Istru prekrio žuti prah. Evo o čemu se radi i tko se treba čuvati

Pulu i druge istarske gradove minulih je dana prekrio debeli sloj žutog praha. Spustio se na automobile, ceste, čak se i more zažutilo…No, nije riječ o saharskom pijesku koji ovih dana ponovno lebdi nad Europom, nego o peludi bora. Vesna Kauzlarić, voditeljica Odjela zaštitu i unapređenje okoliša Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije, kaže da je počela sezona cvjetanja bora.

Zavod prati koncentraciju peludi u Puli, Pazinu, Poreču i Labinu i svugdje bor trenutačno ima prevalenciju, dok se smanjuje pelud čempresa koja je bila dominantna od polovice veljače, a tako će biti skoro do kraja ožujka.

„Bor je slab alergen, ali ga u našem primorskom području ima u tolikim količinama da ipak izaziva poteškoće u alergičara jer ga ima u velikim količinama u zraku. Osim njega, sad se su u zraku počeli pojavljivati grab, koji ima slabu do umjerenu alergenu pelud te trave. Trave su inače jaki alergeni i najčešći njihovi mjeseci su svibanj, lipanj pa sve do srpnja. Međutim, očito zbog različitih meteoroloških uvjeta, možda i više temperature, njihovo cvjetanje počelo je već krajem ožujka. Kad kažemo skupina trava, tim pojmom obuhvaćamo sve divlje trave koje rastu i po parkovima i na zelenim površinama, različite su vrste, poput klupčaste oštrice, medunike i livadne mačice“, objašnjava Kauzlarić.

Najjači prirodni alergen je ambrozija, koja će se pojaviti tek u kolovozu i rujnu.

„Ta biljka ima vrlo sitna peludna zrnca, nije vidljiva poput peludi bora, da nam zažuti stakla i balkone. Srećom, nema je toliko u Istarskoj županiji, visoke koncentracije dosegne tek dan, dva, ali najčešće je u niskim koncentracijama i mislim da nije u Istri ona baš veliki problem, kao što je u kontinentalnoj Hrvatskoj“, kaže Kauzlarić.

Cvjetni prah bora u alergičara može izazvati svrbež, pečenje i suzenje očiju, kihanje, šmrcanje, osjećaj punoće i neprohodnosti nosa, svrbež vrška nosa, obilniji vodenasti iscjedak te smanjenje ili nedostatak njuha. To su sve simptomi  koji se nazivaju alergijska hunjavica i alergijski konjuktivitis, veli naša sugovornica. U Zavodi ne vode registar alergičnih osoba, pa nemaju podatak o tome koliko se ljudi obrati pulmologu zbog ovih problema.

„Ako ljudi zbog peludi stvarno imaju velikih  problema, da im to utječe na kvalitetu života i funkcioniranje općenito, onda bi se trebali sa svojim liječnikom dogovoriti o terapiji, uzimanju antihistaminika. Potrebno je smanjiti boravak u prirodi kad je vrlo vjetrovito i toplo, a to je najčešće ujutro: kako se diže vjetar, diže se i pelud, dok je nakon kiše atmosfera čišća. Pelud se ispere i onda se preporuča izlazak nakon i za vrijeme kiše. Preporučujem da uzimaju i vitamin C putem hrane jer je on dobar antihistaminik, neka svojom prehranom što više ojačaju imunitet“, preporučuje Kauzlarić.

„Peludanje“ bora, prema njenim riječima, trajat će sigurno cijeli travanj, da bi se u svibnju smanjilo, ali onda nastupa druga pelud, i to jasena i masline.

„Maslina je također visoki alergen, a znamo da na  našem području imamo puno maslina. Nije baš da je tako uočljiva ta pelud, bor je najuočljiviji, međutim, pelud masline spada među jače alergene, ona također može izazvati iste simptome u alergičara“, kaže Kauzlarić te objašnjava da je pelud na Mediteranu ustvari konstantno u atmosferi.

„Imamo blagu klimu i uvijek će biti prisutna alergena pelud. Ovisi, naravno, koja je sezona cvatnje, o čemu ovise i koncentracije, ali također puno ovisi i o klimatskim promjenama i onečišćenosti zraka. Naime, studije su pokazale da biljke koje rastu na područjima većeg onečišćenja zraka proizvode pelud s povećanim razinama alergijskih proteina. Znači, toj peludi se pojačava alergijski efekt. A što više imamo tih čestica u zraku, pelud se lijepi na njih i onda tako bolje prodire u naše dišne puteve, dublje do pluća“, objašnjava.

Osim na stranicama Zavoda, alergičari mogu pratiti prisutnost cvjetnog praha i putem aplikacije Peludna prognoza koja se može besplatno instalirati na mobitelu.

Osim istarskih gradova, na toj aplikaciji su i drugi gradovi u Hrvatskoj u kojima se se kontrolira alergena pelud tako da ljudi mogu na dnevnoj razini vidjeti koje biljke cvatu i u kojim koncentracijama.