Istarski maslinari u strahu: Nije dobro - koliko ćemo ulja imati ove sezone?

Pregledom svojih maslinika u vrijeme kada se već može procijeniti ovogodišnji rod maslinari vrte glavama. Nakon prošlogodišnje berbe, koja je dala obilati rod, ali zbog duge suše rekordno niske radmane, opći je dojam da će ovogodišnji rod biti manji od prosjeka.

„Masline u Istri su zbog prošlogodišnje ekstremne suše još lagano iscrpljene i može se reći da se ove godine neće ponoviti bogata lanjska berba. Štoviše, čini se da će biti nedostižna i dobra preklanjska berba“, kaže Edi Družetić, poznati stručnjak za masline i preradu ulja i obrazlaže:

Stabla se još oporavljaju

„Lanjska suša uz izrazito visoke ljetne temperature utjecala je na slabi razvoj cvjetnih pupova, a zakašnjelo dozrijevanje na siromašnu akumulaciju rezervi hrane i fitohormona u stablu masline. Kao posljedica izostala je bogata cvatnja, a na pojedinim granama nije ni bilo cvijeta. Stabla se sada oporavljaju, vraćaju  u normalnu kondiciju“.

Po dojavama koje ima, Družetić kaže da na nije svugdje isto, ima mikrolokacija i maslinika u kojima je situacija sasvim zadovoljavajuća. Vjerojatno u onima koji su lani lakše prebrodili stresna uvjete.

Kako komentiraju maslinari širom Istre na stablima maslina se vidi dosta žutoga lišća, u gušćim krošnjama više, na jače rezanima manje. Sada je, naime, razdoblje u kojemu i inače staro lišće opada dok ga zamjenjuje novo jer list normalno živi dvije do tri godine i nakon toga otpadne.

Izraženije otpadanje lišća

„Uobičajeno otpadanje je ove godine nešto izraženije od uobičajenoga jer je negdje potpomognuto i laganom zarazom gljivom koja je uzročnik olovne bolesti masline. Nedostatak lisne površine znači smanjeno stvaranje hrane i izaziva pojačano osipanje malih plodova pa je gnojidba putem lista, direktno usvojivim hranjivima, u takvim uvjetima veoma preporučljiva“, nastavlja Družetić.

Na pitanje koja nam najbolja popularno nazvana „antistres“ gnojiva preporučuje Družetić kaže da ih ima više, a najbolje je izabrati one sa brojnim mineralima, koji bi trebali biti u tlu, ali ih je nedostatno ili ih usred suše stabla ne mogu upiti. Prskanjem nadoknađujemo manjak, stablo preko lišća usvaja minerale i prenosi ih u plodove i lisnu masu gdje nedostaje.

Kad je riječ o štetnicima Družetić kaže da su prošle godine uvjeti za razvoj maslinove muhe zbog visokih temperatura bili izrazito nepovoljni i teško je očekivati da će se to i ove godine ponoviti. Zbog manjeg broja plodova i vjerojatne štete od maslinove muhe, bit će veoma korisno praćenje njezina razvoja i pravovremena zaštita tijekom kolovoza i rujna da bi se kvalitetno očuvao i ovaj reducirani urod.

Svrdlaš, mramorasta stjenica i maslinova muha

„Maslinova muha polaže jajašca u veće plodove, pa za sada nije opasna. Međutim, ako krajem srpnja padnu temperature nije na odmet pratiti njenu populaciju, a najbolje je to činiti postavljanjem ljepljivih feromonskih pločica. Ako su uhvaćene muhe u brzom porastu potrebno je tretiranje“, kaže Družetić.

U međuvremenu je i invazivna azijska mramorasta stjenica postala redoviti štetnik koji može napraviti znatne štete na maslinama u razdoblju od kraja lipnja i cijeli srpanj. Prema prvim zapažanjima, krajem lipnja je već počela svoju aktivnost, a može izazvati ozbiljne štete ako se ne suzbija.

„Simptomi smeđe mramoraste stjenice su sušenje tek zametnutih plodova i prijevremeno otpadanje zelenih plodova, dok od svrdlaša su na plodićima vidljive male rupice, što su ustvari ugrizi na mjestu ishrane“, zaključuje Družetić.

Kad je riječ o štetnicima stalno ih prati dr. sc. Ivana Dminić Rojnić, profesorica mediteranskih kultura na porečkom odjelu riječkog Veleučilišta. Prema njenim izvješćima za potrebe članova udruge Agrorovinja u rovinjskim maslinicima bilježi se značajna prisutnost svrdlaša masline i smeđe mramoraste stjenice, a sve je prisutnija i maslinova mušica, koja uz moljca može prouzročiti najveće štete.

Nema odobrenih sredstava za svrdlaša i stjenicu

„Osjetljivije sorte za svrdlaša i stjenicu su one sitnijeg ploda (Leccino, Pendolino), ali zabilježene su štete i kod tradicionalnih sorti Buža i Rošinjola. Na tržištu nažalost nema niti jednog registriranog preparata koji pokriva zaštitu protiv svrdlaša i stjenice“, kaže Ivana Dminić Rojnić i dodaje:

„Trenutno registrirani preparati za maslininu muhu i moljca su Decis 2,5 EC, Decis 100, Scatto, Poleci plus, Rotor, Demetrina, Rotor super, Ritmus i drugi koji imaju slabije djelovanje, naročito pri visokim temperaturama, ali bi ipak barem djelomično mogli utjecati na smanjivanje populacije svrdlaša i stjenice.“

Ivana Dminić Rojnić kaže da se u zaštiti za svrdlaša, smeđe mramoraste stjenice i maslinine muhu mogu koristiti i ekološki preparati, pojačivači na bazi ulja, primjerice Strike Top i kumina, npr. Oliveg i drugi koji imaju insekticidno djelovanje. Također se mogu koristiti i preparati repelentnog, odbijajućeg djelovanja kao što su sumporno vapno i kaolin. Nažalost, ta su sredstva poprilično skupa, posebno za maslinare koji proizvode ulje za vlastite potrebe, a takvih je najviše.