Međunarodna izložba 'Male barke i velike priče' nastala je kao posveta profinjenoj predanosti i vještini brodomodelara

Uz ovogodišnju 19. Regatu tradicijskih brodova ekomuzej Kuća o batani je u novouređenom prizemlju kazališta „Antonio Gandusio“ priredio atraktivnu izložbu brodomaketara iz Rovinja, Bakra, Krka, Zadra, Verone, Trsta, Venecije i Pirana. Na izložbi se mogu vidjeti minuciozne makete tradicijskih barki i brodova, od najmanje batane do velikih jedrenjaka, od kojih neki mogu ploviti uz pomoć jedara ili automatike.

Izložba nazvana „Male barke i velike priče“ nastala je kao posveta profinjenoj predanosti i vještini brodomodelara. Njihov je rad većinom samotnjački i mukotrpan, traje sate i sate i uglavnom proizlazi iz zaljubljenosti prema moru i onome što predstavlja u mediteranskoj i jadranskoj kulturi.

Kad je riječ o istarskim batanama najuporniji maketar je Slobodan Simič Sime iz Pirana koji je izradio sve njene izvedbe, s dva pramca, polukružnom krmom, zakrivljenim i ravnim bokovima. Uz izradu maketa bavi se i gradnjom pravih tradicijskih brodica. Simič je strastveni sakupljač i dokumentarist istarske maritimne baštine, suosnivač zbirki i muzeja. Svoja je istraživanja ovjekovječio u esejima i knjigama koje se bave tradicijskim plovilima i tehnologijom njihove gradnje.

Strast prema maketarstvu

Od hrvatskih maketara čiji su radovi na izložbi najveći su modeli Luciana Keber iz Bakra, voditelja tamošnje Lučke ispostave. Makete je počeo izrađivati kao dječačić usvajajući vještine svog oca, a potom djelovanjem u maketarskim klubovima. Do sada je priredio četrdesetak samostalnih izložbi diljem naše obale ali i u Sloveniji i Francuskoj.

Kao predsjednik riječkih maketara pokrenuo je nacionalno prvenstvo, a od 1997. je međunarodni sudac za natjecanja u brodomaketarstvu. Osmislio je i registrirao edukacijski program za osmoškolce koji je zaživio u Rijeci, Bakru, Betini i Zagrebu.

Posljednjih dvadeset godina svog maketarskog rada posvetio je istraživanju i izradi modela čak petnaest tipova tradicionalnih hrvatskih brodica i jedrenjaka od kojih mnogi plove radio upravljanjem. Svoja istraživanja objavio je u tri knjige posvećene tradicijskim brodovima koja su doživjela nekoliko izdanja.

Maketarstvo kao zanimanje

Vrijedno je spomenuti i nagrađivanog Željka Skomeršića sa Krka koji ima vlastitu maketarsku radionicu Leut kod krčke katedrale. Uz maketarstvo strastveno se desetljećima bavio prikupljanjem predmeta iz pomorske baštine pa je stvorio zbirku sa artefaktima kakvih nema ni u fundusima hrvatskih muzeja.

Zahvaljujući njegovom strastvenom maketarskom i sakupljačkom radu te popularizaciji maritimne baštine 2018. je zahvaljujući projektu Mala barka 2 i u suradnji s Gradom Krkom, Pomorskim i povijesnim muzejom Hrvatskog primorja iz Rijeke formiran Interpretacijski centar pomorske baštine otoka Krka. Ovaj prostor koji objedinjuje muzeološku zbirki i aktivnu radionicu jedinstven je projekt u kojem je, dakako, vodič upravo Skomeršić.

U Italiji maketarstvo može postati i životni poziv. Tako se 26-godišnji Andrea Belfanti iz Verone istražujući jadransku pomorsku povijest i izradom maketa tradicijskih brodova postao profesionalni maketar. Za ovaj rijetki zanat odlučio se nakon izrade složenog modela barke Freccia Azzura. Uslijedila je izrada modela tradicijskog barki ne samo s talijanske već i hrvatske strane Jadrana.

Makete i iz 3D printera

Maketarski rad Fabia Gheradija iz Venecije potekao je od njegove strasti prema jedrenju tradicijskim barkama čiji su korijeni u Venecijanskoj laguni. Šest godina bio je predsjednik venecijanske udruge koja organizira regate tradicijskim brodicama. Zahvaljujući svom iskustvu i jedrenju sa Rovinjcima iz udruge Kuća o batani svake godine sudjeluje na rovinjskoj regati a ponekad potegne i malo dalje.

Gherardi je na izložbi izložio i plastične makete barki izrađene sofisticiranom tehnologijom 3D printanja. Ovi su modeli uglavnom namijenjeni takmičenju u plovidbi.

Uz spomenute na izložbi svojim radovima sudjeluju Paolo Marotta iz Trsta, Tomislav Tičić iz Zadra i članovi Maketarske radionice rovinjske Zajednice Talijana, voditelj Alvise Benussi, Zlatko Herbut, Sergio Sponza, Elin Tatković te dvije dame, Fiorella Marić i Mihaela Zaharija. Izložba na kojoj je izloženo četrdesetak modela tradicijskih plovila može se razgledati do subote.

„Ideja o postavljanju ove izložbe nastala je prošle godine kada nam je naš dugogodišnji prijatelj Fabio Gherardi poklonio komplet automatike da je ugradimo u jedan takmičarski model batane. U Maketarskoj radionici naše Zajednice Talijana dali su ideju da Kuća o batani organizira ovu izložbu, po našim saznanjima do sada najveću u Istri na kojoj su maketari izložili 40-tak modela. Izložba je izazvala veliko zanimanje Rovinjaca i turista pa je izvjesno da ćemo iduće godine, kada obilježavamo 20. godišnjicu Regate tradicijskih plovila biti još bogatija i poput naše regate prerasti u tradicionalnu, rekao nam je o izložbi Ennio Cherin, predsjednik udruge Kuća o batani.