'Pula se mora vratiti na investicijsku mapu Hrvatske i Europe'

Na konferenciji za medije nezavisnog kandidata za gradonačelnika Pule Gorana Mihovilovića, održanoj u ponedjeljak, kandidat s liste profesor Dean Sinković predstavio je niz strateških mjera za gospodarski preporod Pule. U fokusu su osnivanje Gospodarskog savjeta, pokretanje poduzetničko-industrijske zone po uzoru na Bakar, stvaranje tehnološkog parka u suradnji s akademskom zajednicom te razvoj održivog i visokokvalitetnog turizma. Cilj je - kako ističe Sinković - učiniti Pulu gradom koji privlači investicije, otvara nova radna mjesta i zadržava mlade talente.

- Profesor ste na Fakultetu ekonomije i turizma u Puli i jedan od ključnih ljudi u timu Gorana Mihovilovića za gospodarstvo. Na koji način planirate revitalizirati grad?

- Strateškim planiranjem razvoja u srednjem i dužem razdoblju koje bi kreirali stručnjaci iz područja poduzetništva, ekonomije, urbanog planiranja i upravljanja okolišem. Grad je u 30 godina puno toga izgubio a malo vrijednosti stvorio te je krajnje vrijeme da se stvore uvjeti za investicijski ciklus u svim djelatnostima, od poljoprivrede, industrije i proizvodnje do visokih tehnologija i turizma. Razvoj se treba voditi prema načelima prosperiteta, stabilnosti i sigurnosti lokalne zajednice te kroz pametno planirane investicije privatnog i javnog sektora kreirati poželjnu strukturu gospodarstva, omogućiti kvalitetne karijere mladima i dostojanstven život starijih. 

Povećanje proračuna ne smije se temeljiti na povećanju nameta prema građanima i poduzećima niti pretjeranim zaduživanjem već putem povećanja porezne baze, novih radnih mjesta i investicija prema načelima održivog razvoja. Ekonomska teorija je po tom pitanju sve rekla, ključni izvori rasta su ljudski kapital, inovacije pa potom fizički kapital. 

I kada sagledamo što je Pula napravila na tom planu, prvo izgubila proizvodnju tj. fizičku komponentu, uništila kvalitetnu strukturu poslova a time izgubila i ljudski kapital dok je upravljanje inovacijama prepušteno pojedinim malim poduzetnicima o kojima nitko ne brine. K tome sada imamo u potpuno urušeni sustav upravljanja gradom, sustav bez glave i repa pa je osim gospodarske revitalizacije potrebna i upravljačka reorganizacija.

- Što je ono što je Puli u ovom trenutku najpotrebnije?

- Prije svega, odmaknuti se od zimmer frei ekonomskog modela koji počiva samo na turizmu i trgovini te otvaranjem novih radnih mjesta u kojem će mladi talenti željeti ostati ili doseliti se u Pulu. Pula se mora vratiti na investicijsku mapu Hrvatske i Europe i pratiti investicijske trendove svijeta. Mladi ljude žele prilike i karijere a to ima naš grad ne omogućuje. Oslanjanje samo na jedan sektor je vrlo riskantno jer svaka negativna gospodarska konjunktura koja rezultira padom turističke potrošnje može duboko degradirati životni standard građana i proračun grada. Dodatni problem je što se onda politika okrene gašenju vatre umjesto da krene rješavati srž problema. Pa tako sada slušamo priče o besplatnim vrtićima, fondovima za nekretnine, povećanju dotacija za socijalu ne bi li pokušali mladima i socijalno ugroženim skupinama malo pomoći. Takva pomoć je naravno dobrodošla, ali to je gašenje požara u kratkom roku koji ne rješava niti jedan od ključnim problema u dugom roku. U dugom roku ključni cilj je povećanje standarda građana, a lokalna politika ima dio alata za postizanje takvog razvojnog cilja. Bilo bi još bolje da se takva politika uskladi s puno većim spektrom alata na nacionalnoj razini ali to Hrvatska nikada nije uskladila. Globalna politika je potpuno šizofrena u kojoj EU povlači jako loše poteze pa smo na neki način na lokalnoj razini prepušteni sami sebi.

- Kako ćete privući nove investicije u grad?

- Prostornim planovima definirati lokaciju za pokretanje industrijsko-poduzetničke zone, takvu zonu potom treba infrastrukturno opremiti te simultano je promovirati na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini. U suradnji sa obrtničkom i gospodarskom komorom analizirati potencijale i potrebe poduzetnika u gradu i županiji a ostatak ponuditi međunarodnim investitorima. Grad Pula mora formirati stručni tim koji bi se bavio efikasnom gospodarskom diplomacijom koja uključuje promociju postojećih poduzetnika i privlačenja novih. Drugo, pokretanje tehnološkog parka sa svom potrebnom infrastrukturom u svrhu privlačenja etabliranih tvrtki iz područja visokih tehnologija. Pula trenutno ima poduzetnički i tehnološki inkubator koji posluje pod okriljem Istarske razvojne agencije ali ne nudi uvjete za daljnji rast poslovanja i takvu infrastrukturu mora stvoriti. Na taj način možda bi Infobip svoju investiciju u kampus realizirao u Puli kao i brojne druge uspješne tvrtke u Hrvatskoj i inozemstvu. Uz takvu infrastrukturu treba ponuditi i moderan kongresni centar koji bi koristili stanari tehnološkog parka ali i ostali dionici u svrhu organizacija konferencija i kongresa. Tim putem istovremeno potičete kongresni turizam koji je cjelogodišnji za razliku od modela sezonskog turizma koji sada nudimo. Javni sektor putem EU fondova može obnoviti brojnu kulturnu baštinu poput zapuštenih tvrđava i utvrda te ponuditi programe edukacije i ekonomski održivi model upravljanja istima. Grad kao institucija jednostavno mora promijeniti svoj mindset i proaktivno djelovati u stvaranju sinergije između privatnog i javnog. Nažalost lokalna politika je svih ovih godina radila upravo suprotno, a neki bi čak provodili i neomarksističku politiku koju više ne provode ni zemlje u kojoj još uvijek caruje komunizam.

- Vaš tim najavio je stvaranje investicijskog atlasa Pule i izlazak na neki od svjetskih investicijskih sajmova. Je li vam neobično da u 35 godina Pula nikada nije prezentirala svoj potencijal na nekom takvom sajmu investicija?

-  Neobično mi je puno toga što se dešavalo zadnjih 30-ak godina. Loš model upravljanja resursima doveo je to toga da od vibrantnog grada, jake industrije i solidnog turizma smo postali grad koji u strateškom kontekstu luta, u razvojnom stagnira i ne nudi perspektivu mladima. Kada ne znate kako koristiti alate za razvoj lokalne zajednice okrećete se demagogiji, ideologiji, populizmu, a to je ono čemu sada svjedočimo u političkoj areni. Koristimo fraze 'Pula - to je raj' što se može interpretirati s različitih kuteva, ali sa socio-ekonomske perspektive to je kao da imate ružičaste naočale i ne želite prihvatiti realnost.  

- Goran Mihovilović najavio je gradski jamstveni Fond za mikropoduzetnike, koliko je taj segment gospodarstva važan za brzo pokretanje ekonomije u Puli?

- Malo i srednje poduzetništvo je kičma gospodarskog rasta i razvoja svih uspješnih gradova i država. To je segment koji uglavnom posluje u visoko konkurentnom okruženju za razliku od velikih poduzeća koja se često povezuju u oligopolske strukture. Za kvalitetno gospodarsko okruženje malim poduzetnicima treba stvarati potražnju tijekom cijele godine a ne samo tijekom sezone. Te obitelji rade, žive i troše u lokalnoj zajednici a time stvaraju vrijednost za svoju obitelj ali i cijelu zajednicu. Mali poduzetnici zahtijevaju aktivnu podršku, bilo da se radi o infrastrukturi za poslovanje ili monetarnim poticajima za pokretanje i proširenje poslovanja. Fond za mala poduzeća neophodan je i koristan alat lokalne politike s time da je produktivnije izabrati nekoliko malih poduzetnika sa kvalitetnim poslovnim planom nego raspodijeliti na puno malih bez nekog jasnog cilja. 

- Smatrate li razvoj sveučilišta potencijalom za dovođenje većeg broja mladih ljudi u Pulu, koliko je prostora za razvoj sveučilišta u Puli?

- Rektor prof.dr.sc. Marinko Škare postavio je jasne strateške planove za pulsko sveučilište a jedno od ključnih je jačanje internacionalizacije u pogledu povećanja ponude studija na engleskom jeziku. Prijašnji mandat rektora bio je usmjeren na završetak potrebne infrastrukture a taj se cilj polako privodi kraju. U manje od 10 godina izgradio se novi kampus, nekoliko paviljona koji nude vrhunske smještajne kapacitete za studente te odličnu prehranu i popratne sadržaje. Slikovito rečeno izgrađen je hardver i sada kreće fokus na jačanje softvera. Na Fakultetu ekonomije i turizma „Dr. Mijo Mirković“ kao predvodniku procesa internacionalizacije ove godine putem programa Erasmus i Ceepus studira gotovo 100 međunarodnih studenata iz svih krajeva svijeta. Međutim to su programi mobilnosti pa ti studenti u Puli ostaju najduže godinu dana i onda se vraćaju na matične institucije. 

Sljedeći korak je ponuditi združene studije na engleskom jeziku u suradnji s brojnim međunarodnim partnerskim sveučilištima. Fakultet informatike vrlo aktivno radi s poslovnom zajednicom u sektoru visokih tehnologija i može pomoći u procesima pokretanja start-up poduzeća ali i privlačenju većih tvrtki iz područja IT-a. Svi ti ciljevi su u potpunosti ostvarivi ali tu lokalna uprava mora stvoriti adekvatnu strukturu poslova da ti studenti ostanu u Puli te infrastrukturu i administrativnu podršku da tvrtke mogu investirati. Bez toga sveučilište će nažalost stvarati ljudski kapital za nekog drugoga a to na nikako nije cilj.  

- Koje biste projekte prvo realizirali?

- Tko god dobije izbore mislim da će prvi korak trebati biti upravljačka reorganizacija gradske uprave jer koliko čujem u brojnim odjelima trenutno vlada kaos. Ciljeve u srednjem i dugom roku sam već objasnio a u kratkom roku fokus treba biti na rješavanje prometnih problema, od završetka zaobilaznice do izgradnje moderne garaže jer nema smisla da zbog male pučke fešte u gradu vlada totalni prometni kolaps.