Evo kome u Istri država plaća doprinose, o čemu bruji cijela zemlja

Ovih dana diglo se dosta buke zbog toga što država određenim ljudima plaća doprinose. Sve je počelo, podsjetimo, uhićenjem poznatog glazbenika Mile Kekina zbog sumnje da se protuzakonito okoristio s oko 7.000 eura.

S obzirom da su iz njegove stranke Možemo rekli kako on 7.000 eura zaradi u jednu večer, netko se sjetio da tom istom čovjeku, koji zarađuje tako silne novce, porezni obveznici plaćaju mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Postavlja se, naravno, logično pitanje - zašto si ne plaća doprinose sam, ako u jednu večer uspije zaraditi iznos koji je dovoljan za pola godine doprinosa. 

Index je ovih dana objavio podatak da Mile Kekin zarađuje 130.733,41 eura godišnje (iz imovinske kartice njegove supruge Ivane Kekin), a da je maksimum da bi se došlo na listu samostalnih umjetnika kojima je priznato pravo na uplatu doprinosa 21.576 eura. To je u ovom trenutku prosječna bruto plaća. 

Međutim, postoji i iznimka, piše Index, pa doprinose može dobiti i onaj tko "daje zamjetan doprinos hrvatskoj kulturi", o čemu odluku donosi Stručno povjerenstvo Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika, a odobrava je Ministarstvo kulture i medija. Ta iznimka je očito često korištena, jer na popisu ima umjetnika za koje se pretpostavlja da zarađuju mnogo više od propisanog maksimuma. Indeks tako navodi neke od njih - Tomislav Bralić, Giuliano, Danijela Martinović, Marko Tolja, Mrle i Prlja iz Leta 3, Boris Novković, Goran Bare, Davor Gobac, Vojko V, Šajeta i tako dalje. 

Na popisu, inače, nisu samo glazbenici, premda su oni najpoznatiji, a neki od njih, po logici stvari, i najviše zarađuju. Na listi je u ovom trenutku 1.388 samostalnih umjetnike iz raznih područja. 

Mi smo prošli cijeli popis u potrazi za umjetnicima iz Istre koji dobivaju doprinose, i našli smo desetak imena. To su Mauricio Ferlin (grafički dizajner), Miron Hauser (izvođač jazz glazbe), Franko Krajcar (skladatelj popularne glazbe), Livio Morosin (skladatelj popularne glazbe), Tamara Obrovac (skladatelj jazz glazbe), Paola Orlić (umjetnički kritičar), Robert Pauletta (slikar), Rade Radolović (glumac) i Alen Vitasović (izvođač popularne glazbe). Vjerojatno ih ima još, ali su nam promakli u iščitavanju. 

S obzirom da su na meti javnosti u najvećoj mjeri glazbenici, javila se Hrvatska udruga istaknutih glazbenika, iz koje ističu da je sustav uplate doprinosa samostalnim umjetnicima tekovina europskih demokracija.

Oni ističu da su kriteriji za ulazak u tu grupu zakonski propisani i potrebno je, tvrde, proći složenu proceduru kojom se provjeravaju razni kriteriji, od kojih su najvažniji umjetnički kontinuitet, doprinos zajednici svojim djelima i angažmanom.

Kažu da su ta prava dio civilizacijske vrijednosti demokratskog društva zato što samostalni umjetnici nemaju kontinuitet svojih prihoda, često za stvaranje jednog umjetničkog djela utroše više godina prethodnog neplaćenog rada, a djelo je najčešće posljedica višegodišnjeg rada i ulaganja vremena, sposobnosti i materijalnih sredstava. 

Dodaju da eventualni uspjeh jednog projekta ne znači da će taj umjetnik imati bilo kakva zajamčena primanja u sljedećem razdoblju dok će stvarati nove kreacije. Država, ističu, kroz uplatu obveznih doprinosa samostalnim umjetnicima istovremeno ublažava rizike njihove ekonomske egzistencije te im pruža minimum zdravstvene i socijalne zaštite.

Iz Ministarstva kulture i medija ističu da je nekad postojala obaveza revizije toga tko dobiva doprinose od države, koja se radila svake četiri godine, ali je to ukinuto 2015. godine. Napominju da oni ne mogu sami mijenjati sporni pravilnik, već samo uz suglasnost svih strukovnih udruga okupljenih u Hrvatskoj zajednici samostalnih umjetnika. Međutim, mogu mijenjati Zakon o obavljanju umjetničke djelatnosti i poticanju umjetničkog stvaralaštva, ta najavljuju da će to i učiniti.