‘Rovinj ne smije postati eksperiment, nego primjer dobre uprave’

Na ovogodišnjim lokalnim izborima, nakon dva mandata gradonačelnika Marka Paliage, u IDS-u Rovinja uvjereni su kako su sugrađanima ponudili  još jednog mladog i perspektivnog kandidata. Emil Nimčević proveo je cijelo djetinjstvo i mladost u Rovinju-Rovigno, afirmirao se kao sportaš, trener i profesor, a kao ravnatelj Strukovne škole Eugena Kumičića, zajedno sa svojim timom, pozicionirao je tu školu među najpoželjnije obrazovne ustanove u regiji. Lokalna zajednica prepoznaje ga kao uspješnog ravnatelja škole, što je pozicija koja jamči sigurnost, stabilnost i određeni ugled. Stoga smo razgovor o njegovoj kandidaturi započeli pitanjem o motivima koji ga navode da napusti tu zonu sigurnosti i odluči se kandidirati za zahtjevnu i javnosti izloženu funkciju gradonačelnika.

- Sve je manje ljudi koji se žele baviti politikom, i nažalost, riječ "politika" danas često ima negativnu konotaciju. Osobe koje se odluče na taj put nerijetko se percipiraju u negativnom svjetlu, kao da ih nužno vode osobni interesi. No, smatram da to ne mora i ne bi smjelo biti tako.

Osjetio sam odgovornost da se uključim i pokušam pridonijeti boljitku zajednice u kojoj sam odrastao i koju dobro poznajem. Svakodnevno sam u kontaktu s ljudima i kroz svoj dosadašnji rad uvidio sam da posjedujem znanje i iskustvo koje može pomoći u rješavanju konkretnih problema. To je nekako put koji slijedim cijeli život.

Krenuo sam kao sportaš, pa mi je taj svijet jako blizak. Sport me naučio timskom radu, zajedništvu i upornosti. Bio sam uključen i u razvoj sporta u našem gradu, a kasnije sam kroz školstvo nastojao poboljšati uvjete rada za svoje kolege i učenike. U Strukovnoj školi Eugena Kumičića, čiji sam ravnatelj, fokusirao sam se na stvarne potrebe, od obnove prostora do uvođenja novih obrazovnih programa koji odgovaraju zahtjevima tržišta rada.

Također, puno sam radio na inkluzivnosti. Ponosan sam na suradnju naše škole s Društvom osoba s invaliditetom iz Rovinja i Down centrom iz Pule. Mislim da rezultati Strukovne škole koju vodim dokazuju da nisam postao ravnatelj radi titule, već da bih kroz tu ulogu ponudio bolje obrazovne i radne uvjete. Vjerujem da sam kroz rad u školi mnogo postigao, a sada želim tu istu energiju i odgovornost prenijeti na rad za svoj grad.

Zašto smatrate da bi građani 18. svibnja trebali dati svoj glas upravo vama?

-Cijeli sam život u Rovinju i tijekom svih tih godina uvjerio sam se u jedno: napredak se ne događa slučajno. On je rezultat rada, vizije i predanosti ljudi koji vole ovaj grad i znaju kamo žele ići. Rovinj je danas grad na kojem nam mnogi zavide, ali iza toga stoji dugogodišnje promišljeno vodstvo i odgovorno planiranje. Ljudi koji su znali gledati unaprijed, nisu podlegli kratkoročnim interesima, već su ulagali u dugoročne vrijednosti.

Stoga ne smijemo dopustiti da sve što smo gradili predamo nekome tko bi Rovinj pretvorio u prostor za eksperimente. Vidjeli smo što se dogodilo u sredinama koje su dobronamjerno povjerovale praznim populističkim obećanjima. Ostali su razočarani, projekti su zaustavljeni, a povjerenje izgubljeno. Rovinj si to ne smije priuštiti.

Mi smo već pokrenuli važne i strateške projekte. Istra je danas međunarodno prepoznata, ne samo po svojoj prirodnoj ljepoti, već i kao regija stabilnosti, naprednog gospodarstva i visokih društvenih standarda. Ponosni smo što smo i primjer zaštite prava naših manjina, osobito talijanske autohtone zajednice, s kojom živimo u suživotu i međusobnom poštovanju.

Rovinj-Rovigno se s ponosom ističe među najuspješnijim gradovima u Hrvatskoj. Imamo jedan od najviših prihoda po stanovniku, razvijen sustav obrazovanja i snažnu socijalnu skrb. Sve to nije slučajnost, već rezultat dugoročnog rada, zajedništva i odgovornog upravljanja.

Stoga jasno i otvoreno kažemo da nećemo prepustiti naš grad onima čiji je jedini politički alat kritika. Rovinj treba ljude koji rade, koji stvaraju i koji znaju što žele. Ne ljude koji ruše, a ne nude ništa bolje.

Spomenuli ste niz područja, ali turizam niste posebno istaknuli. Nekad najperspektivnija gospodarska grana danas sve češće izaziva zabrinutost zbog utjecaja na kvalitetu života lokalnog stanovništva. Kako vi gledate na taj izazov i koje konkretne mjere planirate poduzeti?

-Prekomjerni turizam izazov je s kojim se danas suočavaju sve uspješne destinacije diljem Europe, a naravno, ni Hrvatska ni Rovinj nisu iznimka. No, smatram da smo na taj problem reagirali na vrijeme, prije nego što su nam se počeli događati scenariji koje danas gledamo u nekim europskim gradovima. Bili smo prvi u Hrvatskoj koji su otvoreno progovorili o toj temi. Jedini smo donijeli Strategiju razvoja turizma koja ne gleda samo brojke i kapacitete, već u središte stavlja i mišljenje građana, odnosno kvalitetu života stanovnika.

Turizam je i dalje najjača gospodarska grana u Hrvatskoj. Od njega žive i brojni drugi sektori, izravno i neizravno. I zato smo pristupili tom pitanju odgovorno i dugoročno.

Na temelju naše Strategije razvoja turizma do 2030. godine, donijeli smo niz konkretnih mjera koje osiguravaju održivost. Primjerice, nećemo poticati širenje privatnog smještaja. Zadržavamo postojeće kapacitete, svi dosadašnji iznajmljivači su zaštićeni, a nove razvojne zone bit će planirane pažljivo i s ograničenim smještajnim kapacitetima. Fokus je na podizanju standarda, produženju sezone i razvoju novih poslovnih prilika koje nisu isključivo vezane uz turizam. Na taj način otvaramo stabilna radna mjesta koja ne ovise o sezoni i jačamo dodatne sadržaje koji obogaćuju život i turističku ponudu.

Kad govorimo o turizmu u Rovinju, mnogima je prva asocijacija ljetna gužva i teškoće s pronalaskom parkirnog mjesta. Prometna opterećenost postaje sve veći problem, posebno u vrhuncu sezone. Što mislite učiniti po tom pitanju i postoji li uopće rješenje?

-Bit ću iskren. Nitko nema čarobni štapić kojim se može preko noći riješiti situacija kad se na tisuće ljudi odluči istovremeno sjesti u automobil i krenuti prema gradu. No, nastojimo maksimalno iskoristiti moguće solucije za poboljšanje prometne protočnosti i uvođenje alternativnih oblika prijevoza. Danas znamo koji su to koraci jer smo, u suradnji s Fakultetom prometnih znanosti iz Zagreba, izradili Strategiju urbane mobilnosti. Ta se strategija temelji na stvarnoj analizi stanja i jasno pokazuje koje su realne opcije za Rovinj. U njezinu izradu uključili smo i građane.

Već su planirani konkretni projekti. Jedan od većih infrastrukturnih zahvata je premještanje autobusnog kolodvora s Trga na Lokvi na Concettu. Sredstva su već osigurana i zaključen je proces javne nabave. Osim toga, u suradnji s turističkim sektorom razvijat ćemo sustav "park & ride".

Planiramo uvođenje linijskog gradskog prijevoza kako bismo povezali naselja unutar grada. Također, u dogovoru s taksi službama radimo na programu subvencioniranog prijevoza za umirovljenike, kako bi lakše i povoljnije mogli doći do bolnice, Doma zdravlja, gradskih službi ili tržnice. No, moram napomenuti kako javni prijevoz uvodimo isključivo radi potreba naših građana, jer na primjeru drugih gradova vidimo kako javni prijevoz ne rješava prometne gužve. Najbliži nam je primjer Rijeka koja ima gradske autobuse, a svejedno ima puno veći problem s parkingom i prometnim gužvama nego mi u Rovinju.

Što je po vama trenutno, osim prometa, gorući problem Rovinja?

-Rovinj nažalost dijeli sudbinu cijele Republike Hrvatske po pitanju nedostatka kadrova u zdravstvu i socijalnoj skrbi, primjerice u domovima za starije. Ti sektori nisu u nadležnosti jedinica lokalne samouprave, no mi kao Grad osjećamo potrebu da ublažimo taj udarac koliko je moguće, barem za naše građane.

Stoga već sufinanciramo smještaj deficitarnih kadrova u zdravstvu i smještaj socijalnih radnika, te namjeravam tom programu dati dodatnu financijsku potporu. Kad već govorimo o zdravstvu, nastavit ćemo ulagati u Specijalnu bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju „Martin Horvat“, koju smo s ponosom podigli na razinu jedne od najuglednijih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj.

Nastavit ćemo podupirati programe prevencije poput mamografskih pregleda, programa ranog otkrivanja tumora prostate te ostale mjere prevencije, a značajnu financijsku podršku Grada i dalje će imati rovinjske ispostave Istarskih domova zdravlja i Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Istarske županije.

Socijalna skrb također je važan segment funkcioniranja našeg Grada u okviru kojeg ćemo nastaviti ulagati u još kvalitetniji sustav skrbi o potrebitima, te namjeravam povećati sredstva za socijalno najugroženije građane i umirovljenike.

Subvencioniranje smještaja deficitarnim kadrovima svakako je nužno s obzirom na cijene nekretnina u Rovinju. Koja rješenja nudite po pitanju stambene politike i zadržavanja mladih u vašem gradu?

-Istina. Moja je vizija da Rovinj-Rovigno postane grad prilika za mlade, a stambeno zbrinjavanje mladih ključno je za demografsku stabilnost i kvalitetu života u našem gradu. Stoga nastavljamo s realizacijom projekta POS stanova na lokacijama Montepozzo, Štanga i Rovinjsko Selo, za što smo već osigurali gradska zemljišta.

Paralelno s tim, pri kraju su radovi na dogradnji vrtića Mondelaco i obnovi vrtića "Neven". Znamo koliko je mladim obiteljima važno imati dostupne vrtićke kapacitete. Planiram zadržati cijene vrtića među najnižima u Hrvatskoj, kao što je to i danas.

Kad govorimo o djeci i mladima, važno je spomenuti i učenike i studente. Centar za mlade je otvoren i već postaje prostor novih ideja, edukacija i kreativnog izražavanja.

Povećali smo iznose studentskih stipendija i s ponosom mogu reći da Rovinj ima najveći broj stipendista u cijeloj Istri. A nakon učenja i rada, znamo da mladima (i ne samo mladima) nedostaje zabave u Rovinju, stoga planiramo znatno pojačati ponudu zabavnih sadržaja.

Ranije ste se osvrnuli na vaš rad u područjima sporta i školstva. Kako po vama stoji Rovinj po tom pitanju i što bi se dalo poboljšati?

-Rovinj ima izuzetno visoke standarde i po pitanju uvjeta u školama i po pitanju sportske infrastrukture. To nije samo moja tvrdnja, već su nam to potvrdili brojni istaknuti sportaši, reprezentativci i olimpijci.

Za mene je sport temelj zdravog društva. On stvara zajedništvo, potiče zdrav način života, produžuje turističku sezonu i ima snažan gospodarski utjecaj. No, prije svega, sport je ulaganje u budućnost naše djece. Ulaganjem u sport ulažemo u zdravlje, društvenu povezanost i vrijednosti koje želimo njegovati u našem gradu.

Zato ćemo povećati financijska sredstva za rad sportskih klubova, a istovremeno nastaviti s ulaganjima u sportsku infrastrukturu. Prvi je takav projekt izgradnja atletskog poligona kojeg provodimo paralelno s projektom proširenja Osnovne škole Jurja Dobrile. Tim projektom pokrivamo u jednoj investiciji ova dva područja koja ste spomenuli, dakle sport i školstvo, jer će tim projektom rovinjski sportaši i rekreativci dobiti nove sportske sadržaje, a Osnovna škola Jurja Dobrile uvjete za jednosmjensku nastavu.

Osim toga, osigurana su sredstva i spremni smo za proširenje Talijanske osnovne škole “Bernardo Benussi”, a u pripremi je i projektiranje proširenja Osnovne škole Vladimira Nazora.

Moto vaše izborne kampanje je „jedan grad, jedna zajednica“. Što time želite poručiti?

-Htio sam poručiti da Rovinj diše i mora nastaviti disati kao jedno. Mi Rovinježi smo, između ostalog, prepoznati po svojem zajedništvu. Želim da nastavimo njegovati te vrijednosti, brinuti o našim manjinama, posebice o autohtonoj talijanskoj manjini i njezinim ustanovama, te o našim tradicijama poput rovinjskog dijalekta, bitinade, seljanske čakavice i baluna, jer su to neizostavni dijelovi identiteta našega grada. Jer upravo u toj raznolikosti, u toj povezanosti između prošlosti, sadašnjosti i budućnosti leži istinski duh Rovinja, i taj duh moramo zaštititi.