Otvorena retrospektivna izložba Zore Matić: impresivan opus velike umjetnice i prve ravnateljice rovinjskog muzeja

U Muzeju Grada Rovinja, čija zgrada palača Califfi je još u rekonstrukciji, postavljena je retrospektivna izložba posvećena Zori Matić, prvoj ravnateljici muzeja. Zora Matić je rođena 1923. u Sloveniji, u mjestu Kresnice. Pohađala je gimnaziju u Zagrebu, studirala slikarstvo na Umjetničkoj akademiji u Münchenu a potom i na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti. U slikarstvu se pojavljuje 1951. sa serijom ekspresionističkih motiva rovinjskih kuća. Nakon duge slikarske karijere, izlaganja u svjetskim umjetničkim metropolama Amsterdamu i Londonu, potpuno se posvetila Rovinju, gdje je preminula je i sahranjena 1999. godine.

Na izložbi naslovljenoj 'Povratak', čiji je kustos Elizabeta Rogović, izloženi su ponajprije otkupljeni i donirani radovi koji su nedavno postali dio muzejskog fundusa. Tijekom 2023. godine od obitelji Pešić otkupljeno je osam slika, a istovremeno je Muzeju na dar ponuđen značajan broj slika, crteža i kolaža, pa je u donaciju prihvaćeno ukupno 95 radova.

Spletom okolnosti, naredne je godine Muzej obogatio svoj fundus sa 53 umjetnine Zore Matić koje je Grad Rovinj otkupio od privatnog vlasnika kako bi ih donirao Muzeju. Riječ je o radovima presudnima za razumijevanje likovnog izričaja Zore Matić.

Zaokružen umjetnički rad Zore Matić

Uz slike, crteže i objekte koji su od ranije u muzejskom fundusu, novim je akvizicijama muzejska zbirka obogaćena ključnim djelima ove slikarice, stvorena je cjelina kojom se može rekonstruirati njezina likovna angažiranost i dobiti relevantna slika o fazama, mijenama i svim osobitostima koje se iščitavaju i prate u njezinom kreativnom djelovanju. Brojem i kvalitetom djela rovinjski muzej postaje jedini muzej u čijoj je zbirci zastupljen zaokružen umjetnički rad Zore Matić.

Izložba 'Povratak', u autorskoj koncepciji kustosice Elizabete Rogović koja potpisuje i stručni tekst u katalogu, zamišljena je kao kontinuitet u predstavljanju rada Zore Matić, usmjerena je na djela koja su recentno postala dio fundusa. Daje doprinos vrednovanju stvaralaštva ove umjetnice koja je napravila iskorak u poimanju vizualnog, a ostala je vezana uz regionalnu scenu iako joj po svemu sudeći mjesto pripada u širem nacionalnom kontekstu.

Za Zoru Matić veže se cjelokupna poslijeratna povijest bogate rovinjske likovne tradicije. Nakon egzodusa Talijana iz Rovinja grad prekrasnih prirodnih i dojmljivih graditeljskih vizura iz doba Venecije, Austrije i Italije ostao je gotovo ispražnjen. Srećom, Rovinjac Cesco Dessanti je kao student zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti počeo dovoditi svoje kolege. U Rovinj nakon 1948. dolaze mladi slikari Vjekoslav Brešić, Edo Murtić, Ljubo Škrnjug, a došli su i u gradu trajno ostali Bruno Mascarelli i Zora Matić.

Prvu samostalnu izložbu u Domu kulture u Rovinju imao je Bruno Mascarelli 1951. godine. Prvu neformalnu grupu Valdibora činili su Bruno Mascarelli, Zora Matić, Žarko Naunović i Marčelo Brajnović, iz koje je kasnije izrasla glasovita rovinjska Likovna kolonija. Svoju jedinu zajedničku izložbu priredili su 1953. u zgradi Okružnog suda u Puli kao popratni program Prvoga pulskog festivala. Upravo te godine osnovan je Zavičajni muzej, a počeo je djelovati 1954. nakon skupljanja građe i uređenja prostora. Bruno Mascarelli je predvodio inicijativni odbor i muzejski, a za prvu upraviteljicu postavljena je slikarica i grafičarka Zora Matić, koja je gotovo sama očistila zapuštenu baroknu palaču Califfi, najljepšu i najvrjedniju zgradu u Rovinju.

Zbirka sa dvije tisuće umjetnina

Postupno kroz pedesete i šezdesete godine prošlog stoljeća starogradsku jezgru naseljavaju umjetnici iz cijele Jugoslavije, najviše iz Zagreba i Beograda, raznih identiteta, političkih opredjeljenja i umjetničkih afiniteta. U Rovinj tako dolaze Biserka Baretić, Lidija Salvaro, Josip Vaništa, Slobodan Vuličević, Bogumil Car, Stipo Praljko, Stojan Aralica, Ivo Steiner, Josip Vaništa i drugi. Stvaraju, druže se i spontano okupljaju u likovnu koloniju, koja je imala 34 člana iz zagrebačkog i 11 iz beogradskog likovnog kruga. Prisutnost umjetnika u inspirativnom gradu pridonijela je razvoju bogate galerijske djelatnosti Muzeja.

Donacijama umjetnika i otkupima nastao je fundus suvremenih likovnih djela koji je u slijedećim decenijama prerastao u Modernu galeriju. Zahvaljujući fundusu rovinjskoga Muzeja, nastalog za tih i kasnijih godina, sa preko dvije tisuće umjetnina, više od Muzeja suvremenih umjetnosti Istre, Rovinj ostaje trajni marker u umjetničkom životu Istre, Hrvatske i Jugoslavije u drugoj polovici 20. stoljeća, te ga treba vrednovati u takvom povijesno-umjetničkom kontekst. Zora Matić je kao prva ravnateljica muzeja tako ostala u trajnom sjećanju ne samo Rovinja već i u cijelom likovnom miljeu Hrvatske i Jugoslavije.

Uz 50. obljetnicu osnivanja muzeja 2004. izdana je monografija o Zori Matić, čija je autorica Iva Körbler. Povjesničar umjetnosti Argeo Curto, koji je u to vrijeme bio direktor muzeja, rekao je da je dio njenih slika, koje je umjetnica zbog nedostatka prostora u stanu držala u depou muzeju, odnio njen nasljednik, brat Milan Matić.

Pet godina kasnije Dario Sošić, viši kustos koji je gotovo cijeli radni vijek proveo u rovinjskom muzeju je kao autor, dizajner i urednik vidio izdanje kapitalne monografije „Zbirka suvremenu umjetnosti Zavičajnog muzeja Grada Rovinja“. Uz njegov tekst o osnivanju muzeja, nastanku Likovne kolonije i kultne izložbe Grisia u knjizi su obavljeni brojni zanimljivi dokumenti, među njima i faksimil govora Zore Matić prilikom otvaranja muzeja 1954.

Grad Rovinj otkupio grobnicu Zore Matić

„Zora Matić je bila izuzetno vrijedna, slikarica, koja je, iako skromno, uspjela živjeti od prodaje svojih slika. Budući da su Grisiju i brojen rovinjske izložbe posjećivali i strani kolekcionari najviše je njenih slika završilo u inozemstvu. Mi ni onda ni sada nismo imali organizirano tržište umjetnina, pa plasman likovnih djela ovisi o umješnosti autora. Ipak, muzej je iz svojih skromnih sredstava do 2009. imao u svom fundusu čak 48 otkupljenih slika Zore Matić u raznim tehnikama. Po tome je uz bok velikana rovinjskog likovnog kruga Vilka Šeferova, Cesca Dessantija, Vjekoslava Brešića, Quintina Bassanija, Marčela Brajnovića, Bruna Mascarellija, Miroslava i Miodraga Đorđevića“, napisao je Dario Sošić.

Grad Rovinj je pred nekoliko godine otkupio grobnicu Zore Matić na Gradskom groblju Laste. Naime, na Njuškalu se pojavio oglas o prodaji grobnog mjesta na što je reagirao Grad i platio šest tisuća eura za grobnicu iako je uobičajena cijene deset puta manja. Tako se Grada Rovinj odužio zaslužnoj umjetnici. Izložba ostaje otvorena do 24. kolovoza.