Vrijeme je za ozbiljnu podršku istarskoj poljoprivredi

Unatoč značajnom doprinosu gospodarstvu, istarski obrtnici i poljoprivrednici suočavaju se s brojnim preprekama, od nedostatka radne snage do kompleksne porezne politike. Razgovarali smo s Gordanom Trojanovićem, predsjednikom Udruženja obrtnika Grada Rovinj i vlasnikom obrta "Rasadnik Darko", o ključnim izazovima i mogućim rješenjima za jačanje ovih vitalnih sektora.

Obrtništvo predstavlja jedan od ključnih temelja gospodarskog razvoja Istarske županije, s više od 10 tisuća aktivnih obrta koji zapošljavaju preko 20 tisuća ljudi i značajno doprinose visokom BDP-u regije. Raste i broj modernih obrta usmjerenih na intelektualne usluge, što potiče samozapošljavanje i gospodarsku otpornost. Unatoč tome, obrtnici često osjećaju nedostatak priznanja i institucionalne podrške koju zaslužuju kao žilav i odgovoran dio lokalnog gospodarstva.

Gordan Trojanović, dugogodišnji obrtnik i čelni čovjek rovinjskog udruženja, ističe: „Obrtništvo u Istri ima dugu tradiciju, ali i danas se suočava s izazovima poput manjka radne snage, administrativnih opterećenja i nelojalne konkurencije. Ipak, potencijala ima – pogotovo ako se oslonimo na kvalitetu, znanje i suradnju.“

Porezna politika u poljoprivredi: Olakšati put do proizvodnje

Jedan od konkretnih prijedloga za poboljšanje uvjeta poslovanja dolazi iz sektora poljoprivrede. Trojanović, koji se i sam bavi proizvodnjom bilja, predlaže promjenu porezne politike po uzoru na građevinski sektor, omogućavajući prijenos porezne obveze kod nabave opreme i alata.

„Poljoprivreda je sektor sa sporim obrtajem kapitala. Uložiš danas, a povrat vidiš tek za godinu, dvije ili više. Omogućavanje odgođenog PDV-a, odnosno prijenosa porezne obveze, značilo bi da proizvođači ne moraju blokirati kapital već u startu, već bi se PDV obračunao tek pri krajnjoj prodaji“, objašnjava Trojanović, navodeći primjer vlastite prakse nabave strojeva iz inozemstva gdje ovakav model već funkcionira. 

Osim poreznih izazova, poljoprivrednici se suočavaju i sa strukturnim problemima, prvenstveno nedostatkom radne snage i nepostojanjem jasne strategije razvoja sektora. „Poljoprivreda nije brzorastući biznis i zahtijeva vrijeme da se uložen trud isplati. Trenutno nemamo precizne podatke o potrebama tržišta, što otežava planiranje proizvodnje“, ističe Trojanović, ilustrirajući problem nemogućnošću zapošljavanja radnika iz drugih dijelova Hrvatske zbog administrativnih barijera.

Konkurencija turizmu i važnost lokalne distribucije

Trojanović naglašava da turizam, iako važan, ne može funkcionirati bez snažne poljoprivrede. Zalaže se za jačanje lokalne distribucije poljoprivrednih proizvoda direktno restoranima, bez posrednika, što bi osiguralo fer cijene za obje strane. Problem leži u nedostatku organiziranih proizvođača koji bi mogli osigurati dovoljne i stabilne količine za potrebe lokalnog tržišta.

Udruživanje poljoprivrednika kroz zadruge ili druge oblike suradnje Trojanović vidi kao nužnost za prevladavanje problema plasmana i jačanje pregovaračke moći na tržištu. „Pokušao sam osnovati dvije zadruge, ali ljudi su sumnjičavi. Još uvijek vlada mentalitet iz doba socijalizma, nedostaje zajedničkog nastupa na tržištu“, objašnjava, uspoređujući situaciju s uspješnim primjerima iz Italije gdje se proizvođači mogu fokusirati na proizvodnju, prepuštajući marketing i distribuciju specijaliziranim subjektima. Kvalitetna vina i maslinova ulja iz Istre prepoznata su u svijetu, no nedostatak količina ograničava njihov izvoz i zadovoljavanje potreba lokalnog turizma. Trojanović kritizira postojeći sustav poticaja koji se često dijele bez praćenja učinka i predlaže preusmjeravanje poticaja na nagrađivanje stvarno proizvedenih i plasiranih proizvoda.

Budućnost obrtništva: Kvaliteta, suradnja i mladi

Govoreći o obrtništvu općenito, Trojanović naglašava važnost kvalitete, znanja i suradnje kao ključnih elemenata za uspjeh. Posebnu pažnju treba posvetiti uključivanju mladih u obrtničke djelatnosti, pokazujući im da je obrt vrijedan, kreativan i održiv put. Suradnja s obrazovnim institucijama i promocija pozitivnih primjera u tom su smislu ključni.

Unatoč svim izazovima, Gordan Trojanović ostaje optimist: „Ako radimo kvalitetno, surađujemo i borimo se za svoje interese, obrtništvo ima svijetlu budućnost – i u Istri i u cijeloj Hrvatskoj.“ (tekst nastao u suradnji s Obrtničkom komorom Istarske županije)