeg vijeka. Zapravo, najmanje informacija imali smo iz vremena Italije ili Jugoslavije, a najviše iz razdoblja Austro-Ugarske.“

Na svečanosti otvorenja, uz domaćicu Doris Cerin Otočan, okupljenima su se obratili prvi pročelnik za poljoprivredu Istarske županije Milan Antolović, prvi predsjednik Vinistre Ivica Matošević, ravnatelj Instituta za poljoprivredu i turizam u Poreču Dean Ban, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo, direktor Vinistre Ivan Marić, povjesničar Branimir Červar i zamjenica župana Jessica Acquavita.

Zamjenik gradonačelnika Pule, Vito Paoletić, podsjetio je da Pula sada, uz muzej maslinarstva koji je proizašao iz vizije i truda Lorene Boljunčić, ima i muzej posvećen vinu.

Tamara Nikolić Đerić, zaslužna za muzejski postav, istaknula je važnost suradnje brojnih pojedinaca i institucija u realizaciji ovog značajnog projekta.

Iako nije bio među govornicima niti izravno uključen u realizaciju muzeja, ne može se zanemariti ni uloga Ivana Jakovčića. Bez njegove vizije, pokrenute prije više od tri desetljeća, Istra danas ne bi bila prepoznata kao uspješna vinska regija.

Jakovčić je također prisustvovao otvorenju, diskretno, povukavši se u jedan kutak muzeja s kojeg je slušao govore.

„Ovo je sjajan prostor, muzej koji je osmišljen tako da se može osjetiti vinska duša Istre. Oduševljen sam onim što je ostvareno i čestitam svima koji su sudjelovali u projektu“, rekao nam je.

U Istri vino nije tek piće – ono je život, tradicija i nepresušan izvor inspiracije. Vino prožima književnost, pjesmu i umjetnost. Od težaka koji su pjevali u poljima do suvremenih glazbenih izričaja, ono ostaje vječni motiv u pričanju priče o istarskom identitetu.

To je samo jedan od brojnih natpisa koje možete pronaći u različitim prostorijama muzeja. Osim što možete kušati oko 120 istarskih vina, izložene su i stare bačve, tradicionalne naprave za preradu grožđa, povijesne informacije o vinarstvu u regiji i mnogi drugi zanimljivi i edukativni sadržaji.

Pula i Istra ovim su muzejom - prvim takve vrste u Hrvatskoj - dobile još jedan atraktivan kulturno-turistički proizvod.

Galerija (50)