MOGUĆE SAMO KOD NAS Tužna sudbina prvog hrvatskog trajekta: umjesto atrakcije

Nedavno se na društvenim mrežama pojavila fotografija prvog hrvatskog trajekta 'Rovinjka', potopljenog u rovinjskoj luci. Usredotočeni na nostalgična sjećanja, korisnici su dijelili komentare o starom drvenom trajektu koji je godinama prevozio teret iz lučice Delfin kraj plivačkog bazena na Crveni otok i otok Katarinu.

Bila je to prigoda da ispričamo priču o trajektu koji je mogao postati turistički relikt, a od kojeg su sačuvani tek rijetki artefakti, danas pohranjeni u Pomorskom i povijesnom muzeju Istre u Puli.

Kasnije je prvi trajekt na Jadranu izgrađen 1952. godine u šibenskom mornaričkom zavodu "Velimir Škorpik", kao drveni desantni brod za potrebe tadašnje Jugoslavenske ratne mornarice (JRM). Kada su za tu svrhu počeli pristizati čelični brodovi, tehnički zastarjeli desantni brod prodan je Kvarnerskoj plovidbi iz Rijeke i preinačen u trajekt 'Bodulka'.

Prva trajektna linija u Hrvatskoj

U nedjelju, 12. travnja 1959., uspostavljena je prva trajektna linija u Hrvatskoj. Tog je dana Bodulka, duga 26 metara, s kapacitetom za 12 vozila i 140 putnika, te brzinom do pet čvorova, krenula iz Šila na otoku Krku prema Crikvenici. Na plovidbi su bili uzvanici, jedan autobus, tri automobila i nekoliko motocikala.

Trajekt je ljeti plovio četiri puta dnevno u oba smjera, a zimi dva puta. No, tijekom ljeta znao je izvesti i do 13 tura dnevno. Plovidba duga dvije milje trajala je oko dvadeset minuta. Zbog velikih gužvi u Crikvenici, nakon četiri godine uveden je dodatni trajekt Kačjak, koji je plovio do 1993., kada ga je kod Maslenice pogodila granata.

Od Bodulke do Rovinjke

Uvođenje prvih trajekata nije prošlo bez teškoća. Na Šilu se prijelazni most dopunjavao daskama, a u Crikvenici su se vozila često sudarala pri ukrcaju i iskrcaju. Parkirališta nisu postojala, pa su se događali incidenti među vozačima. Ipak, 1960. prevezeno je 20 tisuća vozila, a 1961. već 22 tisuće.

Do 1963., kada je liniju preuzela Jadrolinija, a otvorena i nova krčka linija Voz – Črišnjeva, Šilo je bilo jedino otočno trajektno pristanište za Krk. Time je pokrenut snažan razvoj turizma, gospodarstva i naseljavanja.

Nakon izgradnje Krčkog mosta, linija Crikvenica – Šilo izgubila je značaj. Bodulka je prebačena na linije Drvenik – Sućuraj, Split – Supetar i Biograd – Tkon. Godine 1979., Jadrolinija prodaje prvi hrvatski trajekt rovinjskom poduzeću Jadranturist, koje mu mijenja ime u 'Rovinjka'.

Flotu slagao nogometni sudac Federiko Milošević

Već tada bio je to drveni relikt, izrauban i potreban rekonstrukcije. U brodogradilištu Prehrambenog kombinata Mirna rekonstruirani su pogonski motori, paluba i traverse. Rovinjka je služila kao logistički trajekt za otoke, ali i za izlete s piknicima na moru.

Flotom je upravljao rovinjski zet iz Ližnjana, Federiko Milošević – savezni nogometni sudac i brat poznatog klavijaturista Branka Miloševića. Jadranturist je tada imao i veće brodove za izlete poput Tvrdoga (drveni) i Monvija (čelični).

Spašavanje brodolomaca kod Crvenog otoka

Godine 1992. posada Rovinjke proslavila se spašavanjem brodolomaca s broda Jablanac kod Crvenog otoka. Brod s 90 putnika prevrnuo se u naletu orkanskog vjetra, pri čemu su tri osobe poginule, a jedna djevojčica nestala.

Putnici su morali razbijati stakla da bi izašli, zadobivši mnoge posjekotine. Na sreću, Rovinjka, koja je bila usidrena u luci, imala je ukrcanu hotelsku posteljinu. Kapetan Romano Krevatin i motorist Pino Žužić hrabro su krenuli u spašavanje, koristeći plahte kao konope i zavoje.

Nepravda s Plavom vrpcom Vjesnika

Posada je zbog ovog pothvata nominirana za nagradu Plava vrpca Vjesnika. No, u zadnji tren odlučeno je da se nagrada dodijeli Jedinici odreda naoružanih brodova Dubrovnik. Iako nisu osporavali zasluge Dubrovčana, Rovinjci su smatrali da su i oni zaslužili nagradu, pogotovo jer su već bili obaviješteni. Iz protesta su napustili svečanost.

Filmska uloga i kraj karijere

Godine 1999. Rovinjka je poslužila kao scenografija za film Garcia redatelja Dejana Šorka. Tijekom Domovinskog rata prevozila je ranjene branitelje na izlete, a 2008. sudjelovala u gašenju požara na turskom brodu Und Adriyatik.

Nakon obnove hotelskih kapaciteta na Crvenom otoku, Rovinjka više nije mogla udovoljavati potrebama. Maistra, pravna nasljednica Jadranturista, naručila je novi trajekt u Piranu, a Rovinjka je završila na mrtvom vezu u Valsabbioneri.

Maistra ju je nudila Ministarstvu kulture, Istarskoj županiji i Gradu Rovinju. Zainteresirani su bili i Grad Crikvenica i Šilo. Međutim, dok su čekali odobrenje za prodaju, trajekt je počeo tonuti zbog dotrajale oplate. Mornari su pokušali ispumpati vodu, ali bezuspješno.

Kraj u Tehnomontu i sjećanje na pionira

Ubrzo je Rovinjka izvučena zračnim jastucima i dotegljena u pulski Tehnomont, gdje je 2013. godine izrezana, u 62. godini "života". Posljednji artefakti – drveni natpis, mjedeno okruglo okno i željezna bitva – čuvaju se u Pomorskom i povijesnom muzeju Istre. Fotografirala ih je kustosica Katarina Pocedić.

Povodom 50. obljetnice prvog isplovljavanja Bodulke, 2019. je Muzej Grada Crikvenice, u suradnji s Hrvatskim pomorskim muzejem Split, pripremio izložbu "Prva na Jadranu". Izložba je gostovala i u Splitu te u Tehničkom muzeju u Zagrebu.

U Šilu je postavljena spomen-ploča, ali bez prisutnosti predstavnika Crikvenice i Jadrolinije. Umjesto da prihvate Rovinjku za kulturno-turističke svrhe, trajekt je gotovo zaboravljen – osim na internetu, gdje je ostala reportaža novinara Ante Ravlića, popraćena fotografijama Ivana Ivančića Karliška, doajena crikveničke fotografije.