'Uz obnovljive izvore energije, Plomin 1 na plin riješio bi energetsku samodostatnost Istre'

Termoelektrana Plomin 1 na plin i hidroelektrana na morsku vodu u Ripendi bili bi, uz postavljanje solarnih panela po kućama i zgradama, vjetroelektrane na Ćićariji i južnoj Istri te male hidroelektrane u vodoopskrbnom sustavu, rješenje za postizanje energetske samodostatnosti Istre.

Stoji to u dijelu izbornog programa vezanog uz energetsku tranziciju i gospodaren otpadom u Istarskoj županiji SDP-ove kandidatkinje za istarskog župana Sanje Radolović.  Pod parolom „Županica za župana“ predstavila ga je 3. travnja u Plomin Luci.

Radolović smatra da se zatvaranje Plomina 2 najavljeno za 2033. godinu neće ostvariti jer ne postoji alternativa za njegovu proizvodnju električne energije. 

„Istarska županija unatoč obilatim prirodnim resursima danas nije energetski samodostatna jer treba nam 330 megavata godišnje, a proizvodimo neko 200 megavata. Tih 130 megavata energetskog 'gapa' rješavamo dalekovodima kojima smo povezani preko Učke. To je apsurd jer imamo plinovod koji ide do Tupljaka i bilo bi jednostavno povući do Plomina 1, koji stoji zatvoren od 2017. godine i prenamijeniti ga u pogon na plin.

Naravno, uz to treba razmisliti o našim obnovljivim izvorima energije za što stoje na raspolaganju milijarde eura iz europskih fondova, a iskoristili smo ih malo ili ništa. U prvom redu to je solarna energija: treba solarizirati apsolutno sve, od javnih zgrada i javnih objekata, poticajima građanima zgrade i kuće  te poticajima poduzetnicima njihove objekte

Od energije vjetra tu možemo govoriti o vjetroparku na Ćićariji i na jugu Istre. Labinski i pulski vodovod imaju potencijal za male hidroelektrane u vodoopskrbnom sustavu. Hidroelektrana Letaj nije u funkciji zbog poroznosti tla, ali postoje studije o njenoj sanaciji.  Za hidroelektranu na morsku vodu Ripenda, iskorištavanje slobodnog pada morske vode s 400 metara visine, već postoji projekt. Bilo bi to veliko ulaganje, ali u konačnici bi bila samoodrživa i nadopuna energetskog parka Plomin“, rekla je Radolović.

Kao primjer konkretnih mjera predlaže povećanje subvencija za kućanstva koja žele instalirati mikrokogeneracijske uređaje. Ova tehnologija omogućava da svaka kuća s plinskim priključkom postane „mala plinska elektrana“, što bi drastično smanjilo energetsku ovisnost i povećalo efikasnost energetske proizvodnje.

Umjesto da industrija kupuje otpad, Kaštijun plaća za njegovo zbrinjavanje

Kad je riječ o gospodarenju otpadom, usko povezanim s energetskom tranzicijom, prva pomisao je Kaštijun. O tome je Radović rekla: „Dugogodišnja problematika u radu ŽCGO Kaštijun je upravo u tome što sve ostale karike u sustavu gospodarenja otpadom u Istarskoj županiji ne funkcioniraju na način kako bi trebale. Primjerice, od 41 bioplinskog postrojenja u Hrvatskoj, u Istri nemamo niti jedno. 

Sanja Radolović

Ovakav način kako Kaštijun sada radi pokazuje se kao loše rješenje, jer kontinuirano zagađuje zrak, a neka istraživanja govore i o popriličnom zagađenju tla. Imamo niz gradova i regija u Europskoj uniji koje su odabrale za svoje uvjete optimalan način za obradu i zbrinjavanje otpada, kod nas se očito pogriješilo s MBO tehnologijom koja ovdje ne daje željene rezultate te je nužno čim prije uključiti struku i promijeniti tehnologiju obrade i zbrinjavanja otpada koja će Puli i okolnim mjestima osigurati čisti zrak i čisto tlo. S druge strane postoji i veliki problem zbrinjavanja RDF i SRF otpada iz goriva, ili tzv. „bala otpada“ koji ostaje nakon obrade, a kojim je Kaštijun pretrpan. U drugim državama postoji sekundarno tržište otpada pa isti otkupljuju RDF kao pogonsko gorivo što kod nas nije slučaj.

Po pitanju Kaštijuna se događa upravo suprotna priča, umjesto da industrija otkupljuje RDF i koristi ga u svojim pogonima, mi plaćamo enormne cifre za odvoz i skladištenje RDF-a. Također, za investiciju (prvotno) tešku 26 milijuna eura pogreška oko procjene kapaciteta nije se mogla dogoditi, jer ogromne količine otpada posebice u ljetnim mjesecima, ne stignu se valjano osušiti, zbog čega se stvara nesnosan smrad od kojeg okolni stanovnici ne mogu doslovce disati ni normalno živjeti. Kaštijun je kapacitiran za obradu 90 tisuća tona godišnje, i da taj otpad dolazi ravnomjerno na Kaštijun tijekom cijele godine ne bi bilo problema, međutim tijekom ljetnih mjeseci na Kaštijun pristižu enormno veće količine otpada koje se ne stignu adekvatno zbrinuti.“

Izgraditi sortirnice otpada po svim većim gradovima

Zalaže se za reformu sustava gospodarenja otpadom u Istri koja će osigurati funkcionalni sustav reciklaže, obrade i zbrinjavanja otpada.

„To uključuje izgradnju sortirnica u svim većim gradovima kako bi se osiguralo odvajanje otpada i smanjili troškovi zbrinjavanja te odvojeno sortirali otpadni papir, karton, metal, plastika i drugi materijali, izgradnju postrojenja za biološku obradu odvojeno sakupljenog biootpada gdje bi se, umjesto na Kaštijun, preusmjeravao sav biootpad i tako spriječilo nesnosno širenje smrada s Kaštijuna i stvaranje “bala otpada”, odnosno SRF-a koji upravo zbog velikog sadržaja biootpada i  vlažnosti istoga postaje nekvalitetan, izgradnju postrojenja za obradu i recikliranje građevinskog i krupnog komunalnog otpada i svime ranije navedenim u konačnici i unaprjeđenje rada ŽCGO Kaštijun – smanjenje dolaska neobrađenog otpada i pronalazak novih metoda iskorištavanja SRF-a, poput pogonskog goriva za i energane umjesto njegovog gomilanja na Kaštijunu te prenatrpanosti tijekom ljetnih mjeseci na štetu zdravlja ljudi i okoliša, dok Istrijani istovremeno plaćaju najskuplju cijenu po toni zbrinjavanja otpada.

Suradnja Istarske županije i svih Gradova i Općina na rješavanju problema otpada, posebice Kaštijuna, umjesto dosadašnjeg prebacivanja odgovornosti ključ je uspješnosti i u reformi gospodarenja otpadom, ali i osiguranju energetske

Energetska samodostatnost nije samo tehnološki izazov, nego i ekonomski imperativ. Budućnost Istarske županije, kao i budućnost naših građana, zavise od osiguravanja stabilne i održive opskrbe energijom, koja mora biti ekološki prihvatljiva, ali i ekonomična. Energetska neovisnost Istre, zajedno s učinkovitim sustavom gospodarenja otpadom, ključ su za normalno funkcioniranje naše županije u budućnosti koju ću ostvariti kao prva istarska županica“, poručila je Sanja Radolović.